Ajla Akvić je bachelor biologije, smjer biohemija i fiziologija, a trenutno pohađa master studije iz oblasti zdravstva i biomedicine. Njeno profesionalno putovanje počelo je u nauci. Diplomirala je biologiju, smjer biohemija i fiziologija, na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radila je kao nastavnica biologije i hemije u osnovnim i srednjim školama, gdje je stekla neposredno iskustvo u obrazovanju mladih i razumijevanju izazova s kojima se susreću učenici i nastavnici.
Svoje prvo profesionalno iskustvo u struci stekla je kao pripravnica u JU Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kroz rad u laboratorijskom okruženju, gdje je znanja iz biologije, biohemije i fiziologije povezivala s praktičnim istraživačkim i zdravstvenim radom. Danas je vlasnica kozmetološkog studija Your Face u Zenici, specijaliziranog isključivo za tretmane lica, gdje svakodnevno povezuje nauku, savremene tehnologije i praktičan rad.
Koja je najčešća zabluda o koži koju susrećete kod ljudi?
Najčešća zabluda s kojom se susrećem jeste uvjerenje da koži uvijek treba više – više proizvoda, više aktivnih sastojaka i intenzivniji tretmani. Međutim, koža je kompleksan biološki sistem kojem je, prije svega, potrebna ravnoteža. Često vidim da se istovremeno kombinuje veliki broj kiselina, retinoida, vitamina i drugih aktivnih sastojaka, bez razumijevanja kako oni međusobno djeluju i šta je koži u tom trenutku zaista potrebno. Takav pristup može dovesti do narušavanja kožne barijere, povećanog transepidermalnog gubitka vode, iritacije i upalnih procesa. Aktivni sastojci nisu problem sami po sebi – problem nastaje kada ih je previše, kada se nepravilno kombinuju ili kada se koriste bez potrebe. S druge strane, jednako često susrećem i suprotan problem – nedovoljno ili nepravilno čišćenje kože. Na površini se svakodnevno nakupljaju sebum, znoj, čestice iz okoline, ostaci SPF-a i kozmetičkih proizvoda. Ako se koža ne čisti adekvatno, to može doprinijeti začepljenju pora i stvaranju povoljnijih uslova za razvoj upalnih procesa. Još jedna velika zabluda jeste da je SPF potreban samo tokom ljeta. UV zračenje nije sezonska pojava i fotoprotekcija bi trebala biti dio svakodnevne njege kože tokom cijele godine. To je jedna od najvažnijih preventivnih mjera kada govorimo o fotostarenju i dugoročnom očuvanju zdravlja kože. Također, smatram da kućna njega, koliko god bila kvalitetna, ne bi trebala biti zamjena za povremenu profesionalnu procjenu i ciljane tretmane. Koži ponekad treba stručno čišćenje, kontrolisana eksfolijacija, hidratacija ili određeni profesionalni tretman – ali uvijek u skladu s njenim trenutnim stanjem, a ne prema trendu.
Šta sve može oštetiti kožnu barijeru – od svakodnevnih navika do kozmetičkih proizvoda i tretmana?
Kožnu barijeru možemo zamisliti kao vrlo sofisticiranu zaštitnu „ciglu i malter“ strukturu. Korneociti predstavljaju cigle, dok ih međućelijski lipidi – prije svega ceramidi, holesterol i masne kiseline – povezuju i stvaraju barijeru koja sprečava prekomjeran gubitak vode i štiti kožu od spoljašnjih uticaja. Ono što je može narušiti često su upravo naše svakodnevne navike. Pretjerano umivanje, vrlo topla voda, agresivni surfaktanti, često mehaničko trljanje kože, grubi pilinzi i nedovoljna hidratacija mogu oslabiti ovu strukturu. Problem može predstavljati i prečesto čišćenje kože do osjećaja „škripanja“, jer taj osjećaj nije znak savršeno čiste kože, već često znak da smo uklonili dio lipida koji su koži potrebni. Veliku ulogu imaju i kozmetički proizvodi. Prekomjerna upotreba kiselina, retinoida, benzoyl peroksida i drugih aktivnih sastojaka, posebno kada se nepravilno kombinuju ili koriste češće nego što koža može tolerisati, može dovesti do iritacije i povećanja transepidermalnog gubitka vode. Ni profesionalni tretmani nisu izuzetak. Hemijski pilinzi, intenzivna eksfolijacija, microneedling i drugi postupci namjerno djeluju na kožu i pokreću procese obnove, ali je ključno da budu pravilno odabrani, dozirani i vremenski raspoređeni. Više intenziteta ne znači automatski i bolji rezultat. Na kožnu barijeru utiču i faktori koji nisu direktno povezani s kozmetikom – UV zračenje, hladnoća, vjetar, suh zrak, zagađenje, stres i nedostatak sna. Zato je kod njege kože najvažniji princip upravo ono o čemu smo govorili – ravnoteža. Zdrava kožna barijera nije ona koja je „netaknuta“ po svaku cijenu, već ona koja je funkcionalna: dovoljno jaka da štiti kožu, a dovoljno fleksibilna da se normalno obnavlja i reaguje na okolinu.
Kada govorimo o tretmanima kože, kako razlikovati ono što koži zaista treba od trenda koji je trenutno popularan na društvenim mrežama?
Kod tretmana kože najvažnije je napraviti razliku između onoga što je trenutno popularno i onoga što je koži fiziološki potrebno. Društvene mreže često predstavljaju tretman kroz trenutni vizuelni efekat – „glow“, zategnutost ili ljuštenje – ali to samo po sebi nije dokaz da je tretman odgovarajući za svaku kožu. Prije svakog tretmana trebalo bi posmatrati stanje kožne barijere, nivo hidratacije, produkciju sebuma, prisustvo upale, pigmentacije, komedona, osjetljivosti i znakova fotostarenja. Tek nakon toga možemo procijeniti koji bi mehanizam djelovanja imao smisla za konkretnu kožu. Tu je važna i doza. I najbolji aktivni sastojak ili tretman može postati problem ako se koristi prečesto, u previsokoj koncentraciji ili u pogrešnom trenutku. Koža ne reaguje na trendove – ona reaguje na biohemijske i fiziološke procese. Zato ne vjerujem u univerzalni tretman koji je „dobar za sve“. Ono što je odlično za jednu osobu može biti potpuno nepotrebno, pa čak i kontraproduktivno za drugu. Dobar tretman nije onaj o kojem se trenutno najviše govori, već onaj čiji mehanizam djelovanja odgovara stvarnom stanju kože i ima jasan, opravdan cilj.
Možete li izdvojiti samo nekoliko osnovnih stvari koje bi svako trebao raditi za zdravu kožu, šta bi to bilo?
Kada bih trebala izdvojiti samo nekoliko stvari koje su temelj zdrave kože, rekla bih da je najvažnije ne komplikovati. Koži najčešće ne treba deset proizvoda, već nekoliko dobrih navika koje ćemo dosljedno provoditi. Prije svega, redovno i pravilno čišćenje kože, kako bismo uklonili sebum, znoj, nečistoće i ostatke proizvoda, ali bez agresivnog isušivanja. Nakon toga dolazi hidratantna njega, koja pomaže očuvanju funkcionalne kožne barijere i smanjuje transepidermalni gubitak vode. Treća stvar koju bih izdvojila je svakodnevna fotoprotekcija. SPF ne bih posmatrala kao sezonski proizvod, već kao dio svakodnevne njege i dugoročne prevencije fotostarenja i oštećenja izazvanih UV zračenjem. Ali zdrava koža nije samo ono što na nju nanosimo. Dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i općenito zdrav životni stil imaju važnu ulogu u fiziologiji cijelog organizma, pa tako i kože. Tokom sna odvijaju se brojni procesi regeneracije, dok fizička aktivnost podržava cirkulaciju i metaboličko zdravlje. Zato bih svoju osnovnu rutinu svela na nekoliko riječi: čista koža, hidratacija, SPF, kvalitetan san i kretanje. Kada su te osnove zadovoljene, tek onda ima smisla razmišljati o dodatnim aktivnim sastojcima i ciljanim tretmanima.
Ima li naše društvo predrasude prema obrazovanim, mladim, uspješnim i lijepim djevojkama?
Vjerujem da predrasude postoje, ali iskreno, ja se lično s njima nisam susretala na način koji bih mogla izdvojiti kao svoje iskustvo. Naprotiv, kroz svoj posao sam danas okružena divnim, obrazovanim, ostvarenim i podržavajućim ženama i upravo ta međusobna energija mi je jedna od najljepših stvari mog poslovnog puta. Možda je upravo zato moje iskustvo drugačije – trudim se da ljude ne posmatram kroz ono što su postigli, kako izgledaju ili koliko imaju godina, već kroz ono što nose u sebi i kako se odnose prema drugima. Mislim da uspjeh, obrazovanje i ljepota žene ne bi trebali biti razlog za poređenje ili predrasudu, već nešto što možemo međusobno podržavati. Posebno mi je drago što kroz svoj posao imam priliku upoznavati žene koje se međusobno ohrabruju, preporučuju i raduju uspjehu one druge. I vjerujem da upravo takvo okruženje trebamo više graditi.
Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?
Želim nastaviti ulagati u svoje obrazovanje i stručnu edukaciju, jer vjerujem da se u ovom poslu nikada ne prestaje učiti. Voljela bih dodatno povezivati svoje znanje iz biohemije i fiziologije sa iskustvom koje sam stekla u radu s kožom i klijentima, te svoj rad dalje razvijati u smjeru stručnog, individualiziranog i naučno utemeljenog pristupa njezi kože. Plan mi je i da nastavim razvijati svoj salon i stvarati prostor u kojem će se žene osjećati sigurno, poštovano i lijepo – ali prije svega, prostor u kojem će dobiti kvalitetan i odgovoran savjet. A privatno, želim sačuvati ono što mi je najvažnije – vrijeme za porodicu, zdravlje i sebe. Mislim da pravi uspjeh nije samo u tome koliko možemo postići, već i u tome da pritom ne izgubimo sebe.
