Nejra Lilić (24) porijeklom je iz Srebrenice. Odrasla je u Splitu, a studirala u Sarajevu, gdje je diplomirala međunarodne odnose i evropske studije. Tokom pripreme za aplikaciju na master studij dobila je ideju o projektu “Izronit će stari” koji istražuje postojanje veze između kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine i međuetničkih odnosa naših naroda.
Pored Nejre, implementatori projekta su i Minja Čulić (22) iz Mrkonjić Grada koji je diplomirao međunarodne odnose i diplomatiju u Sarajevu te Melisa H. Mehmedović (23) iz Tuzle koja trenutno živi u Njemačkoj, gdje pohađa master studij iz političkih nauka na Univerzitetu u Kelnu.
“Sama perspektiva iz koje projekat pristupa kulturnim spomenicima i međuetničkim odnosima u BiH je inovativan, stoga nije bilo teško pronaći podršku za realizaciju zamisli. Banja Luka, Mostar i Sarajevo su izabrani kao ključni gradovi u kojima se mogu pronaći slučajevi kulturicida i memoricida. Osim toga, razlikuju se po zastupljenosti etničkih grupa u strukturi stanovništva, a nama je, svakako, bilo od iznimne važnosti da ostvarimo balans kada je u pitanju pozadina naših sagovornika. Željeli smo da predočimo stavove sve tri strane o tematici dokumentarnog filma, kako bismo mogli oformiti ispravnu sliku o onome što dati nacionalni spomenici simbolizuju za sve građane BiH”, kaže Nejra Lilić.
Ističe kako je projekat obuhvatio 20 sagovornika iz Banja Luke, Mostara i Sarajeva.
“Cilj je utvrditi da li ključni spomenici (Ferhadija, Stari Most, Vijećnica) doprinose međuetničkom razdoru ili su pokretač harmonizacije međuetničkih odnosa u BiH. Naziv projekta je simboličan i aludira na izranjanje novih generacija posvećenih harmonizaciji međuetničkih odnosa te na izranjanje mogućnosti za mirniji suživot, koji je bio karakterističan za neka prijašnja vremena. Želimo prikazati mišljenja mladih o spomenutim nacionalnim spomenicima, koji mogu služiti kao katalizator mira”, naglašava naša sagovornica.
Prema njenim riječima, prijašnje generacije ostavljaju društvu u nasljeđe mlade generacije zajedno sa kulturnom baštinom.
“Kulturna baština je ostavština vrijednosti koje može i treba prenijeti mladima kroz razgovor o povijesti same baštine. Mladi mogu obgrliti međuetničke raznolikosti učeći što je to ona predstavljala i definirajući što danas predstavlja njihovom identitetu. Smatram da mladi mogu doprinijeti harmonizaciji međuetničkih odnosa primarno kroz daljnju socijalizaciju sa osobama iz drugih etničkih skupina prema kojima su često isključivi ili prema kojima se postavljaju sa prethodno utvrđenim predrasudama koje su u najvećem broju slučajeva neopravdane”, govori Nejra Lilić.
Dodaje da se znatno veći broj mladih osoba mora uključiti u programe međukulturalnog razumijevanja i saradnje, koji se nerijetko organizuju u Bosni i Hercegovini pod pokroviteljstvom EU i nevladinih organizacija, pri čemu mladi putuju po cijeloj Bosni i Hercegovini i razbijaju svoje predrasude, ali ujedno i izlaze iz svoje zone komfora kako bi, bar na trenutak, imali mogućnost da stvore drugačiji pogled na svijet.
“Mladi su klišejski, ali istinito rečeno nada današnjice kao i budućnosti. Imaju mogućnosti odmaći se od zavrzlama iz prošlosti. Kao takvi su nosioci promjena i kreatori budućnosti. Meduetnicki jaz mladi mogu popuniti samo medusobnim poštovanjem i odmicanjem od bilo kakvog oblika radikalizacije”, potcrtava mlada Srebreničanka.
Kako kaže, pandemija korona virusa je imala značajan utjecaj na njihov rad u okviru projekta.
“Zbog restriktivnih mjera nadležnih organa bili primorani da čekamo ublažavanje istih kako bismo mogli da provodimo intervjue sa učesnicima zbog čega smo se doveli u situaciju da moramo da požurimo sa samom implementacijom projekta kako ne bismo probili postavljeni rok za realizaciju. S druge strane, pandemija korona virusa nam je također omogućila da više vremena provedemo istražujući o samim nacionalnim spomenicima, što nam je bilo od ogromnog značaja u implementaciji samog projekta”, riječi su naše sagovornice.
Naglašava da je u budućnosti planirana i druga faza projekta koja u fokus stavlja uništene religijske objekte za vrijeme ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, koji su ponovo izgrađeni i koji predstavljaju svojevrsne simbole ponovnog rođenja u svojim lokalnim zajednicama.
“Ipak, nastojat ćemo da ovoga puta obrađujemo religijske objekte koji se nalaze u manjim sredinama, a ne u velikim gradovima, kako bismo ukazali na lijepe i pozitivne priče kojih ima i u malim lokalnim zajednicama”, kaže Nejra Lilić.
Mladima poručuje da trebaju da se kroz život vode ljubavlju, a ne mržnjom.
“S obzirom na to da smo mi post-ratna generacija , ni na koji način ne smijemo vuči traume prethodnih naraštaja, budući da na svojoj koži nismo iskusili gorčinu rata koju su prethodne generacije imale priliku da osjete. Shvatam da međuetnička saradnja za mlade osobe često može da znači izlazak iz zone komfora, međutim mladi moraju da shvate da Bosna i Hercegovina može da napreduje samo na taj način, kroz dijalog mladih u sklopu međuetničkih i međukulturalnih projekata, koji gotovo uvijek predstavljaju plodno tlo za razvoj novih prijateljstava od kojih neka traju i do kraja života”, zaključuje Nejra Lilić.
