Svjetski dan borbe protiv HIV-a i AIDS-a obilježava se svake godine 1. decembra. Tim povodom studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici organizirali su i edukativno predavanje o HIV/AIDS-u s ciljem da građanima pruže određeni vid edukacije i ukažu na značaj prevencije ovih bolesti.
Inače, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV-a i AIDS-a obuhvaćene su brojne preventivne aktivnosti koje promiču odgovornost prema vlastitom zdravlju.
“Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnosticiranja, liječenja i zdravstvene zaštite za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima, te dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije, ali i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja”, govori Anida Čelebić, studentica pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Dodaje da je HIV virus koji spada u spolno i krvlju prenosive infekcije.
“Virus HIV napada imunološki sistem i uzrokuje cjeloživotnu hroničnu bolest koja najčešće nema simptoma dugi niz godina. Virus se prenosi nezaštićenim spolnim odnosom, krvlju (najčešće dijeljenjem igala i šprica kod injektiranja droga), te sa zaražene majke na dijete”, kaže naša sagovornica.
Nastavlja da je prevencija HIV bolesti usmjerena prema putevima širenja bolesti i uključuje: edukaciju i testiranje.
“Mala je vjerojatnost da se osobe HIV-om zaraze nesretnim slučajem na koji nisu mogli uticati, a mnogo veća da infekciju dobije zbog rizičnog ponašanja koje je rezultat slobodne volje, mogućnosti izbora, ali i društvenih normi i pritisaka. Odgovornim, nerizičnim ponašanjem pojedinca i njegovog spolnog partnera ili partnerice postiže se djelotvorna zaštita te se vjerojatnost infekcije svodi na najmanju moguću mjeru”, ističe Anida Čelebić.
Zatim je i pojasnila koje su to najvažnije mjere u prevenciji HIV-a i AIDS-a.
“Izbjegavanje seksualnih odnosa izvan veze temeljene na opravdanom uzajamnom povjerenju, upotreba prezervativa, izbjegavanje korištenja droge intravenskom primjenom (posebno iglama koje su korištene od strane više osoba), korištenje usluga tetoviranja i pirsinga samo na mjestima za koja smo sasvim sigurni da su ubuhvaćena nadzorom zdravstvenih službi i da koriste sterilnu opremu te korištenje mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavica, naočala, maske i dr.) prilikom rukovanja krvlju, organima ili tjelesnim izlučevinama”, izjavljuje naša sagovornica.
Prema njenim riječima, spolno prenosive bolesti, neželjene trudnoće i seksualno zlostavljanje globalni su javno-zdravstveni problemi, a rad na njihovoj prevenciji temeljni je preduslov očuvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.
“Obzirom na to da je sve niža prosječna dob stupanja u prvi seksualni kontakt, što je istovremeno povezano s većim brojem seksualnih partnera tokom aktivnog spolnog života, a time i povećanim rizikom od dobivanja spolno prenosivih bolesti evidentno je da se barem kroz srednjoškolsko obrazovanje treba više pažnje posvetiti ovoj tematici. Prema statistikama, procjenjuje se da svake godine od spolno prenosivih bolesti oboli više od 400 miliona odraslih ljudi. Od toga se broja oko 60 posto spolno prenosivih bolesti i infekcija pojavljuje u osoba mlađih od 25 godina. Ove brojke nisu zanemarive i ovakvoj temi bi se trebalo posvetiti više vremena. Da reproduktivno zdravlje prestane biti tabu tema”, navodi Anida Čelebić.
Poručuje da je danas život s HIV-om postao hronično oboljenje s kojim je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući interdisciplinarnom napretku medicine, razvoju inovativnih lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
“Akcentirala bih pet jako bitnih stavki na koje svaki pojedinac može da djeluje: informisati se o HIV-u iz stručnih izvora te o tome razgovarati s kolegama, prijateljima i porodicom; razgovarati o zaštiti sa svojim spolnim partnerom ili partnericom; poštivati i pružati podršku – u porodičnoj, radnoj ili životnoj okolini, ako saznamo da neko od onih koji nas okružuju boluje od HIV infekcije; saznati svoj HIV status – ako se dogodila situacija koja predstavlja rizik za zarazu HIV-om – potražite savjet i testirajte se anonimno i besplatno; nositi crvenu vrpcu na Svjetski dan AIDS-a, kao znak podrške osobama koje žive s HIV-om”, zaključuje naša sagovornica.
