Home DRUŠTVO BiH SAČUVAJMO PRIRODNA BOGATSTVA: Rješenje za uklanjanje čvrstog otpada iz bh. rijeka

SAČUVAJMO PRIRODNA BOGATSTVA: Rješenje za uklanjanje čvrstog otpada iz bh. rijeka

Bosna i Hercegovina je država sa prirodnim bogatstvima, koje je čine unikatnom, kao što su: prašume, planine, vodopadi i, naravno, rijeke. Najpoznatije bh. rijeke su: Drina, Sava, Bosna, Vrbas i Una. Također, ove rijeke imaju mnogobrojene pritoke koje su bitne za stanovništvo koje živi na ovim prostorima.

Rijeke su oduvijek bile jako bitne za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o sportu, turizmu, ribolovu ili proizvodnji električne struje. Zbog ovakve aktivnosti, rijeke se sve više zagađuju i to stvara nove probleme za biljke, životinje i čovjeka. Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, je bila u centru skandala zbog zagađenja rijeka Lim i Drina u januaru 2021. godine, zbog nagomilavanja ogromne količne otpada. Tek tada se obratila pažnja na potencijalne ekološke ili tehničke katastrofe, koje mogu biti izazvane fizičkim čvrstim otpadom, u ovom slučaju, na hidroelektrani Višegrad.

“Neadekvatno odlaganje otpada dovodi do neželjenih posljedica kako na zdravlje, tako i na okoliš. Dolazi do postepene degradacije životne sredine. Najveći problem u našoj državi jeste nedostatak infrastrukture kao npr. veće i adekvatnije deponije”,  navodi sanitarni inžinjer, Adnan Ošijan.

Adnan Ošijan (FOTO: Adnan Ošijan, privatni arhiv)

Infrastruktura na bosanskohercegovačkim rijekama nije dovoljno razvijena, naročito ako se radi o biološkom ili hemijiskom otpadu. Ipak, problem također predstavlja ogromna količina fizičkog otpada koji se nakuplja u rijekama.

“Što se tiče nakupljanja fizičkog otpada’, tj. otpada u čvrstom stanju, neželjene posljedice po životnu sredinu i zdravlje ništa ne odstupaju od neželjenih posljedica koje izaziva tečni otpad. Neadekvatno nakupljanje čvrstog otpada jedan je od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Ogromne količine čvrstog otpada se nakupljaju u rijekama, jezerima i na tlu te tako formiraju tzv. divlje deponije, te tako degradiraju iste sisteme”, dodaje Ošijan.

Najveći problem predstavlja nakupljanje otpada iz sredina u kojima su razvijenje različite grane industrije koje svoj otpad, zbog jednostavnog načina odlaganja ili zbog nedostatka adekvatne deponije, odlažu u rijeke. Primjer za to je rijeka Bosna koja protiče kroz gradove u kojima je industrija razvijena kao što su: Sarajevo, Ilijaš, Zenica, Zavidovići, Maglaj i Doboj. Zbog manjka zainteresovanosti ili nedostatka sredstava da se instaliriaju specijalni filteri koji bi zaštitile rijeke od hemijiskog i biološkog otpada, rijeke bi se trebala zaštiti od čvrstog otpada koji se nakuplja zbog neadekvatnog odlaganja iz domaćinstava.

“Čvrsti otpad u velikoj mjeri ima potencijal da zagađuje vode. Pri tome, zagađenje vode se može definirati kao bilo kakva promjena fizičkih, hemijskih ili bioloških karakteristika vode koja je čini neupotrebljivom za upotrebu u prirodnom stanju. Posljedice zagađenja vodenih ekosistema su višestruke, jer svaka od zagađujućih materija ima različite efekte na različite grupe organizama koji tu obitavaju”, objašnjava Ošijan.

Gradovi širom Australije su počeli da primjenjuju jednostavno, a ipak efikasno rješenje za problem čvrstog otpada, takozvani “drain sock” ili “odvodna čarapa”, jednostavni način prikupljanja otpada pomoću instalacije odvodne čarape na kanalizacione odvode ili na odvode manjih potoka.

Carol Adams (FOTO: abc.net.au)

U izjavi za “Australian Broadcasting Corporation” gradonačelnica grada Kwinana, Carol Adams, izjavila je da su građani tražili jednostavno i ne tako skupo rješenje za problem nakupljanja čvrstog otpada.

“Mislim da neke od najboljih ideja dolaze iz najlakših i najjednostavnijih koncepata”, rekla je gradonačelnica Adams.

O uspješnosti ove inovacije najbolje govore brojke o nakupljenom otpadu, ali i čistiji okoliš kao posljedica odvodne čarape.

“Prošle zime, ekipa za održavanje je odnijela 370 kilograma krhotina i smeća koje bi otišlo u rijeke i okoliš”, istakla je Adams za ABC.

Odvodna čarapa nije samo popularna u Australiji. Ovaj produkt je privukao pažnju vlasti i udruženja u državama kao što su: Čile, Brazil, Filipini, Novi Zeland i mnoge evropske države.

Odvodna čarapa (FOTO: abc.net.au)

Vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i mnogobrojna ekološka udruženja, bi trebali uzeti u razmatrenje ove ideje koja se pokazala efikasna širom svijeta. Iako instalacija odvodne čarape iznosi 10.000 KM, to je mala cijena koju možemo platiti da zaštitimo životnu sredinu i živote ljudi, biljaka i životinja.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

Komentari

komentar

Must Read

ZA STUDENTE I DIPLOMANTE: Futures Leaders Summit sa predavačima iz Applea, Netflixa, i brojnim drugima

Futures Leaders Summit (FLS) 2021, u organizaciji Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini (BH Futures Foundation), se po prvi put ove godine održava u...

25. NOVEMBAR: Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko...

KULTURA ŽIVI: “Teatrolog” okuplja mlade glumačke nade željne uspjeha

"Kultura nam je pala na niske grane", "prazna pozorišta", "pusti bioskopi", "na predstavama se spava"… Koliko puta smo bili u prilici da čujemo, ove...

KOLUMNA ANE MOTIKE: U Španiji sam živjela bajku

Otkad sam upisala fakultet razmišljala sam o studentskim razmjenama. S obzirom na to da sam generacija "Los Serrano" i "Los hombres de Paco" prilično...

MUAMERA SKENDEROVIĆ: Umjetnost nas vodi u nove svjetove i u nas same

Sarajka Muamera Skenderović plesom se aktivno bavi skoro deset godina. Svoju plesnu karijeru započela je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gdje danas podučava...

Komentari

komentar