DR.LEJLA JAŠAREVIĆ: “Zna se da su osobe sa šećernom bolesti sklonije infekcijama”

Od pojave COVID-19 do danas čuli smo veliki broj zbunjujućih informacija. Strahujemo još uvijek za najdraže koji imaju neko oboljenje, slušamo svaku informaciju s pažnjom, i ponekad u masi različitih, nismo u stanju prepoznati one prave koje u ovome trenutku čuvaju kako naše živote, tako i živote nama dragih ljudi. 

Primarius mr. med. sci. dr Lejla Jašarević,  specijalistkinja je interne medicine, supspecijalistkinja endokrinolog i dijabetolog. Za naš portal dala je odgovore na neka od ključnih pitanja koja postavljamo svakog dana.

1. Imaju li horonični bolesnici veći razlog za strah od, uslovno rečeno, zdravih osoba?

“Hronični bolesnici svakako imaju veći strah od infekcije sa Covid-19 iz razloga jer se oni već liječe zbog neke hronične bolesti i znaju da infekcija može pogoršati njihovo zdravstveno stanje. Tako da oni opravdano imaju veći strah, za razliku od mladih osoba koje nemaju taj strah jer smatraju da su zdrave i zato se ponašaju neodgovorno i prema sebi i prema drugima. Mi ne znamo kako će mladi ljudi uslovno rečeno zdravi odgovoriti na ovu infekciju, odnosno kakav će biti njihov imuni odgovor, kakva im je genetska podloga, a sve više imamo mladih ljudi koji uopšte ne znaju da imaju art. Hipertenziju, šećernu bolest. A to nam se u kliničkoj praksi nažalost potvrđuje jer u zadnje vrijeme svjedoci smo da je sve više mladih osoba sa teškom kliničkom slikom i nažalost smrtnim ishodom. Tako da bi strah od infekcije sa Covid-19 trebao biti podjednak i kod mladih i kod osoba sa hroničnim bolestima.”

2. Zbog čega je uvijek kod upozorenja fokus na dijabetesu?

“Diabetes mellitus je hronično oboljenje koje takođe poprima pandemijske razmjere kada su u pitanju nezarazne bolesti, kao što poprima i Covid-19 infekcija kada su u pitanju zarazne bolesti. Prevalenca dijabetesa u našem podneblju je izrazito visoka u odnosu na druge zemlje, iznosi 8,5 %, takođe sve je više mladih ljudi koji uopšte ne znaju da imaju šećernu bolest, samo 50% osoba ima postavljenu dijagnozu, tek saznaju za nju u nekoj infekciji, u prosjeku je polovina pacijenata koja ne prima adekvatnu terapiju u odgovarajuće vrijeme, imamo polovinu onih koji primaju terapiju ali ne postižu ciljne terapijske rezultate, i samo je polovina onih pacijenata koji primaju terapiju al nemaju komplikacije šećerne bolesti. Znači tu su mnogi problemi u startu, zna se da su osobe sa šećernom bolesti sklonije infekcijama kako sa virusima, tako i sa bakterijama, sklonije su sepsi, jednom visoko smrtonosnom stanju kad bakterije prodru u krv. Onda u infekciji kod ovih bolesnika dolazi do još većeg porasta vrijednosti glikemija, i takvi pacijenti bi trebali povecati doze inzulina i česće kontrolisati vrijednosti glikemija da bi spriječili dodatne komplikacije.”

3. Koliko ovo stanje utječe na pogoršanje osnovnih bolesti populacije?

“Ja sam na ovo pitanje već odgovorila kroz vaše prvo pitanje. Ono što bih još naglasila da i sam strah, anksioznost koja se javlja tokom ove infekcije dodatno može pogoršati kliničku sliku ovih pacijenata jer se zna da anksioznost može znatno oslabiti imuni odgovor kako kod mladih osoba, a pogotovo kod starijih i onih sa hronicnim bolestima , a oni su svakako kategorija koja je sklonija da dobiju ovu infekciju, i što će zbog svega ovoga rezultirati sa pogorsanjem osnovnih bolesti.”

4. Da budemo konkretni, pored mjera, čime da jačamo imunitet?

“To je danas jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja. Imuni sistem se ne može jačati odjednom, ne mozete postići dobre rezultate brzo, to je jedan dugotrajan proces, proces koji traje, mi već trebamo u proljeće se pripremati za jesen i zimu, a ono što je najbolje ponašati se odgovorno prema svom zdravlju tokom cijele godine. Šta to znači? Naučiti živjeti život bez stresa, pronaći način kako su opustiti nakon napornog dana na poslu, imati kvalitetan san i to je jako bitno kad je u pitanju jačanje imunog sistema. Održavati umjerenu fizičku aktivnost , šetnja, brzo hodanje, jesti dosta voća i povrća, piti dosta tečnosti, to je sve ono što se preporučuje i bez ove infekcije sa Covid-19 za zdrav način života. Ali zbog našeg načina života koji je brz te stoga unosimo veće količine nezdrave hrane potrebno je unositi dodatno vitamine, minerale u profilaktičkim dozama, a kad je u pitanju ova infekcija potreban je unos vitamina C, vitamina D, zinka, selena, kao i prirodnih preparata koji imaju dokazane pozitivne efekte na naš imuni sistem kao što je čurukotovo ulje, ulje divljeg origana, crna zova i drugi.”

5. Ovih dana imali smo priliku čuti kako Hrvatska testira manje ljudi te zbog toga imaju manje oboljelih. Naše brojke, kao uništavaju ekonomiju i život, te treba testirati samo iz nužne potrebe. Kao ljekar endokrinolog, šta mislite o ovakvim konstatacijama?

“Ja se ne bih zadržavala i komentarisala konstatacije da Hrvatska testira manje ljudi, ono što je tačna činjenica i opravdana jeste da treba što više testirati svugdje, tako i kod nas, samo po tačno utvrđenim uzusima epidemiološke struke, zato što je to jedan od načina efektivne borbe protiv ovoga virusa, jer se zna ako otkrijemo što više nosilaca virusa, izolujemo ih, izolujemo njihove kontakte, znatno ćemo spriječiti širenje infekcije što rade mnoge zemlje što je rezultiralo uspješnim ishodom.”

6. Koja je Vaša preporuka stanovništvu kada je riječ o infekciji COVID-19?

“Sada preporuke, nekad su bile i naredbe našem stanovništvu mogu pomoći, ali ono što je po meni najbitnije jeste edukacija našeg stanovništva, jer samo neznanje o ovoj problematici dovodi do ovakvog ponašanja našeg stanovništva. Stalno edukovati kroz medije, na radnom mjestu, u školama. Ono što je bitno posebno treba obratiti pažnju na mlade osobe, njih edukovati na način da ih edukuju mlade osobe, njihovi vršnjaci. Što se iz prethodnih edukacija gdje su učestvovali mladi ljudi pokazalo kvalitetno kao što su bile edukacije o seksualnom vaspitanju, seksualno prenosivim bolestima, o AIDS-u, o maloljetničkoj trudnoći, o tip 1 šećernoj bolesti.

Stalno raditi na promociji zdravlja, edukaciji jer samo na taj način možemo promijeniti svijest našeg stanovništva.”