Institut za razvoj mladih KULT i Općina Centar Sarajevo potpisali su ugovor o međusobnoj saradnji za izradu nove Strategije prema mladima u ovoj općini, na period 2021 – 2025. godina.
Izradi Strategije prethodit će istraživanje o potrebama i problemima mladih u Općini Centar. Važno je napomenuti da je Institut prije 10 godina provodio isto istraživanje na području ove općine pa će biti zanimljivo usporediti rezultate i razvoj u posljednjih 10 godina. Potpisivanju sporazuma prisustvovali su općinski načelnik, gosp. Nedžad Ajnadžić, izvršni direktor Instituta, gosp. Jasmin Bešić, predstavnici općinske administracije i predstavnici Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanje Instituta.
„Veliko mi je zadovoljstvo što nastavljamo saradnju sa Institutom za razvoj mladih KULT na još jednoj zajedničkoj inicijativi, koja će vjerujem biti uspješno implementirana i od koje će korist imati sve uključene strane, a posebno mladi“, izjavio je načelnik Općine Centar i dodao da općina radi na ispunjavanju i drugih odredaba iz Zakona o mladima FBiH, te da će općinska službenica proći i Obuku za službenike/ce za mlade, koju provodi Institut za razvoj mladih KULT.
Strategija prema mladima je zakonska obaveza svih jedinica lokalne samouprave na području Federacije BiH i propisuje je Zakon o mladima FBiH, koji je usvojen 2010. godine, a na čijoj izradi je radio upravo Institut za razvoj mladih KULT.
„Zadovoljstvo mi je što je Općina Centar Sarajevo prva s kojom u ovoj godini potpisujemo ugovor za izradu Strategije prema mladima, koja je zakonska obaveza svih općina i gradova u FBiH. Naša vodilja je da sve strategije u kojima sudjelujemo budu realne i provodive, jer nam je u cilju da se strategije rade prema potrebama mladih i da odgovore na njihove zahtjeve“, izjavio je gosp. Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta.
Šeherzada Halimić, voditeljica Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanje Instituta, dodala je da je današnje potpisivanje veoma važno i u kontekstu pandemije COVID-19, jer su u nekim općinama planirana sredstva za mlade, ionako nedovoljna, povučena i preusmjerena u druge namjene. Institut za razvoj mladih KULT krajem prošle godine raspisao je javni poziv u kojem je pozvao sve jedinice lokalne samouprave iz Bosne i Hercegovine da se prijave za sufinansiranje izrade strateških dokumenata za mlade, koji su zakonska obaveza.
Institut će u narednom periodu podržati izradu strategija prema mladima i u drugim općinama, a već su započeti prvi koraci za provođenje istraživanja u Općini Centar.
Haris Ćato, učesnik nekada veoma popularnog šou programa “X Factora Adria”, napustio je Bosnu i Hercegovinu te se vratio u svoj rodni grad Hamburg. Tu je nastavio svoj život i dalje školovanje.
Haris Ćato se na X-Factor Adria tada prijavljuje sa svojih 14 godina. Svojim glasom oduševljava čitav Balkan, mnogi mu predviđaju odličnu muzičku karijeru.
“X Factor danas prvenstveno vidim kao jednu divnu uspomenu kroz koju sam imao priliku upoznati mnoge ljude različitih profila, sa različitih strana Balkana i svijeta, te ostvariti prijateljstva koja traju i danas. Da se mogu vratiti u prošlost i promijeniti nešto, definitivno bih prešutio par stvari koje sam rekao (smijeh)“, rekao je Haris.
Završio je srednju školu u Sarajevu. Gimnazija Obala bila je njegov izbor, a nakon toga se odlučio vratiti u svoj rodni grad, Hamburg. Kako kaže u razgovoru za DOBARPORTAL, vrijeme je za novu stranicu u njegovom životu.
“Ja sam se sticajem okolnosti, sredinom prošle godine vratio u svoj rodni grad, Hamburg. Obzirom da sam se oduvijek želio vratiti ovdje da živim, obzirom da mi je porodica tu, smatrao sam da je bilo krajnje vrijeme za započeti novu stranicu u mom životu. Ovdje sam se nastavio školovati, ali svakako imam veliku želju ozbiljnije se vratiti muzici“, rekao je naš sagovornik.
Osjeća se odlično. Redovno dolazi u Sarajevo posjetiti svoju rodbinu i prijatelje. Trenutno mu pandemija koronavirusa spriječava dolaske, ali se nada da će sve ovo proći ubrzo.
FOTO: Instagram/Haris Ćato
Pitali smo Harisa da li danas zapjeva te da li će se vratiti na muzičku scenu?
Trenutno pjevam sebi, i još par specijalnih ljudi za ćeif. Ne mnogo više od toga. Tu i tamo se snimim onako mobitelom, pa ako mi se svidi postavim neki kratki snimak ili na Instagram ili TikTok, ali u većini slučajeva vide obrišem jer su upitnog audio i video kvaliteta. Da, kao što već rekoh, imam planove ponovo se ozbiljnije posvetiti muzici, samo ovaj put samostalno i na drugačiji način. X Factor mi je dao priliku da upoznam neke mnogo kvalitetne producente s kojima bih više nego išta volio uraditi i objaviti nešto. Mislim da je pitanje vremena, pojašnjava Haris.
Nestrpljivo očekujemo povratak ovog mladog talentovanog momka. Priznati moramo da je odgromna šteta da ovakav talent sjedi kući i ništa ne snima. Do tada možemo uživati u starim Harisovim snimcima s X-Factor Adria i prisjetiti se kako je u pitanju jedan izvrstan vokal.
Što bi rekla Ellen DeGeneres „Be kind to one another“ ili „Budite dobri jedni prema drugima“, zaključuje naš sagovornik.
Nogometna reprezentativka Bosne i Hercegovine, Ajla Skalić, napušta redove hrvatskog prvoligaša ŽNK “Viktorija” Slavonski Brod, saznaje dobarportal.net.
Prema našim saznanjima, mlada Bišćanka napušta klub iz Slavonskog Broda zbog neisplaćenih dugova te dešavanja od strane kluba prema njoj.
Ajla Skalić je u prvom dijelu sezone odigrala svih 900 minuta na terenu te kao stoper svoje ekipe izborila mjesto za najboljeg strijelca. Također je jedna od igračica koja je uspjela zadržati ekipu na sredini tabele.
Skalić nije nastupila prošla dva meča za Viktorijanke. Odigrana dva meča su završila rezultatom ŽNK “Agram” – ŽNK “Viktorija” 8:1 te ŽNK “Viktorija”- ŽNK “Dinamo” 0:11. Dodajmo i to da mlada Bišćanka ima velike ambicije te pozive klubova Evrope.
“Prije svega bih se htjela zahvaliti Hrvatskom nogometnom savezu, mom klubu, trenerima te igračicama na dobroj polusezoni. Nadam se da će klub ostvariti svoje ciljeve u budućnosti i izboriti opstanak u Prvoj ligi Hrvatske. Naravno, zbog dešavanja u klubu napuštam redove Viktorije te imam ambicije za neke veće klubove. Još jednom se zahvaljujem i želim da poželim sreću u nastavku prvenstva! Sportski pozdrav”, kaže Ajla Skalić za dobarportal.net.
Viktoriju za vikend očekuje težak meč protiv ŽNK “Osijek” koji trenutno stoji na vrhu tabele 1. HNLŽ. Ajli želimo sreću u nastavku karijere.
U proteklih nekoliko mjeseci JU “Studentski centar Sarajevo” punila je rubrike crne hronike, kako kaže novi v.d. direktor, Esmir Opardija. To je za ovu ustanovu prošlost, okreće se novi list i postavljaju se čvrsti temelji.
Ubistvo Almira Škrijelja, iseljavanje studenata preko noći, izolatoriji, samo su neke od slika koje je ova ustanova poslala javnosti za vrijeme mandata direktora Tarika Curića koji je dao ostavku na funkciji direktora JU “Studentski centar Sarajevo”, uz zahtjev da ostane u firmi raspoređen na drugo radno mjesto.
Novi v.d. direktor je novi temelj. Esmir Opardija je u petak imenovan na poziciju v.d. direktora ove ustanove, a raspisan je konkurs za direktora u punom mandatu. Kako kaže, ne raduje se novoj vrućoj stolici, ali prihvatio je kako bi neke stvari krenule od nule, optimista je, firma ima dobre potencijale i mora ići naprijed.
“Hvala vama što ste nas kontaktirali vi ste prvi mediji koji je saznao za moje imenovanje na poziciju v.d. direktora jer je to bilo bukvalno u petak. Stojimo na raspolaganju da razgovaramo s vama i sa bilo kim. Mediji trebaju da imaju informacije šta se dešava u javnoj ustanovi”, kaže Opardija za dobarportal.net.
Firma je u jako lošoj situaciji. Dugovi datiraju iz 2016 godine, a dug iznosi osam miliona KM. Iseljavanje studenata zbog koronavirusa iz domova doprinijelo je da ova javna ustanova ostane bez primarnog načina prihoda, a to su studenti.
“Mi nismo direktno budžetska firma. Mi imamo samo jedan dio akonotacije, ostalo zarađujemo svojim sredstvima, od studenata koje mi imamo u ustanovi i od naše sporedne djelatnosti a to su ugostiteljstvo i turizam. Međutim, korona je uradila svoje, tako da su te djelatnosti stale. Nama je iskreno vrlo teška situacija, a posebno ono što sam zatekao ovdje, vi ste informisani o svemu tome. U proteklom periodu smo punili stupce crne hronike. Prije 3-4 mjeseca se desilo tragično ubistvo jednog od mojih kolega i rukovodilaca Studentskog centra unutar same firme, međuljudski odnosi nisu na nivou. Svakako da odgovornost za to ima uprava odnosno direktor, koji su rukovodili u protkelom periodu ovom firmom. Kažem vam, kad se desi ubistvo i takva situacija uz ove finansijske stvari koje znate, vidite u kakvoj je situaciji firma i korona nam je bila ta koja nas je posebno pogodila. Nije bajno ali ja sam optimist da će ova firma Akobogda da ima fine potencijale i ona mora ići naprijed i ovo će se morati rješavati u narednom periodu”, rekao je naš sagovornik.
Ubistvo Almira Škrijelja javnosti kao da je promaklo kroz ruke. Pitali smo Opardiju kako komentariše izjavu bivšeg direktora Curića da je postojao sukob između rahmetli Almira Škrijelja i ubice Tahirovića.
“Pa vidite, nama je to svima bilo jako traumatično i to će ostaviti na sve nas posljedice. Nekom manje nekom više, ljudima koji su bili pristuni. Ja sam isto jednim dijelom nazočio tom tragičnom događaju. Nažalost jedne mlade osobe koja je bila u naponu svoje snage, koja je mogla dati puno toga Studentskom centru nema i definitivno se desilo ubistvo. Taj sukob, ta informacija direktora, to je njegov razlog što je on to rekao. U toku je sudski proces ne znam koliko možemo da ulazimo u taj krug. Naravno, sudski proces će pokazati šta je bilo ono što svi mi znamo je da je to bilo ubistvo čovjeka na radnom mjestu koji u tom trenutku nije pružao nikakav otpor. Pročitao sam u medijima da je njegova supruga izjavila da je postojao tu neki određeni animozitet. Animozitet svakako nije razlog da se desi to ubistvo i po meni kao usposleniku ove firme to je klasično ubistvo, gdje čovjek bio na radnom mjestu bez ikakvog sukoba. Evo ja i Vi razgovaramo, je li to razlog ako nemamo neko isto mišljenje da ubijemo jedno drugo?! Naravno da nije! Možemo imati suprotna mišljenja, možemo razgovarati do sutra ali ubistvo je ubistvo i po meni se tu radi o klasičnom nažalost svirepom ubistvu”, naglašava Opardija.
Istakao je da je vrlo mučno govoriti o ovom tragičnom događaju jer vraća u sjećanje na kolegu Almira. Sistemazitacija je bila jedna od tema. Rahmetli Almir Škrijelj je pokrenuo pitanje „sistematizacije“.
“Sistematizaciju predlaže direktor fime, a donosi je upravni odbor. U tom periodu kada se desilo tragično ubistvo radila se neka dorada sistematizacije, korekcije toga. Kolega rahmetli Almir je bio predsjednik sindikata. Kod donošenja sistemtizacije bitnu ulogu ima i sindikat koji daje saglasnost na tu sistematizaciju. Predhodnik Almirov je dao određenu saglasnost na sistematizaciju i onda je sindikat pokušavao svojim sredstvima da je ospori. Ono što ja znam da je ta sistematizacija usvojena na upravnom organu da je otišla u ministarstvo da je osporava i sindikat koji je vodio rahmetli Almir i sadašnji sindikat i da je ta sistematizacija završila u ministarstvu i na nju nije data saglasnost jer mora dati saglasnost osnivač odnosno ministarstvo obrazovanja. Mi imamo aktuelnu sistematizaciju, a što se mene tiče ta sistematizacija ne postoji”, pojašnjava naš sagovornik.
Studentski centar je kao javna ustanova u proteklom periodu bio izolatoriji, a Opardija je komentirao i tu odluku nadležnih institucija.
“Što se tiče toga ja ne znam tačno jer sam od strane tadašnjeg direktora i kao njegov jedan od njegovih bližih saradnika svjesno ili ne totalno isključen. Nije mi dozvoljeno apsolutno da imam uvid u bilo šta. Nekakva je odluka napravljena gdje imenovana jedna osoba da je „direktor nad direktorom“, što je po meni nezakonito. Radi se o jednom kolegi ovdje Ahmedu Mulaibrahimoviću, koji je radio posao. Čovjek je stručni saradnik bukvalno je on „direktor nad dirketorom“ što meni naravno nije pravno normalno. Što ja znam iz medija, što me u nekim trenucima površinski uputio dikretor jeste da je odlukom Kriznog štaba donijeta odluka da se formira karantin u studentskom naselju Bjelave i postoji odluka Kriznog kantonalnog štaba i Federalnog štaba da se to formira u studentskom naselju Bjelave i taj karantin izolatoriji gore je otvoren”, ističe Opardija.
Tvrdi da je odluka o iseljavanju doma Nedžarići bila samoicijativna odluka bivšeg direktora Tarika Curića.
“Bilo je niz mjera koje su urađene samoinicijativno od bivšeg direktora, gdje je iseljen studentski dom Nedžarići što je nama generalno napravilo problem jer smo iselili studente bespotrebno. Odnosno da budem malo precizniji, studenti su zbog prestanka rada na fakultetima napustili domove, međutim, tu su njihove stvari i čekali su trenutak kad će se moći vratiti na fakultet da se oni vrate. Ja sam jedan od stanara studentskih domova u prošlosti i znam šta znači za studenta kad ih neko iseli iz doma prisilno jer tamo u jednoj sobi imate jednu veliku količinu privatnih stvari. Tu se ulazilo ljudima u privatne stvari, tu se trpalo, iznosilo u neke vreće onda ljudi su obaviješteni preko noći da dođu da pokupe te stvari. Pa je to narodno rečeno bilo „na vrat na nos“. Ljudi su dolazili iz Krajine, ne znam vozili se po cijelu noć da bi došli po svoje stvari. Ali nije bilo odluke recimo da se isprazni studentski dom Nedžarići. Ako se morao studentski dom Bjelave isprazniti odnosno ta tri paviljona nismo morali ostale, nismo morali studentski dom Nedžarići isprazniti jer je to traumatično i šalje jednu ružnu sliku prema našim korisnicima, studentima da ih se „izbacuje“ iz doma bespotrebno. Znači nije bilo potrebe nikakve u tom trenutku da se studentski dom Nedžarići isprazni da je to neko uradio na svoju ruku pokazat će se ko je i šta je”, tvrdi Opardija.
Studenti se sada mogu vratiti u domove. Posebnih procedura nema. Trenutno u studentskom domu boravi 502 studenta. Firmi je potrebna finansijska pomoć i od osnivača njenog, a to je Skupština Kantona Sarajevo, resornih ministara i drugih. Sastanci su zakazani. Da stvar bude gora, ova firma nema pravo aplicirati na sredstva za pomoć jer poreski dug prema PIU iznosi četiri miliona KM. Svaka plata je upitna. Ovim problemom pozabavit će se u narednom periodu.
Foto: JUSC
“Radi se o firmi koja je bitna za Univerzitet, Kanton Sarajevo i za društvenu zajednicu općenito i ona mora ići naprijed htjeli mi to ili ne, koja se mora regulisati i njen način finansiranja”, istakao je Opardija.
Kao v.d. direktor ne može puno toga promijeniti jer na ovoj poziciji ostaje kratak period, ali ono što je ključno su međuljudski odnosi na kojim će raditi zajedno sa svojim saradnicima. Volja za rad i energija su ključne i to će pokušati vratiti uposlenicima, a njih je 240.
“Imponovalo mi je, moram biti iskren kad sam dobio informaciju od nekoliko uposlenika koji su mi rekli da nakon traumatične tri i po godine dolazimo evo sad na posao sa nekom nadom da će ovo biti jedan korak ka dobroj budućnosti studentskog centra”, kaže naš sagovornik.
Gubici objekata poput restorana i kantina na fakultetima u Sarajevu su dodatna djelatnost, ali utjecali su na ovu ustanovu. Neki objekti nisu bili finansijski isplativni. Ali jedan od gubitaka je sigurno objekat u Domu sindikata u Sarajevu. Ovaj prostor je izgubljen na tenderu. Opardija nam je pojasnio da se nije dovoljno analiziralo oko ovog objekta po kojem je Studentski centar bio prepoznatljiv.
Dobra vijest za studente jeste da je ova ustanova ušla u program utopljavanja na nivou Kantona Sarajevo i 2021. će biti sve jedinice utopljene. Prema riječima našeg sagovornika, zahtjevi studenata su skromni i puno više zaslužuju. Ulagalo se nije. Određenim sredstvima pokušavaju obezbjediti da dom bude funkcionalan, međutim sve je sazrelo za rekonstrukciju. Opardija razumije studente jer je i sam bio stanovnik doma i aktivista. Odnos između Asocijacije studenata i uprave se zasniva na saradnji.
Nadu treba polagati u uposlenike firme. Direktor je taj koji treba doći sa dobrim namjerama, ali prije svega je na uspolenicima zadatak da zajedničkim snagama ovu firmu usmjere u pozitivnom mjeru i na taj način pomognu novom direktoru.
“Studentski centar u narednom periodu bi trebao da bude integrisan pod kapu Univerziteta kao i fakulteti jer ustanova kakav je Univerzitet Sarajevo mora imati svoj studentski centar kao Univerziteti u Evropi, jer ova ustanova je vrlo značajna i za Univerzitet i za Kanton Sarajevo. Žao mi je što je predhodni upravni odbor propustio priliku i što se trošio na nebitne stvari a postojala je volja da se studentski centar integriše pod Univerzitet. Međutim, nikad nije kasno, ja se nadam da će želja i plan budućeg direktora u njegovom mandatu ispuniti to, to je moja želja”, zaključio je Esmir Opardija.
Mala bosanskohercegovačka općina, Sapna, morala je tokom najosjetljivijeg perioda pandemije koronavirusa posuđivati sanitetsko vozilo za prevoz pacijenata zaraženih virusom jer nema vlastito vozilo.
Prema informacijama direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Zorana Jovanovića bilo je planova za nabavku ovakvog vozila ranije, ali “tender je prolongiran zbog nabavke zaštitne opreme u vrijeme COVID-a”.
Općina sa oko 14.000 stanovnika još uvijek nema odgovarajuće vozilo za prevoz hitnih slučajeva do Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, piše za Detektor.ba Anisa Mahmutović.
Jovanović je rekao da osobe kod kojih su otkriveni prvi slučajevi zaraze virusa nisu mogle biti prevezene do Kantonalnog kliničkog centra zbog nedostatka vozila hitne pomoći u ovoj općini. Objasnio je da je postojeće vozilo staro više od 20 godina i nije odgovarajuće za prevoz zaraženih pacijenata.
U januaru ove godine loklani Dom zdravlja raspisao je tender za nabavku kombi vozila u vrijednosti od oko 24.000 KM bez poreza na dodanu vrijednost.
Iz Općine nisu odgovorili na upit koja firma je izabrana kao pobjednik na tenderu, niti konačnu cijenu vozila te sam rezultat provedbe javne nabavke.
Na zvaničnom portalu javnih nabavki još uvijek nije objavljen podatak da li je vozilo kupljeno. Početkom juna 2020. godine objavljen je tender za nadogradnju putničkog vozila u sanitetsko vozilo za potrebe Doma zdravlja Sapna vrijedan više od 17.000 KM.
Prosječna cijena nabavke novih sanitetskih vozila tokom 2018. godine, prema podacima Baze službenih automobila Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), bila je nešto više od 80.000 KM sa PDV-om.
Općina Sapna je prema riječima načelnika Općine, Zudina Mahmutovića, sufinansirala kupovinu vozila sa 20.000 KM koji su prebačeni na račun Doma zdravlja.
Iz Doma zdravlja Sapna kažu da se ova ustanova već duže vrijeme suočava sa problemom nedostatka vozila za sanitetski prevoz i da su o tome upoznali lokalne i entitetske vlasti.
Oni su objasnili da su “cijene sanitetskih vozila izrazito visoke, te nismo u mogućnosti provesti takvu nabavku, pa se s toga krenulo u nabavku vozila (kombi), koje se može nadograditi u sanitetsko vozilo.”
Još su dodali da je uz novac od strane općine i određena vlastita sredstva kupljen kombi, a da je aktivan i postupak javne nabavke za njegovu nadogradnju u sanitetsko vozilo.
Tokom 2019. godine Općini su građani donirali jedno vozilo “Mercedes” za prevoz hemodijaliznih pacijenata.
Elena Babić odbojkašica je ŽOK “Bimal-Jedinstvo” iz Brčkog i igra na poziciji korektora.
Mlada Brčanka studira na Fakultetu sportskih nauka u Bijeljini, a najponosniji trenutak u njenoj dosadašnjoj karijeri desio se ove sezone kada je sa svojom ekipom osvojila bronzanu medalju u srednje-evropskom MEVZA takmičenju.
“Kao i svake godine, naš klupski cilj je biti šampion BiH, ali i ostvarenje što boljeg uspjeha u raznim evropskim takmičenjima”, kaže Elena Babić za dobarportal.net te smatra da kvalitet bh. odbojke svake godine slabi, ponajviše zbog finansijskih problema u klubovima.
Ističe kako je pandemija koronavirusa dosta utjecala na naše živote te da su sportisti to veoma teško podnijeli.
“Možete li zamisliti kako je to kada ste se do juče borili za šampionske medalje, igrali utakmice, išli na dva treninga dnevno, a u roku od par dana ste osuđeni da ne kročite nogom na parket par mjeseci? Iako su sve propisane mjere bile za opće dobro, to ne mijenja činjenicu da je ovakva situacija za sport dosta tužna, zar ne?”, govori mlada nada bh. odbojke.
Vijest koja ju je najviše obradovala bila je da se teretane konačno otvaraju.
“Mislim da je došlo vrijeme da prestanem da razmještam sav namještaj po kući i puštam preglasnu muziku”, priča nam ova 21-godišnja Brčanka koja ima neizmjerno poštovanje za sve koji odbojku igraju na najvišem svjetskom nivou.
Osim što je sjajna odbojkašica, Elena Babić svojim izgledom privlači pažnju mnogih muškaraca.
“Uz osmijeh se zahvalim svima na komplimentima”, dodaje ova zgodna odbojkašica.
Njena neostvarena želja je da putuje svijetom što više.
“Srećom imam priliku za putovanja kroz sport, ali i privatno sam veliki avanturista i jako me privlači nepoznato. Planovi za budućnost su mi samo da budem maksimalno posvećena napretku i svim sferama života. Samo to će donijeti rezultate”, zaključuje Elena Babić.
Stanovnici Tuzlanskog kantona od jutarnjih sati se bore sa nabujalim lokalnim potocima i nekolika manjih rijeka.
Kritična situacija je u općinama: Živinice, Kladanj, Gračanica, Srebrenik, Čelić, Kalesija i Sapna; Prema posljednjim informacijama, u Kladnju je poplavljeno preko pedeset stambenih objekata, a stanovništvo se evakuiše.
U Srebreniku, naselju Špionica, poplavljeno je, također, oko 20 domaćinstava. Isto toliko poplavila je i rijeka Sapna te lokalni potočić u ovoj općini. Došlo je i do prekida putne komunikacije prema Zvorniku. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da vodostaj rijeke Sapne još uvijek raste, a kiša neprestano pada.
U Živinicama rijeka Spreča i bujični potoci ugrožavaju stambene objekte u naseljima: Ciljuge, Đurđevik, Golubinjak, Višća, Barice, Suha;
Kada je riječ o Kalesiji, kritična situacija trenutno je u Tojšićima gdje je lokalni potok izašao iz svog korita.
Spreča ugrožava Gračanicu, a rijeke Gnjica i Šibošnica prijete mještanima Čelića.
Prekinuta je i putna komunikacija Sarajevo – Tuzla u naselju Stupari, Tuzla – Orašje, a u opasnosti su i putne komunikacije iz Tuzle prema Doboju, Bijeljini i Zvorniku.
Situacija u Tuzlanskom kantonu se usložnjava iz sata u sat, zbog kiše koja konstantno pada.
Počinje besplatna stonoteniska škola za djecu osnovnoškolskog uzrasta u KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja.
Stonoteniski klub „SPIN 2012“ počinje sa implementacijom projektnih aktivnosti „Stol za sve – stonoteniska škola Doma Bjelave“ koje će se održavati u prostorijama KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja od 1. jula 2020. godine i trajaće šest mjeseci.
Besplatna škola stonog tenisa realizuje se u sklopu projekta „Stvaranje povoljnijeg okruženja za civilno društvo“ (EMBRACE) koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).
“Projektom se želi povećati dostupnost besplatnih sportskih sadržaja za djecu jer razvoj djece temeljen na toleranciji, razumijevanju, prihvatanju i međusobnom poštivanju se najlakše postiže kroz sport“, navodi u izjavi za DOBARPORTAL koordinatorica projekta, Amela Hadžiahmetović Mujezinović.
Više informacija o planiranim aktivnostima možete naći na njihovoj web stranici klikom ovdje ili facebook strani STK „Spin 2012“ Sarajevo klikom ovdje.
Anja Grubačić studentica je druge godine Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci i dugogodišnja volonterka i aktivistica.
U razgovoru za dobarportal.net ova 21-godišnja djevojka, koja je rodom iz Trebinja, kaže da o čovjeku najviše govore njegova djela.
“Voljela bih da moja djela kažu da sam nepopravljivi optimista, dobar prijatelj i neko ko čini dobro drugima”, kaže Anja Grubačić.
Naglašava da smo poraženi onog trenutka kad prestanemo vjerovati u uspješno okruženje.
“Mladi smo, možemo da se borimo za bolje vrijeme koje toliko čekamo. Smatram da je odgovornost prema zajednici vrijednost koju je potrebno njegovati. Pasivnost starijih u društvenom i političkom smislu dovela je mlađe generacije pred egzistencijalno pitanje – otići ili ostati. Želim da se bavimo problemima koji se tiču sadašnjeg trenutka, da gradimo svoje porodice i budućnost u zemlji koja uživa ugled u svijetu, koja je bogata i na koju ćemo svi moći da budemo ponosni”, govori naša sagovornica.
Ističe da ne postoji suštinska razlika između nevladinog i političkog angažovanja.
“Postoji određeni problem i postoji način kako da ga riješimo. Pitanje načina dolaska do cilja nije važno, dok god imamo ispravne namjere. Politički sam aktivna u jednoj opozicionoj stranici u bh. entititu RS i osjećam se dobro kad radim društveno korisne stvari”, priča mlada aktivistica.
Odbija vjerovati da pojedinac nema tu moć.
“Gledajući svoje prijatelje i sugrađane kako se konstantno bore oko istih problema – finansijskih, pravosudnih i egzistencijalnih, nisam mogla da sjedim skrštenih ruku i ne radim ništa. Možda zvuči kao kliše, ali želim da gledam sretne ljude u svom okruženju i svojoj zemlji. Možda sam previše mlada da biste mi povjerovali, ali ja mislim da to nije čudno. Željela sam da dokažem sebi da mogu da mijenjam svijet”, ističe ova ambiciozna djevojka.
Dodaje da jedni drugima možemo biti snaga i najveća motivacija.
“Uvijek mlade treba pozivati na razgovor, jer je važno da se ljudi osjete dobrodošlima. Dakle, svojim pozitivnim primjerom moramo na sve načine da utičemo na druge. Vjerujem da to čak ne treba da bude slučaj samo sa mladima, nego sa svima. Formula je ista za sve”, smatra Anja Grubačić.
Ponosna je na sebe jer je uspjela održati vedar duh i prenijeti ga na druge onda kada je bilo najteže.
“Mnogi se čude kako me nije strah od toga što me je Grad Banja Luka tužio za navodno izazivanje nereda, stotine hiljada KM koje bih morala da platim, budućnost koju bi mi na taj način pokušali da oduzmu. Ja znam ko sam, šta sam i znam da imam ispravne, zdrave principe. To mi ne mogu oduzeti i nemam razloga da se plašim. Znam da sam u pravu i to mi je dovoljno. Bit će bolje, vidjet ćete”, govori naša sagovornica.
Naglašava da je shvatanje da nas različitosti spajaju, a ne razdvajaju sjajan temelj za napredak.
“Bosna i Hercegovina je za mene Božić, Божић i Bajram; ćirilica i latinica. Za mene su Bosna i Hercegovina otvorena vrata i u Trebinju, Mostaru, Goraždu, Bijeljini, Cazinu, Bihaću, Sarajevu, Zvorniku ili Banjaluci. A i ono naše: burek, бурек i burek je samo sa mesom. Zamislite samo koliko turističkog potencijala postoji u tom bureku, sarajevskim, banjalučkim i travničkim ćevapima i sudaru različitih kultura koje su se miješale na našem području. Mislim da će mlade generacije uspjeti da postojeće slabosti pretvore u naše najveće snage, ali za to je potrebno vrijeme, upornost i beskompromisna vjera u uspjeh”, ističe mlada Trebinjka.
Na kraju poručuje da mladi nisu manje sposobni.
“Naše godine su naša snaga, ovo je najbolji trenutak za mukotrpan rad i usavršavanje. Imamo sve vrijeme ovog svijeta da prevaziđemo ograničenja koja su nam nametnuli neki loši ljudi. Ja vjerujem da barem jedna osoba razumije šta govorim, da se neće ustručavati nakon što pročita ovo da mi se lično javi i kaže: “Hvala ti što nisam usamljen.” Mi to možemo, a želim svojim primjerom da dokažem koliko čvrsta volja s ispravnim ciljevima može da dogura. Bolje vrijeme dolazi, poželimo mu dobrodošlicu”, zaključuje Anja Grubačić.
Pogledah danas kod prijateljice video nekog događaja koji se zove Pozdrav ljetu i održava se u Rijeci. Bez obzira na vremenske prilike dopalo mi se malo sunca, pjesme, radosti.
Kod nas neki olovni oblaci što nose obilne padavine i zbog kojih nam rekoše da su moguće poplave. Tako je skoro čitavog juna. Zadnje vrijeme izgledamo kao crna rupa u koju još samo navraćaju oblaci. Geto smo postali u trenutku kada su komšije rekle:”Niste poželjni.”
Počeli smo i međusobno jedni drugima da šaljemo iste poruke. Prošle sedmice me nazvao direktor jedne televizije koji je kazao:”Znaš tamo kod vas je buknula Korona, postali ste žarište, dok ne prođe najbolje ostani kući.”
Nisu nas zvanično zatvorili, a zatvoreni smo jer drugi nas ne žele, a i međusobno se plašimo jedni drugih. Kao da strahom nekim razmišljamo. Čudimo se negativnim komentarima na društvenim mrežama, negodovanju virusa i traženju krivca u svakome, a čudo smo sami, još mirni i u domovima.
Sjetite se Fadila Novalića koji obećava set mjera kojima će ublažiti ekonomsku krizu, obećava oporavak privrede, optimistično, sve kroz osmijeh priča kako će Vlada FBiH pomoći u rješavanju nastalih problema, a onda nestaje kao i respiratori o kojima nije znao ništa, ali je potpisao njihov uvoz.
Do sada je preko 50.000 ljudi ostalo bez posla,otkazi su počeli i prije nego su nastali obrisi krize, bila je to mjera poslodavaca kao preventivni lijek za njihove firme. Nimalo ljudski, nimalo profesionalno, još manje ekonomski opravdano.
Još prvog aprila bez objašnjenja i najave moj tadašnji poslodavac me “skida” s rasporeda i briše iz reda zaposlenih. Nastala je kriza, nema novca. Oh, da! Istekao nam je ugovor koji je je finansirao Zavod za zapošljavanje, pa će on prilikom traženja podsticaja za prevazilaženje krize moći ostvariti to pravo jer nije dao otkaz radnicima, samo im nije produžio ugovor, koji istini za volju nije ni plaćao nikad. Za predhodne godine sive ekonomije, odnosno rada na crno neće ga pitati, nema to nigdje u papirima.
50.000 ljudi kojima je istekao ugovor, ljudi koji su po nekom osnovu bili prijavljeni, zamislite koliko tek radnika na crno? U ovoj državi to je sasvim legitimno i moralno.
Opet to nije tema koju smijete generalizirati jer imate poslodavce koje je ova kriza itekako koštala poput ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti, turizma, prevoznih kompanija…. Međutim, da li je neko vidio reakciju vlasti na ublažavanju ekonomske krize?
Nedavno, načelnik Sapne mi je rekao kako se priča o velikom novcu pomoći, a njihovi trenutni prihodi se broje u stotinama maraka. Niko ništa nije uplatio!
Sa kreditima na leđima, porodicama, podstanarski na desetine hiljada ljudi prolazi kroz dane u kojima im pričate o virusu, polovičnim mjerama, opasnostima dok ništa učinili niste da ih spriječite. Teško da ljudi imaju strpljenja da vas slušaju i da ih zanima šta imate reći u trenutku kada ništa ne radite, osim što nam brojite zaražene.
Kako ste nam granice zaštitili?
Šta se dogodilo sa milionima za pomoć ekonomiji da ljudi mirni ispoštuju krizne dane?
Da bi imali pravo kritikovati, morate sagledati širu sliku i krivca pronaći u svojim redovima.
Do tada nek nam svira mornar Balašević: “Opleti, brale, i ne udaraj lament, na taj smo fazon majmune i prizvali. Smrada sa farme pustimo u parlament. Onda se krstimo kad nešto izvali; Otkad je sveta i veka i nas, najgore protuve prigrabe vlast….”
