Pjevač Emrah Emšo, koga publika uživa slušati svakog vikenda u gradovima širom BiH, bio je nedavno na snimanju jedne veoma popularne emisije u Srbiji, gde je njegova popularnost također u porastu.
Savršen outfit, pokazao je da Emrah redovno vježba, te da se za nove projekte za ljeto priprema u punom tempu.
“Drago mi je da je duet sa Kaćom tako dobro prošao, trenutno sam u studiju, snimam jednu komercijalnu pjesmu, kao i pop numeru za naveći regionalni festival ” Biser Jadrana”. Vrijeme je da krenem sa regionalnim nastupima i tome se radujem. Zato teretana, red, rad i disciplina, treba kondicije za sve nove projekte“, dodao je kroz osmijeh Emšo u izjavi za medije.
Emina Smajić iz Goražda je mlada djevojka koja pohađa Srednju ekonomsku školu, a pored školovanja duži niz godina bavi se i folklorom.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da voli raditi s mladima i doprinositi svojoj zajednici kroz različite projekte i aktivnosti.
“Položaj mladih u Bosni i Hercegovini je izazovan. Mnogi se suočavaju s nezaposlenošću, nedostatkom prilika i osjećajem nesigurnosti u budućnosti. Ipak, postoji puno mladih koji se trude stvoriti promjene kroz aktivizam i inovativne projekte”, govori Emina Smajić.
Prema njenim riječima, najveći problemi su visoka stopa nezaposlenosti, politička nestabilnost, migracije u inostranstvu zbog boljih prilika, kao i nedovoljna podrška u obrazovanju i profesionalnom razvoju.
“Dio mladih je pasivan zbog razočaranja i osjećaja da ne mogu utjecati na promjene, ali postoji i veliki broj aktivnih i motiviranih mladih koji se bave društvenim radom, volontiranjem i raznim inicijativama”, kaže ova mlada djevojka.
Zatim se osvrnula i na značaj neformalnog obrazovanja.
“Neformalno obrazovanje je izuzetno važno jer pruža praktične vještine koje često nedostaju u formalnom obrazovanju, poput komunikacije, liderstva u rada u timu”, navodi naša sagovornica.
Mišljenja je da su nažalost prisutne predrasude i stereotipi prema mladim, obrazovanim i ambicioznim djevojkama.
“Takve djevojke se često suočavaju s izazovima u dokazivanju svojih sposobnosti, ali njihova snaga i upornost često ruše te barijere”, izjavljuje Emina Smajić.
Nastavlja da voli folklor jer je to mnogo više od običnog plesa, te način da čuva tradiciju, upoznaje nove ljude i osjeća pripadnost nečemu većem.
“Svaka proba i svaki nastup ispunjavaju me pozitivnom energijom i radošću. Muzika, nošnja i koraci podsjećaju me na naše korijene, a posebno me veže osjećaj zajedništva sa ostalim članovima ansambla. Folklor mi pruža priliku da putujem, steknem nova prijateljstva i naučim nešto novo o običajima i kulturi našeg naroda. Svaki aplauz publike nakon nastupa samo dodatno potvrđuje koliko je sve vrijedno truda”, naglašava ova svestrana djevojka.
Na kraju je iznijela i svoje planove za budućnost.
“Moji planovi za budućnost poslije srednje škole uključuju dalje obrazovanje kroz studiranje, razvijanje svoje karijere, rad na projektima u zajednici kroz koju sam praksu prošla u srednjoškolskom obrazovanju, mnoštvo putovanja. Želim raditi na sebi i doprinijeti pozitivnim promjenama u društvu”, zaključuje naša sagovornica.
Palestinska Zajednica u BiH obavještava da je Mravko Travko, omiljeni lik naših mališana, u saradnji sa Ambasadom Države Palestine i Palestinskom zajednicom u BiH organizuju koncerte “Mravko Travko i djeca Sarajeva za djecu Palestine” koji će se održati 6. 2. u Domu mladih Skenderija.
Zbog ogromnog interesa Mravko Travko i njegova družina će održati tri koncerta od kojih su dva već rasprodata dok je za treći koncert u 18h ostalo još nešto ulaznica.
Cilj koncerta je pomoći djeci koja su preživjela genocid i naučiti djecu u BiH da je osjećaj za pomoć drugom temelj ljudskosti! Mravko i djeca će poslati poruku da njihovi drugari u Palestini nisu sami i da ih nose u svojim dječijim srcima.
Posebna pouka i poruka se krije u činjenici da je Ambasada Države Palestine odlučila dio sredstava usmjeriti za pomoć područjima Bosne i Hercegovine koje je zadesila poplava.
Podsjećamo da akcija za pomoć i dalje traje te da možete donirati 3KM pozivanjem humanitarnog telefona broj 090 292 000 (samo za pretplatnike kompanije “BH Telecom”) , kao i direktno uplatom na žiro račun kod BBI Banke, broj računa: 141-311-53200039-07 (primalac Udruženje Palestinska zajednica u BiH, Tabaci 2, Sarajevo – s naznakom ‘Pomoć za Palestinu’)
Sve skuplji troškovi života posebno su pogodili mnogobrojne porodice sa djecom širom Bosne i Hercegovine. Obezbijediti sve potrebno djeci koja idu u školu roditeljima danas veoma je izazovan zadatak, naročito onima sa skromnim ili nikakvim budžetom, pa tako mnogi mališani širom BiH nemaju mogućnost kupovati ili čak ponijeti od kuće školske užine.
Da bi bistre male glavice bile uspješne u školi i zdrave, da se ne bi osjećali drugačije ili manje vrijedno od svojih drugara iz klupe, želimo im nadomjestiti ono najpotrebnije i osigurati kvalitetan obrok za vrijeme školskog odmora.
Pozivom na jedinstveni broj 17002 za sve bh. operatere donirate 2 KM, odnosno jednu užinu za đake.
Time pomažete naš projekat kojim od 2014. godine olakšavamo “najljepše đačko doba” učenicima bez jednog ili oba roditelja, djeci sa poteškoćama u razvoju i onima koji dolaze iz socijalno ugroženih porodica, jer znamo da mnogi roditelji i staratelji nisu u mogućnosti izdvojiti novac i priuštiti svojim mališanima redovan obrok u školi.
Trenutno u okviru našeg projekta na dnevnom nivou osiguravamo užine za oko 700 mališana iz škola u Fojnici, Zavidovićima, Dubici, Vitezu, Travniku, Kiseljaku, Goraždu, Mostaru.
Pored poziva na broj 17002, našoj dječici širom BiH školovanje možete uljepšati i donacijama putem web platforme klikom na opciju “Doniraj odmah”, uplatama putem naših standardnih žiro računa ili PayPala. Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate.
Za uplate iz BiH
NLB Banka d.d.
132-260-20223371-17
UniCredit Bank
338-730-22202506-52
Intesa Sanpaolo Banka BiH
154-180-20085330-48
Raiffeisen Bank
161-000-02481200-94
Bosna Bank International d.d.
141-306-53201196-79
ZiraatBank BH d.d. Sarajevo
186-121-03108095-46
Asa banka d.d. Sarajevo
134-105-11300001-66
Sparkasse Bank d.d. BiH
199-496-00059682-82
Primalac:
Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Nejla Zeba iz Sarajeva po zanimanju je stomatologinja, a ova 25-godišnja djevojka također uživa u modi, ljubavi prema životinjama i kvalitetnom vremenu sa prijateljima.
U razgovoru za dobarportal.net govorila je o modi kao i brojnim drugim ženskim temama.
“Moda za mene predstavlja lično izražavanje, odjevni komad ne mora nužno da prati modni trend da bi dobro izgledao. Trebamo da nosimo ono u čemu se najbolje osjećamo. Lično, pratim modu i modne trendove ali ne nosim sve što se danas podrazumjeva pod moderno”, govori Nejla Zeba.
Otkrila nam je i koja je njena omiljena odjevna kombinacija i koji stil preferira.
“Preferiram najviše stil 90s/20s i casual kombinacije kao što su široke pantole i patike na koje uvijek mogu dodati nesto formalno poput sakoa tako da casual outfit mogu nositi i na nekim posebnijim dešavanjima. Spajam udobno i moderno”, kaže naša sagovornica.
Upitali smo je i koja je tajna njene vitke linije.
“Nije bit vitka linija već ono kako se osjećamo iznutra. Zdravlje, duhovni mir i sreća je nešto što daje ljepotu svakoj osobi. Trenutno pazim šta jedem i idem u teretanu tri puta u sedmici”, izjavljuje ova zanosna Sarajka.
Potom je dala i neke beauty savjete drugim djevojkama.
“Kao što sam i rekla, ljepota dolazi iznutra, unutarnji mir i zadovoljstvo sobom je zapravo ljepota kojom zračiš. Moj savjet djevojkama je da budu što prirodnije i da šminkom ističu svoju prirodnu ljepotu. Da rade na sebi, da sve toksične stvari i osobe iz života pokušaju eliminisati. Život je lijep da ga trošimo na toksične stvari”, navodi Nejla Zeba.
Zatim se osvrnula i na estetske zahvate.
“Nisam protivnik estetskih zahvata pogotovo ako je u pitanju nešto što narušava samopuzdanje kako kod žena tako i kod muškaraca. Podržavam sve što je u granicama normalnog i prirodnog uljepšavanja/korekcija”, jasna je naša sagovornica.
Na kraju je iznijela i svoje planove za budućnost.
“Stomatologija je moja prva i jedina ljubav. Planiram da se educiram još više i da ljudima uljepšavam osmijehe”, zaključuje ova harizmatična Sarajka.
Jahorina i ove zime nudi sjajan muzički program s najvećim regionalnim zvijezdama. Proteklog vikenda u hotelu “Vučko” nastupio je jedan od najboljih kantautora ovih prostora Zlatan Stipišić Gibonni, koji je priredio sjajnu atmosferu za posjetioce koji su pristigli iz svih krajeva regiona.
Najbolja zabava na planini nastavlja se tokom cijelog februara, a agencija “Travel 4 Fun”, organizator svih događaja, najavila je spektakularan kraj ove zimske sezone uz Lepu Brenu 4. aprila.
Posjetioci na Jahorini moći će uživati uz bezvremenske hitove i nevjerovatnu energiju Lepe Brene koja će na ovu olimpijsku ljepoticu doći odmah nakon koncerata u zagrebačkoj “Areni”, koji su zbog nezgode koja se dogodila na četvrtom koncertu u “Areni” i hitne operacije gležnja morali biti prolongirani za mart.
Ova regionalna zvijezda uspješno se oporavlja od operacije te spremna i odmorna vraća se publici kojoj će sigurno prirediti i nezaboravnu noć na Jahorini.
Emina Selimović je košarkašica rođena u Eriju, Pennsylvania, a njeni roditelji su porijeklom iz Istočne Bosne, tačnije iz Bratunca, dok su u Sjedinjene Američke Države došli 2001. godine.
Ova 21-godišnja djevojka trenutno završava master studije iz finansija, a u razgovoru za dobarportal.net govorila je o svojoj košarkaškoj karijeri kao i o ljubavi prema Bosni i Hercegovini.
Odakle Vaš interes za košarku?
Otac me upoznao s košarkom u šestom razredu. U početku nisam bila zainteresovana, ali sam odlučila da pokušam zbog njega. Nikada ranije nisam držala košarkašku loptu niti znala pravila igre (bavila sam se gimnastikom prije toga), pa sam u početku zaostajala za vršnjacima. Međutim, brzo sam učila i razvila takmičarski duh i taj bosanski mentalitet da biti prosječan u bilo čemu ne vodi do punog uspjeha. Znači, nikada nisam prihvatila da budem prosječna. Otac i ja provodili smo dodatno vrijeme van treninga radeći na individualnim košarkaškim vještinama, što mi je pomoglo da brzo napredujem. Dvije godine kasnije, zaljubila sam se u igru i počela igrati za timove udaljene dva ili više sati od mog rodnog grada te učestvovati na velikim turnirima na nacionalnom nivou tokom srednje škole. Tu su me regrutovali treneri univerziteta da igram košarku u najvišoj univerzitetskoj ligi, Diviziji 1 (Division I).
Na šta ste najviši ponosni u dosadašnjoj karijeri?
Jedan od najponosnijih trenutaka u mojoj karijeri bila je prošlogodišnja košarkaška sezona, koja je bila najuspješnija u historiji mog univerziteta (Fairfield University). Bili smo neporaženi cijelu sezonu, osvojili šampionsku titulu s rekordom 20-0 u konferenciji i završili sezonu s ukupnim omjerom 31-2. Čast mi je bila što sam izabrana u All-Championship Team. Također, moj univerzitetski tim se prvi put našao na listi “AP Top 25” u Americi, što znači da smo bili među 25 najboljih univerziteta u zemlji od ukupno 364 koji se takmiče u Division I.
Šta je neophodno za uspjeh na parketu?
Uspjeh na terenu svodi se na ono što naš trener naziva “kontrolisanje kontrolisivog.” Šutevi neće uvijek ulaziti, izgubljene lopte su dio igre, ali ono što možete kontrolisati jeste vaš trud—igranje jake odbrane, skokovi, trčanje u tranziciji, energija i komunikacija. Ne smijete dozvoliti da vaš ne najbolji napad određuje vaš trud; trud uvijek mora biti na prvom mjestu, posebno u odbrani. Kada donosite energiju svom timu, igra postaje mnogo zabavnija.
Šta za Vas predstavlja Bosna i Hercegovina?
Bosna je moj korijen—ona je ono što ja zaista jesam. Moji roditelji su me odgajali u bosanskoj kulturi i vrijednostima, i ponosna sam što predstavljam svoju zemlju. Volim dijeliti svoju kulturu s ljudima koje upoznajem. Amerikanka sam po rođenju, ali u duši sam Bosanka i ta kombinacija je uvijek bila ključ mog uspjeha, ne samo na parketu već i u obrazovanju i životu uopće.
Koliko pratite žensku košarkašku reprezentaciju Bosne i Hercegovine?
Pratim, veoma pratim bh. nacionalni tim i naše uspjehe i padove. Roditelji su me uvijek učili o onome što su oni preživjeli u agresiji na BiH i genocidu u Srebrenici. Uvijek su nam, djeci, govorili da jednog dana, kada budemo u finansijskoj ili bilo kojoj drugoj mogućnosti, ne zaboravimo da Bosna uvijek treba nas. Ja, kao mlada djevojka i košarkašica, imala sam očevu ideju da bih možda mogla uraditi nešto za BiH kroz košarku i da zaigram u dresu Zmajica. Međutim, prije otprilike dvije godine, u razgovoru s osobama iz vrha našeg nacionalnog tima, obaviještena sam da ne mogu igrati za BiH (FIBA pravila), jer sam postala bh. državljanka nakon svog 16. rođendana. Tada sam bila, a i još uvijek sam, razočarana što nisam u prilici da nešto uradim za BiH kroz ono što zaista volim.
Koja je Vaša neostvarena želja u košarci?
Moja najveća neostvarena želja je da dostignem svoj puni potencijal kao košarkašica. Treningom se bavim već deset godina, ali tek u posljednje dvije godine osjećam da igram na najvišem nivou. Povrede iz prošlosti su me usporile i ograničile moje iskustvo na terenu, ali sada se osjećam bliže nego ikad svom vrhuncu. Zato planiram nastaviti karijeru i igrati profesionalno u Evropi nakon završetka svoje univerzitetske sezone u martu ove godine.
Koji su Vaši planovi za budućnost?
Kao što sam već pomenula, planiram igrati profesionalnu košarku u Evropi. Košarka je ogroman dio mog života, posebno otkako igram na univerzitetskom nivou. Obožavam osjećaj uspjeha, znajući koliko truda i sati rada sam uložila u igru. Trenutno sam fokusirana na završetak svoje univerzitetske karijere i nadam se još jednoj šampionskoj tituli ove godine. Još uvijek smo neporaženi u ovoj sezoni (10-0). Nakon toga, radujem se odluci u kojoj zemlji ću nastaviti svoju karijeru i dalje razvijati svoje košarkaško znanje.
U znak sjećanja na profesora Nijaza Durakovića, koji je preminuo prije 13 godina, u nedjelju, 2. februara 2025. godine je na Fakultetu političkih nauka (FPN) Univerziteta u Sarajevu održan 12. memorijalni šahovski turnir “Akademik prof. dr. Nijaz Duraković”, koji je uz FPN organizirao i Šahovski klub “Sarajevo”.
Na turniru je nastupilo 18 igrača, a glavni sudija bio je Miralem Mirza, sportski direktor Šahovskog kluba “Sarajevo”.
Pobjednik turnira je po treći put mr. Jasmin Sadiković sa osam poena od devet kola. Drugi je bio Bajro Obuća sa 7 i po. Treće mjesto zauzeo je hafiz Ahmed Omerkić sa sedam poena. Dalje slijede dr. Pirović Mustafa, Suad Kurtćehajić, Pušara Ostoja…
Federalna ministrica obrazovanja i nauke prof. dr. Jasna Duraković, kćerka Nijaza Durakovića, izrazila je nadu da će tradicija turnira biti nastavljena i u godinama koje slijede.
“Organizacija turnira je jedan od razloga više da se svake godine prisjećamo lika i djela profesora Durakovića, koji je zaista bio zaljubljenik u šah i šahovsku igru. Bio je izvrstan šahista”, kazala je prof. dr. Jasna Duraković u izjavi za medije.
Lovre Čanić iz Gospića (Hrvatska) ima 24 godine i trenutno živi Zagrebu, a ovaj mladi dečko bavi se kuhanjem, modelingom te snimanjem za Instagram.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da se sa velikim zadovoljstvom bavi i humanitarnim radom.
“Za mene humanitarni rad predstavlja ispunjenje mene samoga, jer sreća te djece je stvarno nešto nestvarno. Danas je humanitarni rad jako važan, samo ga danas ima jako malo, jer je mlade ljude sramota to. Ja sam, evo, u domu za učenike dok sam išao u školu, bio s jednim dječakom s autizmom dok nitko drugi nije htio, jer je to svima čudno”, priča Lovre Čanić.
Zatim nam je otkrio odakle njegov interes za kulinarstvo.
“Od malena, od majke, uvijek sam gledao kako ona sprema kolače, hranu, i od tad sam imao interes za kuhanje. Spremao sam kod bake u osnovnoj školi, i onda sam upisao školu za kuharstvo na Plitvicama. Na kraju sam završio specijalizaciju za kuharstvo u Rijeci”, kaže naš sagovornik.
Smatra da su kuhari puno više cijenjeni na našim prostorima nego negdje vani.
“Tipa, plaće u Hrvatskoj su puno veće za kuhare nego negdje vani, opet zavisi što želite i koju razinu kuharstva uzmete pod ruke”, dodaje ovaj vrijedni momak.
Upitali smo ga i na šta je najviše ponosan u dosadašnjem radu.
“Najviše sam ponosan na sebe, tako da sa 24 godine sam proputovao svašta, imam skoro osam godina radnog staža, i što od 16 godina, što ajmo reći, financiram se sam. Tako da sam na to ponosan, što sam samostalan”, naglašava Lovre Čanić.
Dodaje da se bavi i umjetnošću, tačnije muzikom.
“Nije baš teška umjetnost, ali ponudila se suradnja, pa što ne iskoristiti i uzeti ponudu? Najviše volim našu Severinu, a što se tiče žanra, volim turbofolk jer smatram da je to najbolja muzika za zabavu. Cajke su zabava, krš i lom. A ostalo sve poštujem, ali se ne nalazim u tome”, navodi naš sagovornik.
Nastavlja da trenutno snima svoju prvu pjesmu.
“Ajmo reći, studijski je sve napravljeno u suradnji s mojim menadžerom Senadom Hasićem. Spot i ostalo je u planu, ali sve u svoje vrijeme. Za dobre stvari se čeka dugo”, izjavljuje ovaj svestrani mladić.
Na kraju nam je iznio svoje planove za budućnost.
“Moji planovi su sad za budućnost otići dva mjeseca van za modeling, onda odraditi do kraja sezonu koju imam dogovorenu. Ljetovanje, pa onda dovršetak pjesme. Možete očekivati puno toga od mene”, zaključuje Lovre Čanić.
Imamo zemlju Bosnu i Hercegovinu u kojoj se nalazi jedna krška planina Bjelašnica, a na kojoj se smjestilo i jedno od najvišočije naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, selo Lukomir na 1450 m nadmorske visine. Lukomir je zabjelašničko selo sa vrlo oskudnom istorijskom literaturom, kao i ostala sela sa ovog područja, ali vjerujem da su sa naših prostora rijetki oni koji za ovo selo nisu čuli. Prema tome, ostaju nam ona narodna predavanja sa koljena na koljeno, a te priče su vjerujem svima najdraže.
Život u Lukomiru od davnina bio je ispunjen tradicijom, zajedništvom i poštovanjem prema prirodi. Ova tradicija i dalje opstaje čineći Lukomir mjestom posebne kulturne vrijednosti.
Mjesec oktobar 2024. godina, ozbirom da se približavala hladna bjelašnička zima, a sa njom i odlazak stanovnika Lukomira u niže predjele, oktobarski dan bio je savršen za obilazak Lukomira prije nego utone u zimski san. Februar je, počela je 2025. i zima lagano prolazi, vrijeme je za nova uživanja u suncem okupanim prirodnim ljepotama Lukomira.
Travel blogerica Zorana Kerleta, te fotografi Enhad Goralija i Jasmin Džebo imali su želju da tradiciju življenja u Lukomiru ovjekovječe fantastičnim fotografijama sa autentične lokacije u narodnoj nošnji ovog podneblja. U cilju im je očuvanje simbola identiteta sa ruralnih područja kroz korištenje svojih društvenih mreža čime privlače pažnju šire javnosti, a žele i okupiti zainteresovane za očuvanje ruralne kulture. Jer kako ono kažu, jedna slika hiljadu riječi!
Ruralni turizam je nešto što obogaćuje turističku ponudu Bosne i Hercegovine, a Lukomir kao nacionalni spomenik zaslužuje promociju na ovaj način. Lijepo je što imamo i dalje ovakva mjesta gdje možemo doći i vidjeti kako se živjelo u prošlosti, daleko od svjetla gradova. Mnogo ljudi više nema priliku vidjeti domaće životinje uživo, a stočarstvo u onom nekadašnjem izvornom obliku danas skoro više i ne postoji. Kolibe (katuni i stanovi) su davno nekad podizali ljudi radi ispaše stada u toku ljeta, ali su vidjeli ljepotu i mogućnost življenja i tako su nam ostala ova divna sela širom BiH.
„Narodne nošnje sa Bjelašnice su dragocjeni dio kulturne baštine koji zahtijeva pažnju i očuvanje. Kroz edukaciju, zajedničke aktivnosti i upotrebu modernih medija, moguće je očuvati tradiciju i prenijeti je budućim generacijama. Čast i ponos mi je što mogla isprobati ručni rad i vlasništvo gospođe Diše Čomor, jedne od starosjedioca ovog sela koja i dalje njeguje duh tradicije. Putujući po Bosni i Hercegovini vidim veliki potencijal svih naših ruralnih područja i predivnih planina, ako želite i vi učestvovati u digitalnoj promociji budite slobodni da dijelite naš sadržaj.“navodi Zorana.
Lukomir je proglašen nacionalnim spomenikom 2009. godine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i kao takav spomenik u selu nije dozvoljena dodatna gradnja osim one u svrhe konzervacije- restauracije izvornih objekata. Selo je mjesto ne samo regionalnih posjetitelja, nego i posjetitelja iz čitavog svijeta koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, običaje i način života te kako bi doživjeli autentično seosko okruženje.
Lukomir je selo na južnim obroncima planine Bjelašnice. Ovo najviše naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini i jedino naselje iznad 1.300 metara nalazi se na 1.495 metara nadmorske visine. (IZVOR SARAJEVO DESTINATION)
U Lukomiru se već nekoliko godina živi sezonski. Od maja do oktobra seljani se bave zemljoradnjom i stočarstvom, a zimi se spuštaju sa planine, jer se tada selu ne može pristupiti zbog višemetarskih nanosa snijega. (IZVOR SARAJEVO DESTINATION)
