Iako kurdska zajednica u Bosni i Hercegovini brojčano nije velika, njeno prisustvo nosi značajnu historijsku i društvenu priču koja seže još od 1970-ih godina.
Riječ je o generacijama studenata koji su, dolazeći u tadašnju Jugoslaviju, sa sobom donijeli i vlastiti kulturni identitet, uključujući i proslavu Newroza, koja je s vremenom prerasla u simbol kulturne povezanosti između Kurda i Bosanaca.
Dolazak kurdskih studenata
Prema dostupnim podacima, prvi kurdski studenti dolaze u Jugoslaviju sredinom 1970-ih godina, oko 1975. godine. Većina njih bila je iz iračkog Kurdistana (Bašur), u kontekstu tada dobrih političkih odnosa između Bagdada i Beograda u okviru Pokreta nesvrstanih.
Godine 1978. dolazi i prva grupa studenata iz sirijskog Kurdistana (Rojava), dok studenti iz iranskog Kurdistana (Rojhelat) počinju dolaziti početkom 1980-ih.
U Bosni i Hercegovini najčešće su studirali na univerzitetima u Sarajevu i Banjoj Luci, s posebnim interesom za medicinu, stomatologiju i arhitekturu. Sarajevo je za mnoge od njih s vremenom postalo drugi dom.
Prvi Newroz u Sarajevu
Godine 1980. kurdski studenti, okupljeni oko Udruženja kurdskih studenata u Evropi (KSSE), organizuju prvi Newroz u Sarajevu.
Proslava je održana u hotelu izvan grada, uz prisustvo studenata iz različitih dijelova Jugoslavije, ali i domaćih gostiju. Program je započeo zajedničkom večerom, nakon čega su prisutni odali počast poginulim Kurdima minutom šutnje, uz izvođenje kurdske himne „Ey Reqîb“.
U nastavku su održani govori o značaju Newroza, historiji i položaju Kurda, dok je kulturno-umjetnički program uključivao tradicionalne pjesme, folklorne igre i kratke scenske nastupe. U znak prijateljstva, program je obogaćen i bosanskim muzičkim i folklornim sadržajem.
Širenje tradicije u Jugoslaviji
Nakon prvog uspješnog događaja, proslava Newroza postaje redovna godišnja praksa među kurdskim studentima. Pored Sarajeva, obilježavanja su organizovana i u drugim gradovima poput Novog Sada i Niša.
Studenti su putovali iz različitih dijelova zemlje kako bi zajedno obilježili praznik, čime je Newroz postao važan društveni događaj za kurdsku studentsku zajednicu u Jugoslaviji.
Posljednji Newroz prije rata
Posljednja predratna proslava održana je 1992. godine u hotelu Igman, na planini Igman kod Sarajeva.
Prema svjedočenjima učesnika, atmosfera je bila obilježena neizvjesnošću, a svega nekoliko dana kasnije izbio je rat u Bosni i Hercegovini.
Većina kurdskih studenata napustila je zemlju i otišla u Beograd, odakle su se kasnije vratili u svoje matične zemlje, posebno u Siriju. Manji broj njih ostao je u Sarajevu, gdje su nastavili život i postali dio lokalne zajednice.
Obnova proslave nakon više od dvije decenije
Nakon više od 20 godina pauze, Newroz je ponovo obilježen u Sarajevu 2015. godine, inicijativom bivših studenata.
Među organizatorima su bili Mustafa Bakou iz sirijskog Kurdistana, te arhitekta Kamran Shawani iz iračkog Kurdistana, koji danas živi u Londonu.
Proslava je održana u motelu „Orijent“, u vlasništvu Burhana Leilanija, također bivšeg studenta iz tog perioda.
Događaju su prisustvovale i javne ličnosti iz Bosne i Hercegovine, uključujući novinara i diplomatu Hajrudina Somuna, autora knjige „Kurdistan – Jan neman“.
Tradicija koja traje
Od 2015. godine, proslave Newroza ponovo se organizuju gotovo svake godine u Bosni i Hercegovini, najčešće u Sarajevu i Jajcu.
Iako mala po brojnosti, kurdska zajednica kroz ove manifestacije uspijeva očuvati svoj kulturni identitet, ali i graditi mostove saradnje i razumijevanja s lokalnim stanovništvom.
Priča o Kurdima u Bosni i Hercegovini tako ostaje primjer kako jedna studentska zajednica može ostaviti dugotrajan kulturni trag – od univerzitetskih dana do savremenih multikulturalnih okupljanja.
Autor: Mustafa Bakou
