Mlada doktorica medicine Ajla Buljubašić rođena je i živi u Sarajevu. Nakon završene Treće gimnazije upisuje Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu kao redovan student, te isti završava u roku sa visokim prosjekom ocjena.
Svoje medicinsko obrazovanje upotpunjuje volonterskim radom, kao i aktivnim i pasivnim učešćem na domaćim i međunarodnim simpozijima, kongresima i radionicama iz različitih oblasti medicine. Trenutno je zaposlena u JU Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, te u razgovoru za dobarportal.net ističe da je posebno sretna zbog toga.
“Medicina je, bez sumnje, jedan od najljepših, najtežih i najhumanijih poziva. Oduvijek sam imala interesovanje prema prirodnim naukama, a posebna ljubav prema medicini se javila u srednjoškolskom periodu. Roditelji nisu ljekari niti je bilo ko u mojoj užoj porodici u zdravstvu, tako da je odabir medicine kao životnog poziva isključivo moja želja, i sa sigurnošću mogu da kažem da bih ponovno isto odabrala”, govori Ajla Buljubašić.
Prema njenim riječima, visoke temperature, posebno ako su praćene visokom vlažnošću zraka, imaju značajan uticaj na ljudski organizam i njegove fiziološke procese.
“Prvenstveno, krvni sudovi se šire (vazodilatacija) zbog čega se pritisak snižava, a što dalje može dovesti do omaglice, vrtoglavice i nesvjestice. Dolazi i do ubrzanog rada srca koje mora održavati normalan protok kroz proširene krvne sudove, što je dodatni problem kod osoba koje već imaju oslabljeno srce. Znojenje, kao jedan od mehanizama hlađenja tijela, dovodi dehidratacije organizma zbog gubitka tečnosti i elektrolita, zbog čega se mogu javiti poremećaji srčanog ritma i grčevi u mišićima. Također, smanjuje se i cirkulatorni volumen krvi, pa krv postaje gušća i viskoznija čime se povećava rizik od kardiovaskularnih incidenata, kao što su srčani i moždani udar”, kaže naša sagovornica.
Dodaje da toplotni udar predstavlja najteži zdravstveni poremećaj uzrokovan prekomjernim i dugotrajnim izlaganjem visokim temperaturama, uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature.
“Simptomi toplotnog udara na koje je potrebno obratiti pažnju su: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani rad srca, izrazito visoka tjelesna temperatura (i do 40C), te gubitak svijesti. U najvećem riziku od toplotnog udara su kardiovaskularni bolesnici, osobe starije od 65 godina, djeca i osobe koje borave i rade na otvorenom (sportaši, građevinski radnici i sl.). Unesrećenu osobu je potrebno što prije prenijeti u hlad ili klimatiziranu prostoriju, te je ohladiti na bilo koji dostupan način. Odmah pozovite hitnu pomoć, a unesrećenom skinite odjeću i stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba svjesna, dajte joj da pije hladnu tekućinu, najbolje običnu vodu i izotonične napitke, a ako je osoba bez svijesti, postavite je u bočni ležeći položaj”, navodi ova mlada doktorica medicine.
Nastavlja da je prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, potrebna dodatna opreznost i briga o zdravlju, što se naročito odnosi na rizične grupe kao što su novorođenčad i djeca, trudnice i starije osobe.
“Ukoliko ne morate, ne izlazite vani i izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti u periodu između 10 i 17 sati. Ako ipak izlazite vani, obucite laganu, prozračnu odjeću od prirodnih materijala, adekvatno zaštitite glavu i oči, uz obavezno korištenje sredstava sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Da bi se prevenirala dehidratacija, potrebna je balansirana prehrana i adekvatna hidratacija oralnim putem. Važno je unositi dosta tečnosti tokom cijelog dana, a ne samo kada se javi osjećaj žeđi. Najbolji izbor su obična voda, zatim izotonični napici, prirodni voćni sokovi i biljni čajevi. Potrebno je izbjegavati zaslađene gazirane napitke, kofein i alkohol, koji mogu dodatno dehidrirati organizam. Konzumirajte dosta voća i povrća koji u sebi sadrže visok udio vode kao što su lubenica, krastavac, dinja, breskve, nektarine i grožđe”, izjavljuje Ajla Buljubašić.
Nadalje kazuje da su opekotine od sunca, pored toplinskog osipa, jedne od najčešćih promjena na koži koje se javljaju ljeti.
“Iako se može činiti kao privremeno stanje, opekotine od sunca predstavljaju upalnu reakciju kože na ultraljubičasto (UV) zračenje i imaju dugotrajne posljedice. Ovakva oštećenja povećavaju rizik za nastanak raka kože (melanoma), te ubrzavaju starenje naše kože. Stoga ne mogu dovoljno naglasiti važnost korištenja krema sa zaštitnim faktorom (SPF) na svim dijelovima kože koji nisu prekriveni odjećom. Analgeticima kao što su paracetamol i ibuprofen moguće je ublažiti bol i nelagodu koja se javlja kod opekotina. Hladne komprese također umanjuju bol i nelagodu, s tim da moram naglasiti da led ne treba stavljati direktno na kožu, te da hladne komprese treba primjenjivati samo u kratkim intervalima (od 10-15 minuta). Opekotine od sunca dodatno isušuju kožu, pa je potrebno unositi dovoljnu količinu tečnosti i nanositi hidratantne losione sa supstancama koje umiruju iritaciju kože kao što su vitamin A, aloe vera, ekstrakt kamilice i vitamin E. Ukoliko imate opekotine, izbjegavajte dalje izlaganje sunčevim zrakama sve dok se koža u potpunosti ne oporavi”, priča naša sagovornica.
Ne krije da je njena želja bila da svoju karijeru započne u Hitnoj pomoći, jer smatra da je to od neprocjenjivog značaja za sticanje znanja i medicinskih vještina bez obzira kojom granom medicine ćete se baviti u budućnosti.
“Mogu reći da je već sada, nakon godinu dana rada u praksi, iza mene priličan broj zbrinutih pacijenata, na što sam posebno ponosna, te se trudim kroz kontinuirane edukacije i usavršavanja svakim danom biti sve bolja. Onog trenutka kada pomognete prvom pacijentu i znate da ste nekome olakšali tegobe, znate da je sav trud i odricanje vrijedilo i to zaista nema cijenu. Ponosna sam i na timski rad i odnos sa svojim radnim kolegicama i kolegama koji su mi olakšali upoznavanje sa procesom rada i prenijeli svoje znanje i iskustvo”, naglašava ova mlada doktorica medicine.
Na kraju razgovora iznijela je svoje planove za budućnost.
“Naredni korak je upis na željenu specijalizaciju, a svakako namjeravam nastaviti svoje akademsko usavršavanje i kroz doktorski studij. Pored rada sa pacijentima, imam veliko interesovanje i za naučno-istraživački rad, tako da se nadam da ću se ostvariti i na tom polju”, zaključuje Ajla Buljubašić.
