Koliko radnika je putem viber poruka dobilo otkaze? Na hiljade! Broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini se uvećava iz dana u dan. Stanovnici sve siromašnije žive, problemi postaju sve veći pod pritiskom otplata kredita, mjesečnih životnih režija, pripreme za početak nove školske i akademske godine. Bitnijih ekonomskih mjera od strane državne vlasti nema, osim one koju je danas donijela Agencija za bankarstvo FBiH, a tiče se produženja moratorija na kredite pravnih i fizičkih lica.
Zahtjevi će moći da se podnose do 31.12.2020 godine. Ta odluka je također mač sa dvije oštrice jer upravo zbog velikih gubitaka koje će imati prvenstveno mikrokreditna društva i njihovi radnici će početi ostajati bez posla.
Selo gori, a državna administracija se češlja. Tako bi mogli opisati situaciju u kojoj su se našli građani Bosne i Hercegovine. Ovih mjeseci naplaćujemo pasivnost u kojoj smo rasli proteklih 25 godina.
Poslodavci koje nije posjećivala inspekcija godinama zbog dobrog plivanja u svijetu politike i ovoga puta su pandemiju iskoristili kako bi “rastegli” manji broj radnika na veći posao, ali nadležnim institucijama prikazali gubitke kompanija koje žive od grantova državnih institucija.
Viber porukama su radnici dobijali otkaze tokom godišnjih odmora, za vrijeme slobodnih dana ili tokom vikenda.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH radnicima su ukazali na osnovna prava i kako se mogu boriti sa otkazima.
U njihovoj brošuri “Osnovna radnička prava za vrijeme pandemije” stoji da, bez obzira što je proglašeno stanje prirodne i druge nesreće, svi propisi su i dalje na snazi što znači da radnici iz tih propisa mogu crpiti svoja prava:
“To su prije svega Zakon o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i ugovor o radu koji je zaključen između poslodavca i radnika.”
Ističu kako radnici nisu dužni pristati na sve ponude poslodavca, pogotovo ako one nisu u skladu sa zakonom i nepovoljne su za radnika.
Navedene su i ponude koje radnik ne bi trebalo da prihvati i kako da dođe do rješenja, a to je neplaćeno odsustvo i sporazumni prekid radnog odnosa. U slučaju da radnik smatra da je nezakonito dobio otkaz, ima pravo podnijeti tužbu nadležnom sudu, te osporavati odluku poslodavca.
Istaknuto je kako radniku ne može biti uskraćen topli obrok ili druga prava ukoliko radi od kuće.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ukazali su kako su svoje kapacitete stavili na raspolaganje svim radnicima bez obzira na to da li su članovi Sindikata ili ne.
Koliko se ovo poštovalo i koliko je zaista imalo efekta, reći ću vam iz vlastitog primjera.
Moj otkaz je stigao za vrijeme slobodnog dana, nakon isteka ugovora koji sam sa firmom imala preko Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. U istoj sam bila angažovana već treću godinu na poslovima novinarke i voditeljice. S obzirom da moje radno mjesto nije ukinuto, već dovedeno drugo lice, član porodice iz Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona su kazali da nisu ispoštovani svi zakonski propisi.
Moja bivša kompanija tokom jedne godine inkasira nekoliko desetina hiljada maraka grantova od općina Sapna, Teočak i ministarstava iz Republike Srpske i Tuzlanskog kantona. Na stotine kompanija je na isti način postupilo sa radnicima još u aprilu mjesecu kada nije bilo ni traga posljedicama krize uzrokovane COVID-om.
Ovdje je otvoren prostor i za manipulaciju konkursima u državnim institucijama, javnim nabavkama i sličnim tenderima. Primjer je samo baza javnih nabavki gdje je više od 416 koje su u toku u Bosni i Hercegovini u vrijeme pandemije korona virusom obavljeno putem pregovaračkog postupka bez obavijesti. Još 175 nabavki je, prema podacima s Portala javnih nabavki, Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, već završeno.
Kroz koronu neki gube članove porodice, neki poslove, a podobni se bogate.
