KURBAN-BAJRAM: Muslimanski blagdan humanosti, dobročinstva i samilosti

Muslimani obilježavaju Kurban-bajram (FOTO: Ins.ba)
- PARTNER SAJTA -

Kurban-bajram je muslimanski praznik koji se održava desetog muslimanskog mjeseca (10. Zul-hidžeta) i traje četiri dana. Kurban Bajram se naziva još i Hadžijski, jer se tada završava hodočašće Kabe u Meki – Hadž.

Vjernici i vjernice jedni drugima ovaj praznik čestitaju riječima „Bajram šerif mubarek olsun“, što znači neka bude čestit i blagoslovljen Bajram.

Praznik se započinje posebnom zajedničkom molitvom – Bajram namazom. Nosi se nova odjeća i nude se pokloni. Poklanja se meso i hrana siromašnima. Poseban naglasak se stavlja na obilazak porodice i prijatelja.

Pripreme za Bajram

Islam stavlja akcenat na čistoći tijela i duha. Zbog toga, nekoliko dana pred Bajram temeljito se čiste i uređuju kuće, stanovi, dvorišta i ulice. Čistoća i miris jedni su od nezaobilaznih simbola ovog praznika.

Za taj dan muslimani biraju najljepšu odjeću. Cilj oblačenja lijepe odjeće i korištenja mirisa, a sve u skladu sa šerijatskim propisima, jeste ispoljavanje ljepote i radosti.

Bajram-namaz

Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustanu i pripremaju se za odlazak u džamiju.

Klanjanje bajram-namaza je farz-kifaje – kolektivna obaveza. Bajram-namaz počinje od kada se uzdigne sunce dužine koplja i traje sve do zevala, tj. kada sunce bude na polovici neba.

Na našem podneblju običaj je da samo muškarci odlaze na bajram-namaz, dok su u vrijeme Božijeg Poslanika, a.s., i žene izlazile na bajram-namaz, stajale bi iza i učile tekbire zajedno s ostalim narodom nadajući se oprostu grijeha i postizanju bereketa tog velikog dana.(Buharija) Prema Poslanikovoj, a.s., tradiciji na bajram-namaz se odlazi jednim, a vraća drugim putem da bi što više meleka koji stoje pokraj puta tražilo oprosta za klanjače.

Posjećivanje rodbine, komšija, prijatelja

Prvi dan Bajrama djeca posjećuju roditelje. Običaj je da se svi članovi uže porodice sakupe kod roditelja na zajednički bajramski ručak. Nakon toga obilaze se rođaci, prijatelji i poznanici. Na taj način se učvršćuju rodbinske i prijateljske veze, djeli se sreća i radost sa drugima.

Bajramu se naročito raduju najmlađi, jer pored slatkiša dobiju i razne poklone i novac (Bajram banka), a pokloni se razmijenjuju i među odraslima.

Bajramska sofra je nezamisliva bez baklave (FOTO: Arhiv)

Bajramska sofra

Pripema slanih i slatkih jela je nezaobilazan segment pretprazničnih dana. Bajramska sofra obično sadržava tradicionalna jela karakteristična za to podneblje.

Baklava je kraljica bajramske trpeze. Pored baklave, na tanjiru obični ćete naći još jedan kolač: hurmašica, tulumba, tufahija, kadaif, lokum ili neku drugu tradicionalnu poslasticu. Na Bajram se spremaju i tradicionalna slana jela: pite,, sogan-dolma, sarma, japrak, bosanski lonac, begovačorba, punjene paprike, musaka, plate sa sirom i suhim mesom…

Klanje kurbana

Kurban (u prevodu žrtva) je osnovno obilježje ovog praznika. Kurban je simbol spremnosti muslimana da žrtvuju svoj život i imovinu u ime Boga i radi islama. Klanje kurbana je obaveza za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti.

Vrijeme klanja kurbana nastupa ujutro poslije klanjanja bajram namaza. Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur’anu i Sunnetu.

Nakon što se ispune svi šerijatski propisi, kurbansko meso se djeli na tri dijela: dio za potrebe ukućana, dio kao sadaku podijeliti siromasima i dio pokloniti prijateljima i komšijama.

Kad se izvrši podjela mesa, onda svako meso nosi kući i dijeli komšijama, rođacima, prijateljima, siromašnima. Taj posao obično odrade djeca. Komšijama uručuju komad mesa uz riječi “halalosum”, a onaj ko prezima meso bi odgovorio s “kabulosum”. Običaj je i da se djeci daju slatkiši ili novac kako bi što više osjetili radost Bajrama.

Slijeđenjem šerijatskih propisa, zahtjeva Halal standarda i odredbi iz pozitivnog zakonodavstva, ostvaruju se pretpostavke da kurbani ispune svoju namjenu, budu upisani u dobra djela, a njihovo meso bude ukusan zalogaj koji koristi ljudskom organizmu.

Kurban Bajram je muslimanski blagdan humanosti, dobročinstva i samilosti

Bajramski običaji bosanskohercegovačkih muslimana utemeljeni su na islamskoj tradiciju i sunnetu Poslanika, a.s.

“Nije pravi vjernik onaj koji zanoći sit, a zna da je njegov komšija gladan.” 

Svijet je jedna velika mahala, a na svijetu je bezbroj gladnih, ugroženih i onih koji čekaju na našu pomoć. Bez obzira li slaviš ovaj praznik ili ne, poruka je jedinstvena:  humanost prije – svega!

Na prvome mjestu, navodi nas da ovladamo svojim egom, pobjedimo sebičnost i gordost. Podsjeća nas na čistotu duše i tijela, te da je prava radost u djeljenju sa drugima. 

Autor: Amra Demir

Bilješka o autoru:  Amra Demir rođena je 1997. godine u Sarajevu. U rodnom gradu pohađala je Srednju ekonomsku školu, a svoje obrazovanje nastavila je na Ekonomskom fakultetu. Velika je zaljubljenica u pisanje proze i poezije, a svakodnevnu inspiraciju pronalazi u knjigama, prirodi i druženju s djecom.

Komentari

komentar

- PARTNER SAJTA -