NERMANA DALIPAGIĆ: Voljela bih da i sportska gimnastika dobije veću pažnju

0

Nermana Dalipagić licencirana je trenerica gimnastike i instruktorica skijanja, a ova 27-godišnjakinja iz Zenice trenutno vodi Gimnastički klub Sarajevo.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da se po završetku Gimnazije njen životni put nastavio u pravcu sporta na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu.

“Sama ljubav prema sportu rekla bih da je uslovljena i nastala i prenesena ‘genetski’ budući da su se i roditelji bavili sportom, pa se od svoje treće godine bavim tačnije sportskom gimnastikom, skijanjem i karateom. Tako da je to postao moj način života. Tada je sport predstavljao alat i prvobitni cilj za zdravije odrastanje i razvoj, a sada je to posao koji radim s velikom strašću i svakome bih poželjela da rade ono što vole kao ja”, kaže Nermana Dalipagić.

Dodaje da je gimnastika veoma atraktivan i izazovan sport.

“Ne znam da iko može ostati ravnodušan kada prati neko takmičenje. Sva ta akrobatika i pokret me je oduševljavao i jednostavno nisam mogla da odolim”, priča naša sagovornica.

Iz svog iskustva u radu s djecom i kroz skijanje i kroz gimnastiku, navodi da su benefiti gimnastike višestruki.

“To je sport gdje je neophodno trenirati i tretirati svaki dio tijela podjednako, raditi na razvijanju i unapređenju svih motoričkih sposobnosti da bi došli do izvođenja određenih elemenata. Samim tim tijelo postaje funkcionalno i spremno za bavljenje bilo kojim sportom. Svaki trening morate pripremiti tijelo počevši od razgibavanja, istezanja da bi došli do glavnog dijela treninga bez obzira da li je to učenje novih elemenata, ponavljanja već naučenih… Sport je takav da nekada ne znate šta biste prije radili i šta je veći prioritet ako ste ograničeni vremenom i fondom sati treninga kao većina naših klubova, jer u ženskoj sportskoj gimnastici se trenira na četiri sprave, gdje na svakoj imate po nekoliko elemenata koji svaki za sebe nosi težinu i poseban način učenja da bi došli do nivoa da dijete samo i sigurno izvodi elemente. Kakvu god pripremu napravite potrebno je i dječje ‘ludosti’, hrabrosti i povjerenja da bi se došlo do konačnog rezultata”, govori ova Zeničanka.

Nermana Dalipagić (FOTO: Nermana Dalipagić, privatni arhiv)

Naglašava da je ponosna na svoj korak te da je Gimnastički klub “Sarajevo” veoma mlad klub koji je okupio mnogo djece koja imaju povjerenje u klub.

“Svu ljubav koju osjetim i koju sam osjećala kao dijete prenosim na svoju djecu i trudim se da se zadrže u sportu općenito. Radimo na tome i uspijevamo koliko god je moguće da iz svakoga izvučemo maksimum. Bez obzira na takmičarske rezultate, najveći uspjeh je što smo uspjeli napraviti tim koji će biti tu jedni za druge, u kojem nema sujete i gdje stvaraju prijateljstva. Djeca koja kod nas treniraju duže vrijeme gimnastika je sve, a to nije samo moja zasluga već cijelog trenerskog tima koji je svaki trening jednako posvećen, a posebno trenerica Ejla. Bar se trudimo da to bude tako. Ponosna sam što imamo roditelje koji nam vjeruju. GK ‘Sarajevo’ je klub koji raste i razvija se sam zahvaljujući članovima koji ga vole”, izjavljuje Nermana Dalipagić.

Prema njenim riječima, onoliko koliko je važan trening toliko je važna i ishrana.

“Tu nema nikakvih kompromisa i prečica kojima bi se mogla zaobići povezanost te dvije stvari. Sportista, gimnastičar/ka, treba biti kompletan u svakom smislu i imati disciplinu”, jasna je naša sagovornica.

Konstatuje da je glavni cilj bavljenja sportom udaljiti djecu od negativnog utjecaja današnjeg vremena.

“Kada je u pitanju ta problematika, u tom procesu trebaju učestvovati svi od roditelja do trenera. Konkretno što se sporta tiče, sportskih klubova je mnogo, potrebno je baviti se djecom, a to znači da trener koji ima cilj privoljeti dijete na neki sport mora prepoznati potrebe tog djeteta, granice, mogućnosti djeteta, volju, talenat, i tek onda djelovati u skladu s tim. Ne kažem da je lako, ali kvalitetan tim će dijete uvesti u sport i zadržati ga. Ne pronađu se svi u svakom sportu, ali zato mi kao treneri trebamo se potruditi minimum da dijete ne zamrzi sport nego da ga zavoli, a to može samo neko ko voli i ko zna. Naš način i pravilo rada je da je svako dijete na treningu bitno bez obzira na mogućnosti koje posjeduje ili ne posjeduje. Svi imaju jednak tretman bez privilegija i to djeca osjete”, apostrofira ova sportska entuzijastica.

Nermana Dalipagić (FOTO: Nermana Dalipagić, privatni arhiv)

Poručuje da je stanje sporta u Bosni i Hercegovini već ispričano i da nije idealno te da postoje prepreke koje neki odluče proći a neki odustanu.

“Da sam preispitivala to stanje vjerovatno se nikada ne bi upustila u ovu priču. Većina klubova koji rade i opstaju vjerujem i svjedok sam koliko truda ulažu za minimalno. Kada sam odlučila otvoriti klub sportske gimnastike bila sam svjesna svih ulaganja i rizika i da mi niko neće uskočiti u pomoć. Osim svojoj porodici, posebnu zahvalnost dugujem Nirhadi Imamović koja je prva i jedina ponudila mjesto za trening ovom klubu bez ikakvih interesa. Nikada to neću zaboraviti i taj čin uvijek će biti iznad svih. Najveća očekivanja imam od sebe i svojih trenerica i sve dok klub bude postojao bit će tako. Rezultati bosanskohercegovačkih sportista iz pojedinih sportova su odlični zahvaljujući trudu i radu njihovih trenera čija sudbina nije bila bolja od naše; ali lagala bih kada bih rekla da ne bih voljela da i sportska gimnastika dobije veću pažnju, ali svi radimo na tome sport se širi, okuplja se reprezentacija i opet nam ostaje rad, rad i samo rad i nada da će svim našim sportistima i đacima jednog dana biti bolje”, kazuje Nermana Dalipagić.

Tvrdi da su svi njeni planovi usmjereni ka podizanju svijesti i važnosti ne samo gimnastike nego sporta uopšte.

“Cilj mi je bio da klub ima svojih nekoliko kvadrata sale i ‘savršene’ uslove i to se ostvarilo. Sljedeći ciljevi su sve veći i veći kao što je ulazak u reprezentaciju za koju smo i dobili poziv koji smo morali odbiti zbog uslova treniranja, ali sada dolazi naše vrijeme i nadam se da ćemo uspjeti. Želim da se djeca s poteškoćama u razvoju, autizmom uključe i da s njihovim roditeljima ostvarujemo zajedničke ciljeve i napredak koliko god on mali bio”, riječi su naše sagovornice.

Priču poentira porukom da nije naše da životu pronalazimo mane.

“Naše je da se brinemo o sebi, da se preispitujemo, da napredujemo. Naše je da mislimo, puno, ne bi li shvatili šta život hoće od nas. Kada pronađete tu nit i shvatite u čemu ste najbolji, ne dozvolite nikome da vam kaže da nešto ne možete, ne budite puki diletanti i ne propuštajte prilike koje vam život nudi”, zaključuje ova licencirana trenerica gimnastike i instruktorica skijanja.

Nermana Dalipagić (FOTO: Nermana Dalipagić, privatni arhiv)

BENJAMINA KARIĆ NA OTVORENJU 28. SFF-A: Zaista je moje srce puno

0

Svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu počelo je 28. izdanje Sarajevo Film Festivala, a crvenim tepihom prošetale su brojne poznate ličnosti. 

Među njima je i Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva koja je došla sa suprugom Alenom.

“Večeras uživamo u otvorenju 28. Sarajevo Film Festivala i pozvala bih sve Bosance i Hercegovce i turiste u našem gradu da dođu i uživaju u filmovima, kulturi, da uživaju u ovom prekrasnom sarajevskom duhu. Sedam dana Sarajevo posebno bliješti, i smatram da je ovo događaj koji svake godine postaje sve bolji i bolji. Neka Sarajevo Film Festival i atmosfera koju Sarajevo Film Festival donosi očara sve ljude koji su ovih dana ovdje. Zaista je moje srce puno, a sigurna sam da uživaju svi oni koji su danas ovdje s nama”, kazala je za dobarportal.net Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.

PRAZNIK KULTURE: Projekcijom filma “Trougao tuge” počeo 28. Sarajevo Film Festival

0

Projekcijom filma “Trougao tuge” Rubena Östlunda, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu svečano je otvoren 28. Sarajevo Film Festival.  

Svečanu ceremoniju otvorenja 28. izdanja Sarajevo Film Festivala vodila je bosanskohercegovačka glumica Helena Vuković, a Rubenu Östlundu i Sergeju Loznits uručena je nagrada Počasno Srce Sarajeva.

“Nastavljamo misiju prikazivanja najboljih filmova svjetske produkcije, ali biti i platforma za regionalna ostvarenja. Nakon dvije pandemijske godine sretni smo da možemo festival ponuditi u punom kapacitetu, što možemo ponuditi gledanje filmova bez restrikcija. Posebna zahvala ide Mirsadu Purivatri za sjajno vodstvo festivala sve ove godine. Miro, hvala ti”, kazao je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

I ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala donosi veliki broj filmova i pratećih programa, a publika će do 19. augusta imati priliku pogledati 235 filmova iz 62 zemlje u 19 programa, od čega 51 premijerno prikazani film iz naše regije u četiri takmičarske selekcije.

Festival će zatvoriti svjetska premijera filma “Praznik rada”, reditelja Pjera Žalice, a kompletan raspored projekcija možete pronaći OVDJE.

KARATISTKINJA ILMA RAHMANOVIĆ: Najviše me motivišu porazi

0

Ilma Rahmanović se počela baviti karateom 2009. godine i svoje prve korake je započela u Karate klubu Ilidža te s ponosom kaže da je već 13 godina aktivna članica tog kluba.

Nedavno je osvojila treće mjesto na Evropskom Univerzitetskom prvenstvu u karateu, a za dobarportal.net otkrila je ko joj je uzor u ovom sportu. 

“Kada je u pitanju karate svijet, moj najveći uzor svakako je Nermin Potur. Imala sam sreću da smo dugo vremena bili klupske kolege, tako da sam uz njega naučila mnogo toga”, kaže Ilma Rahmanović.

Dodaje da su joj najveća podrška porodica, trener Ramiza Potura i prijatelji, koji s njom prolaze kroz sve lijepe i manje lijepe trenutke.

“Najviše me motivišu porazi, iz kojih izvlačim pouke koje me tjeraju da treniram duplo više. Već od iduće sedmice krećem s pripremama za narednu sezonu, jer slijedi jako teška sezona, počevši od državnog prvenstva, koje je preduslov za nastup na Evropskom prvenstvu”, dodaje naša sugovornica.

Ilma Rahmanović (FOTO: Ilma Rahmanović, privatni arhiv)

Ova djevojka višestruka je prvakinja Bosne i Hercegovine u svim selekcijama, višestruka prvakinja Balkana, višestruka viceprvakinja Svjetskog kupa, vice prvakinja u ekipnoj konkurenciji na Evropskom prvenstvu regija, bronzana na Evropskoj Univerzijadi, a kao najdraži uspjeh izdvaja prvu zlatnu medalju na međunarodnom takmičenju u Prozor Rami 2011. godine.

Trenira najmanje deset puta sedmično. U periodu priprema za velika prvenstva i takmičenja, taj broj se u najmanju ruku uduplava. Najveći joj je san doživjeti tu čast i čuti himnu svoje Bosne i Hercegovine na vrhu svijeta. Stati na prvo mjesto svjetskog trona i time učiniti prvenstveno svoje roditelje i trenera najponosnijima.

Autor: Tea Iličić

Bilješka o autoru: Tea Iličić rođena je 1999. godine u Zenici. Aktivizmom se počela baviti još u srednjoj školi, odakle se zainteresirala za politologiju. Trenutno je studentica master studija međunarodnih odnosa i diplomacije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Svoje vrijeme posvećuje neformalnom obrazovanju, koje smatra zanimljivijim načinom učenja.

UOČI OTVORENJA 28. SFF-A: Prikazana radna verzija filma o Emeriku Blumu rediteljice Jasmile Žbanić

0

Sarajevo Film Festival je ove godine dan prije svečanog otvorenja Festivala, u Ljetnom kinu Coca-Cola, upriličio specijalnu predfestivalsku projekciju radne verzije dokumentarnog filma o Emeriku Blumu u režiji nagrađivane bosanskohercegovačke rediteljice Jasmile Žbanić.

Jasmila Žbanić i produkcija DEBLOKADA tragaju za filmskim arhivom, fotografijama i pričama o Emeriku Blumu, legendarnom direktoru Energoinvesta i gradonačelniku Sarajeva. Odlučili su se za projekciju filma koji nije u potpunosti završen, kako bi građanima Sarajeva pokazali šta su do sada našli i kako bi građani mogli pomoći završetku filma.

Ovo je unikatan proces gdje u stvaranju filma mogu učestvovati svi građani. Ovaj eksperiment će posebno biti zanimljiv mladima jer će im otkriti priču o Bosni i Hercegovini koja će im se činiti kao naučna fantastika.

Emerik Blum je u ratom razrušenoj Bosni i Hercegovini od malog biroa sa nekoliko zaposlenih napravio uspješnu svjetsku firmu Energoinvest koja je vodila Bosnu i Hercegovinu i cijelu Jugoslaviju naprijed u – danas nezamislive – uspjehe i prosperitet. U Energoinvestu su zaposleni koristili kompjutere već 70-ih godina, email komunikaciju 80-ih, proizvodili su u svojim fabrikama i izvozili na sve kontinente. Svaki radnik od firme je dobijao stan i besplatan godišnji odmor. Kako je to bilo moguće? I da li su građani Bosne i Hercegovine zaboravili ko su i šta su nekada bili uz ljude kao što je Emerik Blum? – pitanja su koja postavlja Jasmila Žbanić.

Sinopsis: Nakon Drugog svjetskog rata u uništenoj, ruralnoj Bosni i Hercegovini, zemlji nepismenih ljudi, Emerik Blum stvara veliku i uspješnu svjetsku kompaniju Energoinvest. Kroz unikatni model poslovanja, različit od socijalizma Istočnog bloka i kapitalističkog Zapada, firma donosi ogroman profit i progres čitavoj Jugoslaviji. Direktor Blum i njegovi saradnici stvaraju čudo!

ANĐELA STOKIĆ: Budite sebi lijepe i bit ćete svima

0

Anđela Stokić iz Brčkog dugo godina je igrala fudbal, a sada se ova 27-godišnja djevojka posvetila nekim drugim aktivnostima.

U razgovoru za dobarportal.net komentirala je modnu scenu na našim prostorima za koju smatra da je na nekom dobrom nivou. 

“Trudimo se pratiti svjetske trendove, međutim balkanski mentalitet, nikada nije, niti će dozvoljavati određene stvari. Ali sve u svemu znamo i mi izvući ponešto jako dobro”, kaže Anđela Stokić. 

Zatim je navela koja je njena omiljena odjevna kombinacija. 

“Pa ovako, mala crna haljina, i jako dobra trenerka, su definitivno nešto za šta bih ja rekla da je moje omiljeno. Naravno, i trenerka po mogućnosti crne boje, jer crno je nešto u šta se ja najbolje uklopim”, dodaje naša sagovornica.

Anđela Stokić (FOTO: Anđela Stokić, privatni arhiv)

Otkrila nam je i koja je tajna njenog atraktivnog izgleda. 

“Ja bih to pripisala genetici. Jedna sam od onih djevojaka koje mi u našem društvu nazivamo, Božijim miljenicima, jaka i teška hrana u svako doba ne narušava mnogo moj fizički izgled, tako da… Genetika je glavni faktor”, tvrdi ova 27-godišnja djevojka.

Obznanila nam je i šta sve sadrži njena kozmetička torbica

“Pa, rekla bih jako dobar ruž i iskren osmijeh (smijeh). Naravno, neko dobro ulje da koža izgleda svježija, i poneka sitnica koju znam s vremena na vrijeme staviti da iznenadim malo i sebe i druge. Ali u suštini mnogo više se oslanjam na ono u meni nego na ono što je na meni”, ističe Anđela Stokić. 

Anđela Stokić (FOTO: Anđela Stokić, privatni arhiv)

Podijelila je i nekoliko beauty savjeta svim djevojkama. 

“Iskreno smatram da redovan odlazak kod frizera, pa menikir, pedikir, i ostale stvari, čine, prije svega što lijepo izgledamo, da se isto tako i osjećamo. Tako da, posjećujte redovno, fizere i kozmetičke salone, i ne slušajte da to nije za domaćice’ i da nisi nikakva ‘domaćica’ ako imaš uređene nokte, jer to nije mjerilo ničega, osim zaostalosti tih ljudi koji vam to govore. Budite sebi lijepe i bit ćete svima”, priča naša sagovornica.

Napominje da iskreno podržava estetske zahvate, ako su u granicama normale. 

“Pod tim granicama normale mislim, na estetske operacije na nekim djelovima tijela kojim niste zadovoljni, ili ste imali neku povredu, pa to nije kako bi trebalo biti. Međutim, ovo današnje pretjerivanje pojedinih osoba, ne podržavam ni najmanje, a toga ima sve više, nažalost”, napominje ova 27-godišnja djevojka.

Anđela Stokić (FOTO: Anđela Stokić, privatni arhiv)

Mišljenja je da društvene mreže utiču na sve sfere današnjeg života, pa tako i na modne trendove.

“Mnogo se puta na ulici mogu sresti, jako šarolike stvari, uklapanje nekih boja i dezena, koje inače ne bi nikome palo na pamet da se nije vidjelo na nekoj tamo poznatoj ličnosti, pa bi mi iz nekih komada odjeće koji su nama dostupni pokušali iskopirati njih tamo”, izjavljuje Anđela Stokić. 

Kazala nam je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem životu. 

“Naravno, prije svega, sam ponosna na osobu kakva sam postala, a nakon toga, na sve ono što sam uradila na zelenom terenu, jer ipak dosta godina sam provela tamo. Igrati u više gradova i u svakom steći toliko poznanika i prijatelja, ljudi na koje se uvijek mogu osloniti, nije mala stvar, to mi govori da sam uradila dobar posao”, riječi su naše sagovornice. 

Anđela Stokić (FOTO: Anđela Stokić, privatni arhiv)

Upitali smo je i o ljubavnoj vezi i momcima koji je privlače. 

“Ljubavna veza (smijeh), mogla bi za sada ostati tajna. A što se tiče momaka, visok, crn sa lijepim osmijehom i crnim okicama, je definitivno momak mojih snova”, jasna je ova 27-godišnja djevojka.

Odgovorila nam je i na pitanje kako se nosi sa komentarima muškaraca. 

“Generalno nemam problem sa tim. To je sasvim normalna stvar. Nekako, iako si svjesna nekih stvari, na samopouzdanje ti dodatno utiče, ako te to večer ispratilo nekoliko muških pogleda”, konstatuje Anđela Stokić. 

Poručuje da nije osoba koja voli mnogo planirati za budućnost.

“Više volim da živim od danas do sutra i da se sa svakim danom izborim na najbolji mogući način. Tako da, život ide ja ga pratim”, zaključuje naša sagovornica.

Anđela Stokić (FOTO: Anđela Stokić, privatni arhiv)

BERINA ŽIGO: Postali smo pasivni promatrači kao kolektiv

0

Berina Žigo je 24-godišnja djevojka koja trenutno živi u Prači i radi kao spikerica na radiju, a u razgovoru za dobarportal.net osvrnula se na položaj mladih u Bosni i Hercegovini i njihove probleme u društvu. 

Navodi da se mladi u Bosni i Hercegovini susreću s mnogobrojnim problemima što, prema njenim riječima, nažalost za posljedicu ima njihov odlazak iz naše zemlje.

“Ti problemi se ogledaju u nemogućnosti zaposlenja, neusklađenosti obrazovnog sistema s tržištem rada, nesigurnim radnim mjestima i ono s čim se cijeli svijet suočava danas. Mlade na odlazak iz zemlje motivira nezadovoljstvo kvalitetom života, nepovoljni socioekonomski uvjeti, nezaposlenost, te izostanak prilika za osobni rast i razvoj. Osjećaju nesigurnost, jer drugi ljudi odlučuju o njihovoj sudbini i vode ih u pravcu u kojem ne žele ići. Potrebne su velike promjene kako bi Bosna i Hercegovina sigurno koračala ka boljoj i prosperitetnijoj budućnosti”, kaže Berina Žigo.

Dodaje da smo kao društvo puni sebe, a da smo zapravo prazni.

“Ponašamo se onako kako mislimo da će to drugi najbolje prihvatiti, radimo ono što će drugi pohvaliti, bez vlastitog razmišljanja te se gubimo u tom sivilu. Postali smo pasivni promatrači kao kolektiv, postali smo nesigurni, bojažljivi, lijeni i razmaženi”, ističe naša sagovornica.

Mišljenja je da se na mlade u politici često gleda kao na karijeriste. 

“Nerijetko se smatra da bi se radije trebali posvetiti osobnom rastu i razvoju profesionalnih i onih vještina nužnih za djelovanje u građanskom životu. Politički aktivni mladi su dodatno zanimljivi jer su u debeloj manjini u svojoj dobnoj skupini, većinu mladih politika uopće ne zanima, a kamoli da ih zanima politički angažman”, govori ova 24-godišnja djevojka.

Konstatuje da je govor mržnje rasprostranjen i uočljiv.

“Govor mržnje nije nešto što se obično u Bosni i Hercegovini upućuje direktno, u ličnoj komunikaciji, ali se on izražava najčešće u online medijskom prostoru, tamo gdje je to moguće uraditi pod nadimkom”, priča Berina Žigo.

Berina Žigo (FOTO: Berina Žigo, privatni arhiv)

Smatra da često nismo ni svjesni da nosimo u sebi neke stereotipe koji vode do predrasuda a kasnije možda i do nekih neprihvatljivih oblika ponašanja.

“Zadatak svih nas u neposrednoj blizini, jest da promislimo o tome koje su naše predrasude, kako smo ih formirali. Prije nego sudite osobu, pitajte je da vam objasni zašto je on/ona napravio ono o čemu se raspravlja, promislite na čemu temeljite svoje stavove i mišljenja o nekoj osobi. Preuzimanje perspektive druge osobe ili ulazak u tuđe cipele nas može potaknuti da zamislimo i doživimo emocije koje doživljavaju mete predrasude”, jasna je naša sagovornica.

Kada je u pitanju moć mladih, apostrofira da se to najbolje ogleda u masovnom odlasku iz domovine.

“Emigracija iz Bosne i Hercegovine je kontinuiran proces, a njeni glavni poslijeratni uzroci su ekonomske prirode. U pogledu nezaposlenosti u zemlji, najveći problem je što je ona strukturne prirode, a najveći udio predstavljaju osobe koje su nezaposlene više od godinu dana i čine 82% od ukupno nezaposlenih”, tvrdi ova 24-godišnja djevojka.

Napominje da njena očekivanja nisu prevelika.

“Unazad nekoliko godina stanje u državi se drastično ne mijenja, što zapravo i vidimo. Kao individua, kao mlada djevojka, planiram ostati ovdje, i boriti se sa svim nedaćama koje nas očekuju, a vjerujem u bolje sutra”, izjavljuje Berina Žigo.

Mladima poručuje da budu hrabri i da se ne mire sa stanjem u našoj zemlji kojim nisu zadovoljni.

“Odlučno se borite za svoja prava i svoje mjesto u društvu, to je vaša odgovornost, a ovo društvo je dužno da vam da šansu da u ovoj lijepoj zemlji imate kvalitetan i kreativan život”, zaključuje naša sagovornica.

USPJEH: Mostarski CERIT dio Svemirske asocijacije jugoistočne Europe

0

Krajem lipnja 2022. godine osnovana je SESA – Svemirska asocijacija jugoistočne Europe (Southeast European Space Association), 1. srpnja održan je prvi radni sastanak, a 10. srpnja definirana je i zajednička strategija djelovanja.

SESA-u čine CERIT – Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju iz Mostara (Bosna i Hercegovina), zatim Komitet za razvoj svemirskog programa (Srbija), Montenegro space Research iz Podgorice (Crna Gora), Adriatic Aerospace Association iz Zagreba (Hrvatska) te Centar za inovacije i tehnološki razvoj NAVIA iz Skoplja (Sjeverna Makedonija).

Cilj Asocijacije je razvoj kapaciteta i ljudskih resursa u oblasti svemirskog inženjeringa u čitavoj regiji, za opće dobro. Tako će Bosna i Hercegovina s kolegama iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, zahvaljujući razumijevanju i podršci indijskih partnera (Indian Technology Congress Association – ITCA) zajedno krajem ove godine s Indijskom svemirskim agencijom (ISRO) lansirati u svemir zajednički SESA satelit, priopćeno je iz CERIT-a.

Indija će u sklopu proslave 75 godina nezavisnosti lansirati 75 satelita, od kojih će jedan biti SESA-in. Satelit će nositi logo SESA-e, a sve organizacije aktivno rade na priključivanju projektima koje je svaka od ovih organizacija pojedinačno počela.

Iz CERIT-a ističu da su ponosni na izvrsnu suradnju sa Sanelom Babićem, koji je pokazao nesebičnu želju da pomogne tim iz BiH svojim znanjem i iskustvom, inače raketnim znanstvenikom iz SAD-a koji je zaposlen u United Launch Alliance (ULA). Također, Babićem je s Patriotskim fenjer fondom, na čijem je čelu, prošle godine pomogao prvake na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FIRST Global Challenge 2021 Discover&Recover sa 3in1 – 3D printerom, laserskim graverom i CNC glodalicom.

Sa srbijanske strane, najvažniji projekt je onaj vezan za satelitsko nadgledanje površinskih voda u svijetu i strateško partnerstvo s Indijom (ISRO) i Rusijom (Roskosmos), dok Hrvatska organizacija ima blisku suradnju s europskom svemirskom agencijom (ESA), kao i s Kineskom nacionalnom svemirskom administracijom (CNSA). Crnogorska organizacija sjajno surađuje sa stručnjacima iz ove oblasti iz Velike Britanije. Makedonska NAVIA visoko rangirana u razvoju tehnologije za dronove.

Članovi SESA-e imaju bazu propelantne proizvodnje za raketno modelarstvo, kao i dugotrajne znanstvene i osobne kontakte s istaknutim članovima svjetske svemirske znanstvene i praktičarske, modelarne zajednice, i te veze će pomoći novouspostavljenoj asocijaciji Jugoistočne Europe da brže i lakše iskorači u svemir.

SESA (FOTO: CERIT)

Jedan od najvažnijih koraka na putu do svemira jeste obrazovanje, pa će CERIT krenuti s razvojem “CanSat” projekta, tj. raketni program s inostranim partnerima – sistem obučavanja školaraca i studenata osnovama raketnog modeliranja i izrade malih satelita.

Polaznici će učiti kako sklopiti mini satelite (CanSat), kako ga opremiti svim podsistemima koje imaju i pravi veliki sateliti, lansirati ga na visinu od nekoliko stotina metara i očitavati telemetrijske podatke koje sateliti šalju prilikom spuštanja padobranom.

Učenici i studenti kroz ovaj svemirski interdisciplinarni program na praktičan način imat će prigodu primijeniti ranije stečena fundamentalna znanja i baviti se sa STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) oblastima.

Ovaj program sada je dio zajedničkog naslijeđa SESA i po njegovim postavkama obučavat će se osnovci, srednjoškolci i studenti kako u BiH, tako i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ali po pravilima koje će države samostalno definirati u skladu sa svojim potrebama.

S obzirom da je ovo STEM program, njegovo izučavanje direktno utječe na usmjeravanje učenika i studenata na oblasti koje su od krucijalnog značaja za ekonomski razvoj svake zemlje.

U međuvremenu, sve SESA države zajedno će sudjelovati na finalu svjetskog CanSat/Raketnog prvenstva (World CanSat/Rocketry Championship – WCRC) koje će se održati od 25. do 27. rujna u Novom Sadu.

U tijeku je postavljanje zemaljskih stanica (antena) širom država bivše Jugoslavije, namijenjenih za komunikaciju sa satelitima. Ovaj projekt trebao bi biti okončan krajem godine i to je uvjet za treću i najveću aktivnost – slanje zajedničkog satelita SESA, s posebnom misijom.

Postavljene antene nisu za jednokratnu upotrebu, i one će komunicirati s postojećim satelitima i koristiti za obrazovanje učenika i studenata, navode iz CERIT-a, prenosi FENA.

KANITA KOZAR: Lijep osmijeh diže samopouzdanje

0

Da u Bosni i Hercegovini ima mladih i uspješnih osoba primjer je i Kanita Kozar. Ova 21-godišnja Travničanka sa svojih 18 godina pokrenula je svoj biznis u ugostiteljstvu, a trenutno studira sestrinstvo na Univerzitetu “Vitez” i radi kao stomatološka sestra u JU Dom zdravlja Travnik.

U razgovoru za dobarportal.net komentirala je modnu scenu u Bosni i Hercegovini. 

“Mislim da su se izgubile neke osnovne vrijednosti, pa često viđamo i slobodnije odjevene djevojke. Ne osuđujem to, ali mi je ljepše kada vidim djevojku u trapericama nego u nekim krpicama pa se onda vidi i ono što ne bi trebalo”, kaže Kanita Kozar.  

Kanita Kozar (FOTO: Kanita Kozar, privatni arhiv)

Potom nam otkrila koja je njena omiljena odjevna kombinacija. 

“Najljepše se osjećam kada sam casual. Farmerke , košuljica s cvjetnim motivima i naravno udobne tene”, dodaje naša sagovornica.

Naglašava da se dobro osjeća u svom tijelu.

“Idem na treninge tri puta sedmično da bih održala kondiciju. Inače sam gurman i baš ne pazim šta jedem”, govori ova mlada Travničanka. 

Kanita Kozar (FOTO: Kanita Kozar, privatni arhiv)

Potom nam je kazala i šta sve sadrži njena kozmetička torbica. 

“Tu je puder koji odgovara mojoj koži i mom tenu, tačnije L'OREAL INFAILLIBLE. Bronzer i highliter Anastasia. Maskara, kajal i tuš za oči od Catrice. Sjenke za oči, kao i karmini koji su mi pretežno nude boje”, navodi Kanita Kozar.  

Zatim je podijelila jedan savjet svim djevojkama. 

“Savjetovala bih prvo što mi je u opisu mog posla da pazite na oralnu higijenu, lijep osmijeh diže samopouzdanje”, ističe naša sagovornica.

Kanita Kozar (FOTO: Kanita Kozar, privatni arhiv)

Smatra da društvene mreže mnogo utiču na modne trendove.

“Svima je dostupno da vide šta je to trend u svijetu. Influenceri snimaju ‘haul’ i utiču tako na svoje mnogobrojne pratitelje”, priča ova mlada Travničanka. 

Iznijela je i svoje mišljenje o estetskim zahvatima. 

“Mislim da je sasvim u redu ako neko želi s tim popraviti svoje samopouzdanje. Podržavam naravno u granicama normale, manje je više”, jasna je Kanita Kozar.  

Kanita Kozar (FOTO: Kanita Kozar, privatni arhiv)

Poručuje da je u sretnoj ljubavnoj vezi skoro pet godina.

“Trenutno sam privučena, tako da druge momke i ne gledam (smijeh). Kulturan kompliment je uvijek i svakoj ženi dobrodošao, tu se osmjehnem i zahvalim”, riječi su naše sagovornice.

Priznaje da nije tip osobe koja planira.

“Sve dosad što mi se desilo, desilo se neplanirano. Puštam život da me iznenađuje. Svjesna sam da koliko god čovjek planira uzaludno je, jer je naša sudbina već zapisana. Od sebe očekujem da ću nastaviti biti pozitivna i nasmijana”, zaključuje ova mlada Travničanka. 

 

ENA RAJIĆ: Želja mi je da što više ljudi sazna za spoken word poeziju

0

Ena Rajić je spoken word pjesnikinja, satiričarka i vlasnica MEDIA SCENE. Spajajući izvedbenu umjetnost i poduzetništvo u posljednjih osam godina producirala je više od 200 videofilmova, pokrenula VIDEO START online program i održala desetke spoken word poetry nastupa.

Također, autorica je zbirke poezije “Razmrljane boje nevremena” i vlastitog spoken word poetry showa, a najznačajnije izvedbe dosad ostvarila je u Ujedinjenim narodima i na TEDx-u. U razgovoru za dobarportal.net ističe da je trenutno nastanjena u Hrvatskoj, a da je odrastala na relaciji Vitez – Travnik, te da je za Travnik veže pregršt lijepih uspomena.

“Dvanaestogodišnje školovanje u Katoličkom školskom centru ‘Petar Barbarić’ s ekipom koja je od svoje 7 do 18 godine išla u isti razred, pohađanje satova klavira u Osnovnoj muzičkoj školi ‘Travnik’, basket na ‘gizi’, sendviči kod Fadile, čaj od pola marke u Exitu… Bakine hortenzije i didina radionica, prve simpatije…”, priča Ena Rajić. 

Ena Rajić (FOTO: Ena Rajić, privatni arhiv)

Dodaje da je Bosnu i Hercegovinu napustila zbog studija psihologije u Zagrebu, te da se kreiranjem videosadržaja za društvene mreže bavi od 2014. godine. 

“Sve do 2018. godine stvaram motivacijski/psihoedukacijski videosadržaj na svom YouTube kanalu, a potom zakrećem smjer te počinjem izvoditi prve spoken word poetry pjesme i objavljivati satirična videa. No, psihološke i društvene teme i dalje ostaju domena mog interesa i rada. Pred proljeće 2020. otvaram svoj poslovni subjekt u Hrvatskoj i počinjem zarađivati kreirajući videosadržaj za druge, učeći ekipu kako izrađivati atraktivan zabavno-edukativni sadržaj te nastupajući sa spoken word poetry izvedbama”, kaže naša sugovornica.

Konstatira kako se bavi spoken word poezijom koja je na našim prostorima relativno nepoznat pojam. 

“Poezija je to koja se piše sa svrhom izvođenja na pozornici ili pred kamerom, uglavnom obrađuje društvene i psihološke teme, a često ju karakterizira simbioza dramskih, glazbenih pa i stand up elemenata. Kada prisustvujete jednom spoken word poetry showu, svjesni ste da ga ne možete svrstati u kazališnu predstavu, stand up nastup niti uobičajenu recitatorsku večer poezije. Rekla bih da je to jedna novina domaćoj publici, no svakako je na njoj da procijeni koliko je takav vid izvedbene umjetnosti drugačiji u odnosu na ono na što su dosad navikli”, govori ova svestrana djevojka. 

Prema njenim riječima, humor nas opušta, poboljšava nam pamćenje, izaziva ugodne emocije u nama, a dobar humor nas potiče i na kritičko razmišljanje te ga stoga smatra iznimno važnim.

“Pa dok neki smatraju da bi humor trebalo regulirati, osobno sam mišljenja da je u redu šaliti se sa svime. Drugi je par rukava činjenica da je humor stvar ukusa te da se ne smijemo svi istome. No, to nipošto ne bi trebao biti razlog za cenzuru humora. Satira kao humoristična forma kroz koju se daje kritički osvrt na društvo, osobno mi je najbliža pa je zato i većina mojih pjesama i videa protkana upravo njome”, navodi Ena Rajić. 

Napominje da humor koristi samo kao alat koji joj pomaže da progovori o temama koje smatra zanimljivima i važnima, poput trenutnog rata u Ukrajini. 

“Ovu sam temu obradila kroz spoken word pjesmu ‘Ajmo više nikad ne igrat se rata’, no i dalje sam nastavila objavljivati satirične videofilmove. Tu i tamo se potkrade pokoji negativan komentar, no iskustvo mi govori da mnogi ljudi u teškim trenucima ne bježe od humora upravo zato što im pruža olakšanje od surove svakodnevice, pa barem kratkotrajno”, izjavljuje naša sugovornica. 

Odgovarajući na pitanje kako bi ocijenila humor Bosanaca i Hercegovaca, tvrdi kako ne može reći da ijednu naciju smatra duhovitijom od druge. 

“Mogu samo reći da poznajem pojedince koji su mi duhoviti i one koji nisu. No, primjetila sam da ljudi znaju reći kako im je bosanski govor sam po sebi simpatičan i duhovit”, riječi su ove energične djevojke. 

Otkrila nam je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Najviše me veseli spoznaja da sam nastupala u Ujedinjenim narodima na Geneva Peace Weeku, na TEDx-u kao i da sam održala svoj prvi spoken word poetry show“, kazuje Ena Rajić. 

Ena Rajić (FOTO: Ena Rajić, privatni arhiv)

Iako se ne sjeća neke posebne anegdote, naglašava da je gotovo svako snimanje puno bloopera koji su sami po sebi urnebesno smiješni.

“Posebno mi je zabavno bilo snimati sa stand up komičarem Tinom Sedlarom videa poput ‘Kad bi prvi spoj bio iskren [ali brutalno iskren]’ te par na terapiji. Umirali smo od smijeha”, podvlači naša sugovornica. 

Ne krije da joj je želja da što više ljudi sazna za spoken word poeziju. 

“Voljela bih nastupiti na regionalnoj turneji sa spoken word poetry showovima, a u povojima je trenutno i kazališna predstava s kolegom Tinom Sedlarom. Uglavnom, snova napretek”, poručuje ova ambiciozna djevojka.

Mišljenja je da recepta za uspjeh nema jer vjeruje da je svatko na jedinstvenom putovanju.

“Bilo bi lijepo kad bi što više ljudi živjelo svoju strast, to uistinu želim svima. Divno je kada uživaš u procesu stvaranja nečega, kad se cijeli daš za ono u što vjeruješ i kad te, pritom, sreća pomazi. Eksperimentirajte, trudite se i samo nježno prema sebi”, zaključuje Ena Rajić.