Četvrti omladinski kamp medijske pismenosti odžan je od 5. do 9. augusta na Jahorini. Trinaest polaznika i polaznica iz nekoliko bh. gradova je učestvovalo na kampu na kojem su imali priliku učiti i razgovarati o temama kao što su verifikacija informacija, karakteristike bh. medijske scene, historija bh. novinarstva, ratni i huškački narativi i mnoge druge.
Poštujući propisane preventivne mjere zaštite od koronavirusa i uz skraćenu i prilagođenu agendu, pored usvajanja teorijskih znanja i praktičnih vještina medijske pismenosti, učesnici i učesnice su kreirali fotografije kojima su pokazali na koji način oni vide medije, i kako možemo i trebamo konzumirati medijski sadržaj.
“Ja biram medije od kojih ću naučiti nešto što mogu da primijenim u svakodnevnom životu”, govori Vildana Šahurić, učesnica kampa. Ona smatra da svako treba odabrati medije koje će pratiti na osnovu toga da li imaju historiju objavljivanja lažnih vijesti ili dezinformacija. Samo oni mediji koji su provjereni, smatra, treba da budu oni kojima možemo vjerovati.
Na kampu je učestvovao i Filip Blažić koji kaže da je teško steći povjerenje u medije i ono što njemu pomaže je kada su mediji transprentni i objektivni prilikom pristupa svakoj priči. I Vladimir Ruf smatra da je potrebno što više čitati relevantne medije, ali da ne treba u potpunosti prestati pratiti one koji šire dezinformacije.
“Jedino na način da upoređujemo i jedne i druge medije možemo steći dovoljan nivo medijske psimenosti”, kaže Ruf.
Sumeja Mehmedović, učesnica kampa, smatra da je medijska pismenost bitan korak ka pravilnoj konzumaciji medija, i da moramo postaviti određene parametre prema kojima možemo odlučiti kojem mediju možemo vjerovati, a kojem ne.
“Mislim da mediji koji imaju uredničku strukturu, odnosno one gate keepere koji dozvoljavaju da neke informacije prolaze ili ne – takvi mediji su mnogo kredibilniji od onih koji su anonimni i koji nemaju jasno određenog urednika”, zaključuje Mehmedović.
Medijska pismenost, koja podrazumijeva i kritičko razmišljanje, te analizu medijskih sadržaja, pokazala se posebno važnom u proteklih nekoliko mjeseci u kojima su mediji, ali i publika, u velikoj mjeri okrenuti jednoj temi – pandemiji koronavirusa, te svjedočimo velikom broju lažnih vijesti i dezinformacija. Zbog općeg nepovjerenja građana i građanki prema politici i političkim akterima, kombinovano sa velikim brojem medija koji šire neprovjerene informacije i lažne vijesti, kompletno društvo je dovedeno u opasnu situaciju, smatra Emir Zulejhić, stalni predavač na omladinskim kampovima medijske pismenosti i urednik portala Raskrinkavanje.ba.
“Za rezultat dobijemo ovo što gledamo u ljetnim mjesecima u BiH. Većina ljudi ne poštuje mjere, šeta bez maske, bez držanja socijalne distance. Organizuju se privatni i komercijalni događaji za pedeset, stotinu pa čak i više stotina ljudi. Sve to je jako opasno za javno zdravlje i može pogoršati, a evo vidimo i da pogoršava situaciju”, zaključuje Zulejhić.
Prvi put predavačica na omladinskom kampu bila je profesorica Belma Buljubašić koja je doktorirala na temu medijske propagande i smatra da je sa pojavom društvenih mreža, pogotovo Facebooka, borba sa propagandom i lažnim vijestima sve teža. Buljubašić je s učesnicima prošla kroz temu huškačkih i radikalnih narativa u bh. medijskom prostoru.
“Medijska pismenost je relativno novi pojam. Jako se puno govori o njemu u posljednjih nekoliko godina. Da bi osoba uopšte bila medijski pismena mora poznavati i medijsko okruženje i historijat bh. medija. Tako ćemo uvidjeti da fake news i propagandna aktivnost nisu nikakva specifičnost ovog vremena – da je to postojalo i prije. Samo sada postoji mnogo više kanala komunikacije pa se to sve brže širi”, istakla je profesorica Belma Buljubašić.
Polaznici i polaznice omladinskog kampa medijske pismenosti odgovarali su na pitanje šta je potrebno učiniti kako bi se unaprijedila medijska pismenost mladih osoba.
