BH NOVINARI: Osuda prijetnji Nikoli Vučiću, novinaru N1 TV zbog objave na Twitteru

DOBAR PORTAL
-
0
BH NOVINARI: Osuda prijetnji Nikoli Vučiću, novinaru N1 TV zbog objave na Twitteru

Upravni odbor Udruženja /udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuje prijetnje Nikoli Vučiću, novinaru N1 TV iz Sarajeva, upućene putem društvenih mreža nakon njegove objave na Twitteru.

 

Komentarišući vijest da se Zapadnohercegovački kanton proglasio “korona-free zonom”, novinar Vučić je putem Twittera sarkastično upitao hoće li “uskoro proglašenje ´fascism -free´ zone”. Nakon toga su uslijedile prijetnje, pozivanje na nasilje uz opaske kako treba sa njim “u Neretvu ili na kolac”, etiketiranje Vučića kao “halal Srbina”, te brojne druge uvredljive poruke na njegov i na račun njegove porodice.

UO BH novinara smatra neprihvatljivim prijetnje nasiljem, govor mržnje i pokretanje hajke na novinara Vučića i članove njegove porodice, te poziva MUP Federacije Bosne i Hercegovine kao i Federalnu upravu policije na hitnu reakciju, istragu prijetnji i poduzimanje zakonskih mjera prema osobama koje stoje iza njih.

UO BH novinara izričito naglašava kako su pozivi na nasilje i prijetnje smrću krivično djelo, što znači da niko ne smije koristiti javni komunikacijski prostor kako bi ugrožavao sigurnost bilo koga, u ovom slučaju novinara Vučića i njegove porodice.

Neslaganje sa Vučićevim komentarom nikako ne smije biti izgovor za nasilje ili prijetnje smrću, budući da sloboda govora i javna politička debata podrazumijevaju kritiku, negiranje, osporavanje i argumentiranu polemiku o nečijim tvrdnjama ili stavovima. Također, podsjećamo  kako  novinari i(li) mediji, pa makar to bilo i putem društvenih mreža, ne smiju kršiti pravila profesionalnog, objektivnog i korektnog izražavanja.  U tom kontekstu, UO BH novinara također smatra neprihvatljivim pokretanje medijske hajke na Nikolu Vučića, kao i političke manipulacije, činjenično neutemeljene natpise i  generalizacije u vezi sa njegovim Twitter komentarom u jednom broju medija iz Hercegovine.

Posebno je neprihvatljivo kršenje prava na privatnost, kao i nepotrebno izlaganje javnosti Vučićevih roditelja, posebno oca, za šta ne postoji nikakav razuman osnov niti opravdan javni interes.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima će o ovom slučaju obavijestiti nadležne policijske organe Federacije BiH, Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini i Regulatornu agenciju za komunikacije, kao i sve druge medijske organizacije i institucije u Bosni i Hercegovini i Evropi.

 

Tekst u znak podrške kolegi preuzet sa linka Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

 

TO BUDVA ZAPOČINJE PROMOTIVNU KAMPANJU U REGIONU: “Gosti, a domaći!” kampanja

DOBAR PORTAL
-
0
TO BUDVA ZAPOČINJE PROMOTIVNU KAMPANJU U REGIONU: “Gosti, a domaći!” kampanja

TO “Budva” je i ove godine sa posebnom pažnjom osmišljena za tržište regiona, posebno za najbliže susjede: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju, Hrvatsku, koje u ukupnom broju ostvarenih noćenja čine oko 35%.

 

“Budva i ovoga ljeta sa puno ljubavi i uz tradicionalnu dobrodošlicu želi da dočeka goste iz regiona, upravo one koji su nam mnogo više od gostiju i koji su našu predivnu obalu zavoljeli prethodnih godina i decenija. Goste koji nas dobro poznaju i koje mi dobro poznajemo. Sve one koji zajedno sa nama dočekuju nove godine, vesele se karnevalima i maskenbalima, sa kojima zajedno obilježavamo slave, proslavljamo praznike, mi kod njih ili oni kod nas… Naše prijatelje iz regiona ne treba da podsjećamo da smo tu i ne treba da dokazujemo svoje emocije, jer je naša ljubav i posvećenost preživjela sve izazove.“ – istakla je Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije opštine Budva, promovišući kampanju: „Budva, ljubav koja traje“.

Kampanja TO “Budva” je i ove godine sa posebnom pažnjom osmišljena za tržište regiona, posebno za najbliže susjede: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju, Hrvatsku, koje u ukupnom broju ostvarenih noćenja čine oko 35%.  Prema riječima direktorke TO “Budva”, najznačajnije ljetnje turističke destinacije u Crnoj Gori, period pred nama će biti pun novih izazova sa kojima se do sada nismo suočavali. Cjelokupna turistička privreda Budve, nadležna preduzeća i lokalne službe, majske dane koriste za ponovno otvaranje svojih ugostiteljskih objekata, plažnih barova, uređenje kupališta, terasa…  “Hotelijeri, posebno oni visoke kategorije, kao i jedan dio restoratera još su u fazi pripreme za otvaranje svojih objekata, jer granice praktično još uvijek nijesu otvorene, zatim epidemiološka situacija izmedju ostalog u Rusiji i bivšim državama SSSR-a je još uvijek ozbiljna, a ova tržišta su pored zapadnih izuzetno važna ovom vidu smještaja. Sa druge strane, privatni izdavaoci koji učestvuju sa preko 65% u ostvarenim noćenjima, zakupci javnih kupališta i najveći dio ugostitelja većinom se oslanjaju na tržište regiona i u njihovo ime mi i promovišemo sve divne potencijale kojima Budva obiluje. Kampanju ćemo sprovoditi u svim zemljama okruženja, svim kanalima komunikacije, a cilj je da se, zahvaljujući porukama koje šaljemo, srdačnošću i gostoprimljivošću, ali i kvalitetom proizvoda koji podižemo na viši nivo ovog ljeta uz pojačanu zdravstvenu sigurnost i stabilnom cjenovnom politikom, naš gost osjeti u Budvi “kao domaći”, što i jeste!” – poručuje direktorka TO “Budva”.

U Turističkoj organizaciji opštine Budva, imajući u vidu značaj regiona, očekuju da se uz stabilizaciju zdravstvene situacije u najskorijem mogućem roku uspostave i dogovore svi drugi protokoli, a najprije između međudržavnih zdravstvenih institucija kako bi se otvorile granice sa svim susjednim državama pa i zemljama šireg regiona, što će, sigurni su, dovesti do ponovnih susreta i ljetovanja o kojima će se dugo govoriti sa osmijehom.

SVESTRANA I AMBICIOZNA SARAJKA: Lejla Srna uskoro objavljuje svoju prvu knjigu

DOBAR PORTAL
-
0
SVESTRANA I AMBICIOZNA SARAJKA: Lejla Srna uskoro objavljuje svoju prvu knjigu

Lejla Srna studentica je Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i aktivna je u lokalnoj zajednici.

 

Mlada Sarajka članica je nekoliko nevladinih organizacija kroz različite pozicije, a u razgovoru za dobarportal.net govorila je o svom radu te značaju društvenog angažmana kod mladih.

“Još od osnovne škole radim na tome da budem najbolja verzija sebe, a kako bih to uspjela shvatila sam da školska učionica ne može biti jedino mjesto na kojem dobivam nove informacije. Iako sam zaista mnogo voljela školu i uvijek bila super odlikaš, najdraži dio školskog dana bi bio trenutak kada zakoračim preko praga učionice i pohrlim “u svijet” da ga otkrivam”, kaže Lejla Srna, inače aktivna članica folklorne sekcije KUD-a “Lola” Sarajevo.

Zahvaljujući svojoj radoznalosti i angažovanosti, veoma je ponosna na sebe.

“Učešće u vannastavnim aktivnostima ili u NVO sektoru, otvorilo mi je mnogo šire vidike za budućnost. Od toga da imam zaista mnogo poznanika, važnih kontakata, više iskustva i znanja, do toga da sam posjetila mnoge gradove i okolne države. Vjerujem da sam zahvaljujući ovome u velikoj prednosti nad svojim vršnjacima ili općenito osobama koje su se posvetile isključivo školi ili nisu ni to”, dodaje naša sagovornica koja gaji i veliku ljubav prema knjigama, nogometu i košarci te svemu onome što ima veze sa umjetnošću, ali onoj koja je nastala u historiji o kojoj uči.

Nepresušnu motivaciju nalazi u porodici.

“Tu su također pohvale sa raznih strana koje su mi vjetar u leđa i daju mi razloga da nastavim raditi to što radim. Imam neke svoje influensere, ako tako mogu reći, koji nemaju veze sa blogerkama, poznatim djevojkama na Instagramu i sl., već na jedan potpuno drugačiji način utiču na mene svojim postojanjem i djelovanjem i velika su mi motivacija u radu. Volim za sebe reći da ovo nije moje vrijeme i da bih se bolje uklopila u neki period od ‘60.-‘90.”, riječi su mlade Sarajke.

Govorila je i o značaju društvenog angažmana kod mladih.

“Kao što sam već spomenula, nešto što se ne uči u klupama, a sada ima veoma velikog utjecaja, ako ne i većeg od formalnog obrazovanja, to je upravo društveni angažman ili neformalno obrazovanje kroz različite vidove angažovanosti”, smatra naša sagovornica.

Dodaje da bi voljela da se uvede neki zakon koji svaku osobu, bilo mladu, staru, zaposlenu ili nezaposlenu, obavezuje na barem jedan sat volonterskog rada u sedmici.

“Vjerujem da bi tek tad shvatili koliko pomažu sami sebi, svom razvoju i psihičkom stanju, a ujedno i doprinose poboljšanju lokalne zajednice i općenito društva u kojem živimo. Nažalost, volonterski rad je danas okarakterisan kao jeftina/besplatna radna snaga, i u tome leži čitav problem”, ističe ova svestrana djevojka.

S ponosom naglašava da je završila i pisanje svoje prve knjige, koju uskoro planira objaviti.

“Ostale su još neke pojedinosti koje je potrebno završiti prije samog objavljivanja, ali se nadam da s tim neće biti problema i da ću po završetku ovog haosa koji nas je zadesio imati svoju knjigu u rukama i biti spremna promocijom, obznaniti je i drugima. Prije svega, to bi mnogo značilo meni, mojoj porodici i prijateljima, jer su zapravo svi oni na neki način doprinijeli samoj priči”, govori Lejla Srna.

Potom nam je otkrila nekoliko detalja o samoj knjizi.

“Naime, djevojka Amina i momak Emir su nosioci radnje, a njihovi životi su sastavljeni od pojedinih dijelova i životnih priča mojih prijatelja i općenito ljudi u mojoj okolini, kao i mene same. Znači, sve su to istiniti događaji samo su dodijeljeni izmišljenim likovima. Kroz knjigu je provučeno pitanje rođenja i smrti, drugim riječima postavlja se pitanje da li je smrt zapravo naše i “prvo i posljednje”?”, riječi su mlade Sarajke koja se nada se da će svi imati priliku pročitati knjigu.

Dobitnica je i mnogobrojnih priznanja i nagrada.

“Jedno vrijeme sam toliko bila u fazonu sakupljanja diploma, certifikata, zahvalnica i sl., da sam popunila dvije fascikle u kojima se trenutno nalazi oko 85 priznanja, iz različitih oblasti, kao što su nauka, sport, inovacije, ples, volonterski rad, poduzetništvo, učešće na zimskim školama, praksama, konferencijama, kursevima, Erasmus treninzima te literarnim konkursima.  Bilo bi ih čak i više, da u jednom trenutku nisam shvatila da mi taj papir ne predstavlja mnogo, već je važno ono što zaista naučim i ponesem sa sobom kroz život, jer su mi pojedinci u državi dokaz da diploma ili certifikat kao papir može biti kupljen, a da su znanja i vještine ono što se vrijednuje. Hvala Bogu pa iza svake svoje diplome/cetrifikata/zahvanice  mogu stati i  za svaku garantovati”, govori Lejla Srna.

Ipak, najponosnija je na onih stotinjak stranica koje je napisala i koje će, nada se, ostaviti trag u vremenu koje tek dolazi .

“Nakon toga, izdvojila bih činjenicu da sam jedan od ukupno deset stipendista studenata iz BiH, koje je OLX.ba platforma odlučila stipendirati, ne po osnovu akademskog uspjeha, već i društvenom angažmanu i uspjesima na drugim poljima. Također bih izdvojila jedno prelijepo iskustvo na „COYC-u“  (Company of the Year Competition 2018) u Beogradu, gdje sam svojim volonterskim radom zajedno sa volonterima iz JA Alumni Srbija doprinijela uspješnoj realizaciji jednog ogromnog događaja, koji je okupljao učenike i veoma uspješne ljude iz cijelog svijeta. Tu je i odlazak na regionalno takmičenje „Poslovni izazov zapadnog Balkana“, u aprilu 2017.god. u Beogradu”, ističe naša sagovornica.

Pandemija koronavirusa poremetila je njene mnogobrojne planove.

“Imala sam nekoliko planova koji su bili predviđeni za ovaj period, međutim ili su odgođeni ili su propali upravo zbog pandemije. Krajem marta je trebao biti održan LEAP Summit u Zagrebu, na koji sam planirala ići, kao i nastavak Erasmus trening – projekta u Grčkoj, krajem ovog mjeseca, ili početkom juna. Nadam se da će se desiti u neko ljepše vrijeme, a da ću ja do tada sve ovo što sam planirala a nije se desilo, uspjeti završiti odmah po završetku ovog stanja”, dodaje ova ambiciozna djevojka.

Vrijeme u samoizolaciji za nju je bilo dugo i iscrpljujuće.

“Pogrešno je očekivati da smo svi bili produktivni i vrijedni za vrijeme ove izolacije. Sasvim je u redu da neko nije naučio novi jezik, nije naučio neku tamo fiziku, ili naučio kuhati nešto novo. To ne znači da je manje vrijedan ili učen čovjek od onih koji to jesu.  Ja nešto malo znam španskog jezika, pa sam tokom izloacije pokušala da ga učim i usavršavam, međutim vrlo brzo sam odustala, kao i u želji da naučim kuhati. Zaista nije išlo. Jednostavno svi imamo neke periode u životu tj. neko određeno vrijeme ili okolnosti  pod kojima radimo bolje. Mene je ova izolacija dosta umrtvila, tako da nisam bila ona svoja ja, koja iz svega izvuče najbolje i situaciju maksimalno iskoristi. Međutim, sve se polahko vraća u normalu, tako da ne sumnjam da ću i ja krenuti već u nove uspjehe”, riječi su mlade Sarajke.

Ova ambiciozna djevojka mnogo toga želi ostvariti u budućnosti.

“Za početak, nemam namjeru ići iz svoje domovine, tako da, sve što postanem i ostvarim, to će biti ovdje i iskreno se nadam da nikad neću morati spakovati kofere i otići. Prvenstveno, fokusirat ću se na to da završim fakultet i zaposlim se u svojoj struci. Smatram da mi ovaj poziv za koji sam se opredijelila otvara širok spektar prilika za zapošljavanje tj. uspjeh općenito, pa ću se truditi to na najbolji mogući način da iskoristim”, dodaje ova samouvjerena i hrabra djevojka .

Također, kroz svoje kulturno-umjetničko društvo želi doprinijeti očuvanju naše historije i tradicije.

“Na tome zapravo već i radim, kako kroz aktivno članstvo, tako i angažovanost u upravnom odboru. Radim na tome da se ovaj vid slobodne aktivnosti što više promoviše, popularizira među mladima i da oni koji su već uključeni ne posustanu u nastojanju da sljedećim generacijama prenesu prave vrijednosti”,  naglašava naša sagovornica.

Imala je i poruku za sve ljude.

“Ne dozvolite sebi da vas zanesu velike stvari, koje bi od vas napravile malog čovjeka. I za kraj ću izdvojiti jedan dio iz Merkesovog “Oproštajnog pisma” u kojem stoji: “Naučio sam da čitav svijet želi da živi na vrhu planine, a da ne zna da je istinska sreća u načinu savladavanja litica”. Mislim da onaj ko stvarno detaljno ovo prouči, može mnogo toga vrijednog izvući”, zaključuje Lejla Srna.

MANEKENKA AJLA DEMIROVIĆ: Svijet mode nije bajan, želja mi je da glumim u nekom filmu

DOBAR PORTAL
-
0
MANEKENKA AJLA DEMIROVIĆ: Svijet mode nije bajan, želja mi je da glumim u nekom filmu

Ajla Demirović već duži niz godina uspješno se bavi modelingom.

 

Ova 24-godišnja djevojka trenutno živi u Švicarskoj, odakle je u razgovoru za dobarportal.net govorila o svojoj karijeri i ambicijama.

“Od djetinjstva sam voljela lijepu garderobu i maštala sam da jednog dana postanem model. Kada sam bila malo starija počela sam da gledam Victoria’s Secret revije, gdje je moja ljubav i želja za modelingom porasla”, kaže Ajla Demirović.

Njen prvi veliki modni projekt bio je spot sa Bubom Corellijem, gdje je glumila u spotu za pjesmu „Nju bi da ljubim“.

“Zatim sam ostvarila ugovore sa različitim modnim internacionalnim agencijama, u Milanu, Istanbulu, Beirutu, Atini, Parizu, Minhenu i Cirihu. Radila sam za razne dizajnere, među njima i za: Moncler, Elie Saab, Max Mara, Tory Burch… Ponosna sam na svaki dosadašnji uspjeh. Upoznala sam mnogo ljudi i stekla mnogo internacionalnih prijatelja s kojima sam i dalje u kontaktu. Naučila sam i nekoliko raličitih jezika da govorim i da budem samostalna”, govori naša sagovornica.

Potpisala je ugovor i sa jednom agencijom u Bangkoku, gdje je većinom zastupljen komercijalni modeling.

“Nisam još išla tamo poslovno već sam izabrala da radim u Europi. Ukoliko se odlučim da putujem i radim ponovo u jednom od navedenih gradova gdje imam ugovore, mogu da idem. Ovdje u Švicarskoj imam agenciju u Zurichu ali i “nonexclusive contract” tako da radim ponekad sa agencijom, ali imam i slobodu da radim samostalno kao freelance model”, ističe ova djevojka koja mami uzdahe mnogih muškaraca.

Smatra da je pandemija koronavirusa utjecala i na svijet mode. 

“Mnogo modela se našlo u teškoj situaciji, bez posla što znači i bez novca. Ja sam to vrijeme iskoristila da pohađam različite online kurseve. S obzirom da se pandemiji polako bliži kraj, mislim da će se sve vratiti u svoj normalan tok”, dodaje ova zanosna ljepotica.

Naglašava da u Bosni i Hercegovini ima mnogo talentovanih osoba u modnoj sceni.

“Mnogi od njih su se već dokazali i na europskoj i svjetskoj sceni. Veoma mi je drago što sam i ja imala priliku da radim sa nekoliko domaćih poznatih dizajnera, šminkera, frizera i fotografa koji su mi pomogli da dođem do internacionalnih pista”, riječi su mlade manekenke koja ističe da poznaje neke jako lijepe i uspješne manekenke, ali ih cijeni zavisno od njihovog karaktera.

Prije nekoliko godina agencija iz Sarajeva htjela ju je poslati na takmičenje za Miss, no do toga nije došlo.

“Kada sam otišla na neki Miss BiH sastanak i vidjela kako to sve ne profesionalno izgleda bila sam razočarana. Na kraju krajeva velika je razlika između missica i manekenki. I ni jedna svjetski poznata manekenka se nije takmičila za Miss”, govori ova zgodna djevojka.

Nema ništa protiv nagih fotografija sve dok one nisu vulgarne.

“Već imam nage fotografije i tako bih se fotografisala sve dok su fotografije sa stilom a ne vulgarne”, otkriva ova atraktivna djevojka kojoj laskaju komplimenti muškaraca.

Otkrila je i drugu, ružnu stranu modelinga.

“Ja, iskreno, nisam dobila nemoralnu ponudu. Ali znam par djevojaka koje su u Milanu dobile nemoralne ponude tipa da li bi radile image modeling sa seksulanim odnosom i nudili su im mnogo novaca za to. Svijet mode nije bajan. Ima mnogo opasnosti i mnogo ne pravednosti. Na kraju do modela je kako se postavi”, priča ova lijepa manekenka.

Za njenu vitku liniju zaslužna je genetika i samodisciplina.

“Kada je riječ o modelingu, dvije godine sam putovala konstantno i nisam se fokusirala ni na šta drugo. Organizovana sam osoba i uvijek mi je lahko bilo uskladiti svoje vrijeme”, govori naša sagovornica koja voli putovati, čitati knjige, učiti nove jezike, kuhati i praviti prirodnu kozmetiku.

Ne krije da bi se rado okušala i u svijetu glume.

“Velika mi je želja da glumim u nekom filmu, jer volim glumiti. Glumila sam i u trileru za jednu knjigu u Italiji, glumila sam u dva spota, kada sam bila mala glumila sam u jednoj epizodi u seriji u Crnoj hronici. Moj dedo je često bio u medijima zbog svoje sportske karijere pa tako sam i ja več od malena bila uključena u medijski svijet”, otkriva ova svestrana djevojka kojoj nedostaju Sarajevo, porodica i prijatelji.

Naglašava da se dovoljno dugo bavila modelingom gdje je ostvarila neke svoje ciljeve.

“Sada mi je cilj da se ostvarim u nekom drugom pozivu kao što je marketing, a modelingom ću se uvijek baviti iz hobija”, zaključuje Ajla Demirović.

LJEPOTICA: Nejra Biber svojim objavama na društvenim mrežama privlači pažnju mnogih

DOBAR PORTAL
-
0
LJEPOTICA: Nejra Biber svojim objavama na društvenim mrežama privlači pažnju mnogih

Nejra Biber iz Sarajeva diplomirani je hemičar, međutim život ju je odveo u potpuno drugom smjeru.

 

Ova zanosna 24-godišnja djevojka sada radi ono što voli, počev od solarija, a svojim objavama na društvenim mrežama svakodnevno privlači pažnju mnogih muškaraca.

“Tu je Instagram na kojem sam baš aktivna, radim reklame, a uz to planiram uskoro da pokrenem i svoj Youtube kanal. Iskreno, ova situacija s pandemijom koronavirusa meni je otvorila mnoga vrata za neke poslove”, kaže Nejra Biber.

Vrijeme u izolaciji provodila je na vikendici sa svojim roditeljima.

“To mi je dobro došlo da se odmorim od svega. Mene odmara ono što volim da radim”, govori naša sagovornica koja smatra da je genetika najviše zaslužna za njenu vitku liniju.

Svojim atraktivnim izgledom mami uzdahe mnogih muškaraca.

“Što se tiče muškaraca, ima svega tako da iskreno nešto i ne obraćam pažnju na komentare ili na prozivke. Poštujem svaki komentar bio dobar ili loš. Meni je bitno da je muškarac iskren, pošten i da zna da voli samo jednu djevojku. Izgled ne gledam baš puno”, riječi su ove zgodne Sarajke koja trenutno nije u ljubavnoj vezi.

Ističe da je dobivala i mnoge nemoralne ponude.

“Kod nas ako se fotografiraš malo slobodnije ljudi misle da mogu da te kupe novcem i da ćeš pristati na to. Nisam nikad pristala ni ti bi. Ne želim sebe da gradim na tome i da budem takva vrsta djevojke”, otkriva ova ljepotica.

Imala je i poruku za sve djevojke.

“Budite svoje, ne obazirite se na komentare ljudi koji nemaju svoj život. Gradite sebe i ne zavisite ni od koga. Radite ono što volite i sigurno ćete biti uspješne i sretne. I naravno, volite i poštujte prvo svoje roditelje pa onda i sve one koji vas vole”, zaključuje Nejra Biber.

PREDSTAVLJAMO: Manekenka Merima Kalkan dokaz je da ljepota i pamet mogu ići zajedno

DOBAR PORTAL
-
0
PREDSTAVLJAMO: Manekenka Merima Kalkan dokaz je da ljepota i pamet mogu ići zajedno

Manekenka Merima Kalkan (20) iz Sarajeva, ljubav prema modelingu, pisti i kameri, gaji još od tinejdžerskih dana.

 

U razgovoru za dobarporal.net ova studentica Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu ispričala je kako je tada zajedno sa svojom mamom prvi put otišla na kasting.

“Obzirom da sam još bila maloljetna mama je ta koja je govorila umjesto mene. Onako izgubljena gledala sam oko sebe djevojke koje su bile baš onakve kakvu sam ja sebe zamišljala jednog dana”, kaže Merima Kalkan.

Iz dana u dan sve više je razočarana sistemom i kako ustvari funkcioniše.

“Modeling u BiH nije posao, samo je hobi. Agencije, kao što je moja prvobitna bila, slobodno mogu reći, ne daju percepciju za uspjeh i napredovanje. Ugovor sam prekinula nakon određenih nepoštivanja dogovora. U jednom trenutku sam mislila, to je to, kraj svega, jednostavno tako treba da bude”, govori naša sagovornica.

Nakon toga pozvana je za sudjelovanje na izboru za Miss Bosne i Hercegovine 2019. godine gdje je osvojila mjesto prve pratilje Missice.

“Jedno jako lijepo iskustvo i stepenica više. Nedavno, sudjelovala sam na takmičenju Miss Europe u Beču, također lijepo iskustvo. Ništa više ne mogu reći osim toga “lijepo iskustvo” jer ovo sve nije ono o čemu je jedna tinejđerka sanjala, iza toga stojim. Možda jednog dana ipak odlučim da je moj put negdje izvan ove države, gdje postoje mogućnosti”, ističe zanosna manekenka.

Lijepa Sarajka dugo se bavi fitnessom.

“Dok sam bila još u srednjoj školi vikende sam provodila radeći u fitness centru. Mislim da nam je pandemija koronavirusa svima prodrmala navike i od srca se nadam da će nam se uskoro sve stabilizovati. Koliko je donijela lošeg, toliko je donijela i slobodnog vremena da se čovjek iznenadi koliko skrivenih talenata ima”, riječi su ove mlade djevojke.

Ipak, njena najveća ljubav su knjige.

“To mnogo ljudi ne zna, ali i zašto i bi je je to moj unutrašnji mir. Na neki način sam pokušala spojiti sve u jedno, ljubav, karijeru i svoj talenat te sam i upisala komunikologiju”, otkriva ova ljepotica.

Svojim zanosim izgledom privlači pažnju mnogih muškaraca.

“Što se tiče muške pažnje, naravno da postoji i da nije sporno. Jednostavno, samo treba znati kako postupati. Ja po prirodi nisam nadmena iako ljudi znaju prema fizičkom izgledu stvarati predrasude. Svi mi moramo raditi na sebi, ja nisam žena koja bi sebi dozvolila da je u budućnosti izdržava muškarac”, naglašava mlada bh. manekenka.

Zbog svega navedenog  trudi se izgraditi sve ono što je zamislila.

“Jednostavno se nekada planovi mijenjaju, pređemo sto stepenica i padnemo na prvu, ali ne bez razloga.  Težim ka tome da imam život o kakvom sam maštala te ću ustrajati u tome. Komunikologija je ono u čemu sam se odlučila oprobati, ali nikada ne znamo šta nas to sutra čeka”, zaključuje Merima Kalkan.

SARAJEVSKI SRETNI DANI: “Čunga lunga”umjesto kusura, vani se ostajalo do mraka, voda se pila iz “pipe”

DOBAR PORTAL
-
0
SARAJEVSKI SRETNI DANI: “Čunga lunga”umjesto kusura, vani se ostajalo do mraka, voda se pila iz “pipe”

“Do kada si smio biti vani? Do mraka. Ručak je išao u usta, ne na Facebook. Kugla sladoleda nije bila 2KM već 0.50KM i niko nam nije govorio da je okus “plavo nebo” čista hemija. Paradajz je imao okus po paradajzu. Jagode po jagodama. Voda nije imala okuse. I svi smo je pili iz pipe i ostali živi. Toalet-papir nije dolazio u 17 aroma.

 

Kad si bio nemirno, dekoncentrirano dijete, to je bio znak da si dijete. Imali smo razbijena koljena. (Ja i glavu.) Tinejdžeri su izgledali kao tinejdžeri. Danas su srednjoškolke kao 40-godišnjakinje koje se jako dobro drže.. Nije se kasnilo na dogovore jer se znalo šta znači pola sata i da ne možeš javit da kasniš.

Pisala su se pisma. Slale su se razglednice. Zvali smo se na telefon i jedva smo čekali da zazvoni. Danas su svi fiksirani za mobitel. Kad ti teta na kasi nije imala vratit kusur, uzeo bi čungalunge. Plastične boce su se skupljale za presipanje rakije, a ne za preživljavanje.

Imali smo Samo ti i Volim te čokolade. Niko nije bio alergičan na gluten. Na rođendanima smo bili zalijepljeni za društvene igre, ne za društvene mreže. Pokloni su bili leksikoni i spomenari. U razredu si bio faca kad bi ti se u leksikon upisala hrpa ljudi.

Danas si faca ako imaš ajfon. U školi smo se bojali učiteljice. Danas se učiteljice boje roditelja. Pjesme su se slušale na walkmanu, od početka do kraja. U kastofonu je uvijek bila spremna kaseta ako na radiju bude stvar koju čekaš snimit.

Uvijek bi ju uhvatio tako da fali prvi dio. 7UP, Divlje Jagode, Plavi Orkestar, Machbet, su bili bend, ne pjesma od Jale, Bube, Maje. Filmovi su se posuđivali u videoteci. Televizori su bili mali i imali su groznu sliku, ali kad se gledao film, gledao se film.

Danas propustiš pola filma, jer na Facebooku ljudima daješ do znanja da gledaš film. Fotkalo se samo kad je bitno – 12, 24 ili 36 fotki po filmu, ovisi koliko para imaš kad kupuješ film. Nije bilo “daj da vidim kak sam ispala”, to ćeš saznat kad se film razvije.

Tu i tamo bi se “osvijetlio” i sve bi otišlo u pm, ali zato smo cijenili svaku sliku koja je uspjela. Manje smo slikali situacije, više smo ih živjeli! Nije nam trebao hešteg nofilter. Zvalo se s govornice, ako ništa drugo, samo da čuješ kako netko ko ti se sviđa s druge strane kaže “halo” pa poklopiš. Brojevi su se znali napamet. U kinu se nismo chekirali da sva raja vidi da smo u kinu – svi prijatelji su bili s nama.

Platno je bilo manje, stolci su bili neudobniji, ali reklame nisu trajale 17 sati. Imali smo manje, ali smo od tog manje napravili više. Bilo je ljepše – Jagode su bile od jagoda, sladoledi od neba i djetinjstva od djetinjastih stvari.”

RAMAZANSKI BAJRAM U BIH: Bajramluci, tekbir na putu do džamije, ženski bajram

DOBAR PORTAL
-
0
RAMAZANSKI BAJRAM U BIH: Bajramluci, tekbir na putu do džamije, ženski bajram

Ramazanski bajram, jedan je od najvećih vjerskih muslimanskih blagdana, širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta. Većina muslimanki i muslimana dočekat će ga i provesti u porodičnom okruženju.

 

U tradiciji bosanskih muslimana ovaj praznik zauzima posebno mjesto. Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske dužnosti.

Kad se ide na bajram-namaz, običaj je da se u džamiju ode jednim, a vrati drugim putem. U toku klanjanja bajram-namaza, u džamiji se uče tekbiri.

Na dan oba Bajrama preporučene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao praznika. Lijepo je: prije odlaska na bajram-namaz, okupati se, jesti prije ramazanskog bajram-namaza (neparan broj hurmi, ili nešto drugo ako hurmi nemamo), a na Kurban-bajram jesti tek poslije namaza (i lijepo je da to bude kurbansko meso), učiti tekbire na putu do džamije i u njoj, čestitanje, oblačenje najljepše odjeće, mirisanje i ukrašavanje…

Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se mjesecima nestrpljivo čekalo.

Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, poput čimbura, sarme, dolmi, bosanskog lonca… Slijedi pečeno meso s povrćem, pa pita… Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to: baklava, ružice, tufahije i halva;

Ovaj praznik predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram-banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje. Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivana novcem, čokoladom ili bombonama. Nekada su bile popularne “šećerke” (vrsta kruške). Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitala ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u Bosni i Hercegovini ponegdje očuvao do danas.

Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice koja se okuplja kod najstarijih članova, drugi dan se obilaze mezarja. Drugi dan Bajrama je ujedno i Dan šehida, dok je treći dan predviđen za druženje s prijateljima i poznanicima.

Također u nekim krajevima nekad je postojao i tzv. ženski bajram. On bi nastupio nakon što su završena bajramska slavlja, tj. prva tri dana Bajrama kao nezvanični četvrti dan. Tad su žene koje su tri dana Bajrama dočekivale goste, pronalazile vrijeme za sebe.

Bajram je, također, i dan kad se miri i prašta, dan u kojem se zaborave svađe.

Redakcija portala dobarportal.net svim vjernicima muslimanima čestita Ramazanski bajram uz želje da ovi mubarek dani donesu mir, radost i sreću.

Bajram šerif mubarek olsun!

NE PRETJERUJTE: Znate li koliko kalorija ima jedna baklava?

DOBAR PORTAL
-
0
NE PRETJERUJTE: Znate li koliko kalorija ima jedna baklava?

Ramazan je skoro pa prošao. Sutra muslimani dočekuju Ramazanski bajram. Obilježit će ga radost, veselje, obilazak najmilijih i trpeze punije nego obično.

 

Na njima, na samom kraju, je kraljica kolača – baklava. Neki će pojesti i više njih, jer kako odbiti nanu, tetku, ujnu, komšinicu  koje vam ‘nutkaju’ tanjir s ljepoticom prekrivenom šećernim sirupom?

A, da li ste znali koliko jedna baklava ima kalorija?

U jednom kolaču ima čak 560 kalorija…

Znamo li da prosječnoj osobi, koja se ne bavi previše tjelesnim aktivnostima treba 1500 (žene), odnosno 2200 (muškarci) kalorija pa onda shvatamo kakav haos u svoj organizam unosimo pretrpavamo li se baklavama.

Istina, nije ni bajram stalno, ali nije zgoreg da vam otkrijemo koliko kalorija (otprilike) troši koja aktivnost:

• Za jedan sat normalne šetnje, potrošite oko 156 kalorija

• Trčanje, sat vremena, troši oko 340 kalorija

• Jedan sat plesanja, potrošit će oko 400 kalorija

• Plivanje sat vremena, troši oko 450 kalorija

• Budete li sat vremena vozili biciklo, potrošit ćete 240 kalorija

• Tokom prosječnog spolnog odnosa,   potroši se oko 300 kalorija

AYA EL-BATOUT, OSNIVAČICA “TRASHCHALLENGE”: Djelovati sada jer sutra će biti kasno

DOBAR PORTAL
-
0
AYA EL-BATOUT, OSNIVAČICA “TRASHCHALLENGE”: Djelovati sada jer sutra će biti kasno

Mlada Sarajka Aya El-Batout aktivistica je i osnivačica ekološke organizacije “TrashChallenge”. Ova 24-godišnja djevojka bachelor je informacionih tehnologija i trenutno je zaposlena u jednoj međunarodnoj organizaciji.

 

“Ideja projekta nastala je kada sam počela obraćati pažnju koliko se nepravilno odloženog otpada nalazi oko mene, ispred haustora, ispred fakulteta, bukvalno gdje god pogledam, bila to ulica, park, planina, rijeka ili bilo koja sredina, na njoj se nalazio nepravilno odloženi otpad. Nisam mogla to ignorisati i budući da sam vikendima slobodna, pomislila sam ako mogu izaći popiti kafu, mogu usput očistiti obližnji park, počela sam prvo interno sa prijateljima i nakon unutrašnjeg osjećaja zadovoljstva od društveno-korisnog rada i napretka odlučila sam to javno predstaviti”, kaže Aya El-Batout.

Tada je vidjela da ima mnogo onih koji su zabrinuti za stanje našeg okoliša.

“Kroz “TrashChallenge” sam počela razmišljati o mnogim drugim stvarima na koje ranije jednostavno ne bih ni pomislila, kao na primjer korištenje jednokratne plastike, shvatanje važnosti biološke raznolikosti, sađenja, pravilno odlaganje otpada i još puno toga o čemu se ne priča u svakodnevnom životu, a ni u medijima. Javila mi se velika potreba da podijelim to sa svima, jer ni ja na ranije nisam bila svjesna ni jednog od gore navedenih problema”, govori naša sagovornica.

Cilj projekta je osviještavanje nas samih kao individualaca kada je u pitanju naše prirodno okruženje bez kojeg mi ne možemo opstati.

“Cilj projekta je prepoznati prave životne vrijednosti na koje smo zaboravili što je posljedica današnjeg brzog života. Nekad se pitam kako smo se mogli u ovo pretvoriti. I dan danas jednostavno ostanem bez riječi i nemam komentara kada vidim (ne)djela pojedinih građana, kao na primjer odlaganje guma u rijeku Bosnu, je li tim gumama stvarno tamo mjesto? Da li te ljude boli duša kada to rade? Da li su uopće svjesni da ne bacaju nikom drugom nego samo sebi samima? Isto tako, apsurd mi je da u momentima kada planeta Zemlja ostaje bez vode, mi gradimo 300 ilegalnih, malih hidroelektrana, na našim prelijepim rijekama koje se nikada neće moći vratiti u prvobitno stanje”, ističe mlada Sarajka.

Nakon što se organizacija registruje, u planu je pokretanje kampanje čiji bi ciljevi bili smanjenje otpada, dugoročan utjecaj na promjenu navika svih generacija, pogotovo mladih i onih najmlađih, podizanje svijesti o samom utjecaju otpada kako na okoliš tako na lokalne i šire zajednice, rad sa djecom i učenicima kada je u pitanju sticanje znanja vezanog za pravilno odlaganje otpada.

“Ipak, najveća inspiracija su mi ljudi koji dijele slično mišljenje kao ja te činjenica da svi skupa nesebično dajemo malo sebe i gradimo nešto lijepo i korisno za bolje sutra. Pozitivni ljudi su mi najveća podrška”, naglašava Aya El-Batout.

Organizacija “TrashChallenge” funkcioniše na jednostavan način.

“Ko god želi može nam se pridružiti tako što samo prati objave vezane za akcije čišćenja na društvenim mrežama. Svakako preferiramo da se ljudi prijave najkasnije dan prije akcije kako bismo osigurali dovoljno opreme za sve učesnike. U planu je baza podataka kako bismo vodili evidenciju o broju ljudi koji dolaze na akcije, količinu otpada na lokacijama koje smo očistili kako bismo mogli izvući neku statistiku i dobili pregled kako napredujemo”, riječi su naše sagovornice.

Iz “TrashChallenge” učešćem isto tako smatraju i kada ostali građani pošalju poruku sa fotografijama neke lokacije koja bi se trebala očistiti.

“Iskoristila bih ovu priliku da ljudi fotografišu i pošalju fotografije ili objave na grupu kako bismo imali lakši pregled koja je lokacija sljedeća, iako ima otpada na svakom koraku. Dodala bih da isto tako nudimo uslugu prijevoza e-otpada do kontejnera koje nam je omogućila organizacija “ZEOS eko-sistem” za sve ljude koji nisu u mogućnosti iz bilo kojeg razloga to obaviti sami”, kaže Aya El-Batout.

Mišljenja je da je Covid-19 definitivno donio dobre i pozitivne stvari za planetu Zemlju i majku prirodu.

“Smatram da su ekološki problemi današnjice veoma veliki i svestrani. Planeta Zemlja bi se bez nas oporavila, nije u tome problem, problem je što život na planeti Zemlji nije moguć za nas ljude, životinje (nismo sami, iako se u odnosu na naše tretiranje prirode i onečišćenje okoliša može zaključiti da smo jako sebični) bez ključnih elemenata prirode kao što su voda, drveće, biljke i životinje mi ih svjesno i nesvjesno uništavamo. Prave se ilegalne MHE širom Bosne i Hercegovine, sjeku se hektari šume, moram napomenuti ilegalno, neko ko nema vremena o tome da razmišlja jednostavno ni ne zna da se to dešava, ili zna ali ne reaguje, ili na kraju krajeva i sam to radi, kako god svijest je na niskom nivou”, smatra mlada Sarajka.

Dodaje da ljudi uoupće nisu svjesni dugoročnih posljedica.

“Hoću da kažem, Covid-19 je pomogao planeti samo jer smo mi, ljudi, bili primorani ostajati kući, odnosno jer smo bili ograničeni što se tiče socijalizacije. Ipak, ima momenata gdje to nije slučaj. Svi smo vidjeli mnoge požare širom naše države čak i tokom trajanja pandemije, nastali nepažnjom pa možda čak i građana koji su palili otpad, rasitnje i tako uzrokovali nepovratnu štetu izgorenih šuma, ali koga to uopće zanima?”, govori naša sagovornica.

Nedavno su iz organizacije “TrashChallenge” na Trebeviću pokupili pet tona otpada, a kako naša sagovornica tvrdi, na toj bh. planini ostalo je još minimalno 20 tona otpada.

“Što se tiče kazni za zagađivače, sigurna sam da treba pooštriti kaznene odrebe za prekršaje koji se odnose na uništavanje i onečišćenje okoliša, nešto se već radi na tom pitanju unutar izmjena zakona o zaštiti okoliša. Isto tako, treba preispitati ulogu i nadležnosti eko policije budući da sad samo imaju pravo da legitimišu osobu ili pravno lice koje zagađuje što onemogućava efikasnu zaštitu okoliša. Mislim da kazne definitivno jesu male i da ih treba više sprovoditi”, smatra ova 24-godišnja djevojka.

Čišćenje grada najopipljivija je aktivnost budući da se razlika prije i poslije vidi odmah.

“Koliko god to bilo lijepo, shvatili smo da je “Sizifov posao” kupiti smeće ako će ga sutra neko opet odložiti tamo gdje ne treba pa pored toga intenzivno radimo na tome da dižemo svijest ljudima o prestanku upotrebe jednokratne plastike zbog okoline i njenog utjecaja na čovjekov organizam. To su ključne stvari, a pored imamo jako mnogo planova i ideja koje ćemo u bližoj budućnosti, nadamo se, i ostvariti. Moram dodati da uspjehom smatram jednog čovjeka kojeg sam uspjela osvijestiti o bilo kojem ekološkom segment, a ima ih mnogo, zamislite koje je čudo kada osvijestite deset ljudi, to me, nekako, u dubini duše stvarno čini sretnom”, govori osnivačica “TrashChallenge”.

Kontakte imaju sa udruženjem “Aarhus”.

“Cilj udruženja “Aarhus” je da se promovišu demokratske vrijednosti i postupci na planu očuvanja okoliša, podstiče transparentnost i odgovornost na svim nivoima vlasti, doprinosi poboljšanju stanja okoliša, doprinosi zaštiti prava svih ljudi, današnjih i budućih generacija da žive u okruženju koje ne ugrožava njihovo zdravlje i blagostanje”, dodaje naša sagovornica.

Građanima poručuje da shvate da bez prirode i čistog zdravog okoliša nema kvalitetnog života.

“Svjedoci smo sve većeg broja oboljelih od respiratornih bolesti, pogoršanja mentalnog zdravlja, prerane smrti, povećanja broja onkoloških pacijenata. Svi ovi problemi koji se odražavaju na naše zdravstveno stanje su uzrokovani našim katastrofalnim odnosom prema prirodi, a ima li išta bitnije od zdravlja? Ako ne počnemo djelovati sada, sutra će biti kasno”, zaključuje Aya El-Batout.

1...136137138...164Stranica 137 of 164