Oralno zdravlje u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Istraživanja pokazuju da u populaciji starosti od 35 do 44 godine prosječan broj izgubljenih zuba iznosi 8,5, dok u starijoj populaciji (65–74 godine) taj broj dostiže 16,5 zuba. Samo 8,4% starijih osoba posjeduje funkcionalnu denticiju, dok je oko 12,6% potpuno bez zuba¹. Ovi podaci ukazuju na visoku prevalencu karijesa i parodontnih oboljenja, kao i na nedostatak preventivnih mjera i adekvatne oralne higijene, što u konačnici dovodi do gubitka zuba.
Kao studentica šeste godine Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, kroz svoje obrazovanje i kliničku praksu svakodnevno uviđam značaj edukacije pacijenata i održavanja oralne higijene, s ciljem prevencije bolesti koje dovode do gubitka zuba. Međutim, kod pacijenata koji su već izgubili zube, a imaju odgovarajuće uslove, poput dovoljne količine i kvaliteta kosti te dobrog općeg zdravstvenog stanja, dentalni implantati predstavljaju zlatni standard u nadoknadi izgubljenih zuba.
U savremenoj stomatologiji implantati se smatraju najdugoročnijim i najefikasnijim rješenjem, sa visokom stopom uspješnosti koja iznosi i do 98%. Njihove prednosti ogledaju se u očuvanju koštane strukture, stabilnosti i funkcionalnosti, kao i u činjenici da ne zahtijevaju brušenje susjednih zuba, za razliku od mostova. Također, značajno poboljšavaju kvalitet života pacijenata, jer omogućavaju bolju funkciju žvakanja, govor i estetiku, što pozitivno utiče i na samopouzdanje.
Sve što sam imala priliku naučiti tokom studija dodatno sam usavršila kroz praksu u privatnoj stomatološkoj ordinaciji, gdje sam se upoznala sa naprednijim implantološkim rješenjima, poput All-on-4 i All-on-6 koncepta. Iako su ove metode već duži niz godina prisutne u Evropi, u Bosni i Hercegovini su tek u posljednje vrijeme postale češće zastupljene. Ovi sistemi podrazumijevaju ugradnju četiri ili šest implantata (a u određenim slučajevima i više), koji nose fiksni protetski rad cijelog zubnog luka te predstavljaju izuzetno kvalitetno rješenje za potpuno bezube pacijente.
Kod pacijenata kojima nedostaje samo jedan zub, terapija je jednostavnija i podrazumijeva ugradnju jednog implantata, na koji se postavlja krunica koja funkcionalno i estetski imitira prirodni zub.
Hirurška ugradnja implantata je relativno jednostavan zahvat koji se izvodi u lokalnoj anesteziji, bez potrebe za općom anestezijom. Sam postupak se smatra minimalno invazivnim i pacijenti ga u većini slučajeva dobro podnose. Tokom procedure formira se ležište u kosti u koje se postavlja implantat, nakon čega slijedi period zarastanja. Kao najčešće moguće komplikacije mogu se javiti prolazna bol i otok, koji obično prolaze u prvih nekoliko dana nakon zahvata. Oseointegracija obično traje od 3 do 6 mjeseci, nakon čega se postavlja protetski rad, poput krunice ili mosta.
Iako implantati imaju brojne prednosti, potrebno je uzeti u obzir i određene nedostatke. Riječ je o hirurškom zahvatu koji nosi rizik od komplikacija, poput infekcije, neuspješne oseointegracije i periimplantitisa. Također, terapija može biti vremenski zahtjevna i finansijski skuplja u odnosu na konvencionalna rješenja, a u slučajevima nedostatka kosti često su potrebne dodatne procedure, poput augmentacije ili sinus lifta.
Uspjeh implantološke terapije u velikoj mjeri zavisi i od pravilne selekcije pacijenata. Rizične grupe uključuju pušače, pacijente sa nekontrolisanim dijabetesom, lošom oralnom higijenom i parodontopatijama. Poseban oprez potreban je i kod pacijenata koji su bili podvrgnuti radioterapiji u području glave i vrata, kao i kod onih koji boluju od osteoporoze ili koriste bisfosfonate.
Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da dentalni implantati predstavljaju savremeno, pouzdano i dugoročno rješenje za nadoknadu izgubljenih zuba, uz pravilnu selekciju pacijenata i adekvatno održavanje oralne higijene.
¹ Arnautović R, Hasić Branković L, Zukić S, Konjhodžić A, Tahmiščija I, Džanković A, Korać S.
Oral health evaluation: incidence of tooth loss in adult population of Bosnia and Herzegovina. Stomatološki vjesnik. 2023;12(1):19–23.
Autor: Melisa Karšić
Bilješka o autoru: Melisa Karšić iz Sarajeva studentica je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Tokom studija aktivno radi na svom usavršavanju, te često pohađa edukacije iz oblasti stomatologije. Također, volontira u privatnoj stomatološkoj ordinaciji, gdje stiče praktično iskustvo i dodatno razvija profesionalne vještine u radu s pacijentima. Smatra da su odgovornost, posvećenost i empatija ključne osobine koje jedan zdravstveni radnik treba posjedovati.
