Amra Dulić je socijalna radnica i trenutna nacionalna savjetnica za alternativne oblike brige u SOS Dječijim selima u Bosni i Hercegovini. Njen profesionalni fokus je na jačanju kvalitete brige za djecu i mlade u alternativnim oblicima brige, podršci hraniteljskim porodicama i implementaciji programskih inovacija u skladu sa strateškim planom organizacije.
Također, aktivno radi na saradnji sa ključnim partnerima, uključujući centre za socijalni rad i druge relevantne aktere u zajednici, kako bi osigurali bolju integraciju djece i porodica u zajednicu i dugoročnu podršku njihovom razvoju.
Kako izgleda jedan Vaš dan u SOS dječjem selu?
Radni dan najčešće započinje dobrom organizacijom i planiranjem, jer sam osoba koja zaista voli imati jasnu strukturu i pregled obaveza. Međutim, s druge strane, ljepota posla koji radim upravo se ogleda u njegovoj dinamičnosti često se desi da se dan sam “isplanira”, donoseći nepredviđene situacije koje zahtijevaju brzu reakciju, stalno promišljanje i pronalaženje novih, inovativnijih rješenja. U toku dana sam u komunikaciji sa različitim timovima i partnerima, radim na razvoju i unapređenju programa alternativne brige, pružam stručnu podršku kolegama na terenu, ali i učestvujem u planiranju strateških aktivnosti. Poseban fokus mi je na jačanju kapaciteta hraniteljskih porodica kroz stručnu podršku i saradnju sa centrima za socijalni rad, kao i na osiguravanju kvalitetne porodične brige za djecu. Iako svaki dan nosi svoje izazove, upravo ta kombinacija planiranja i nepredvidivosti čini moj posao ispunjavajućim i motivirajućim, jer znam da svojim radom doprinosim stvaranju boljih uslova za odrastanje djece i mladih.
S kojim se izazovima najčešće suočavaju djeca bez roditeljskog staranja?
Djeca bez roditeljskog staranja suočavaju se s nizom kompleksnih izazova koji utiču na njihov cjelokupan razvoj. Jedan od najizraženijih izazova je emocionalna nesigurnost i osjećaj gubitka, koji često proizlazi iz odvajanja od biološke porodice. Takva iskustva mogu uticati na razvoj povjerenja, samopouzdanja i osjećaja pripadnosti. Pored toga, djeca se često suočavaju s poteškoćama u formiranju stabilnih odnosa, kao i s izazovima u ponašanju i učenju, što može biti posljedica ranijih traumatskih iskustava. Socijalna stigmatizacija i osjećaj “drugačijosti” također mogu dodatno otežati njihovu integraciju u zajednicu. Za mlade koji izlaze iz sistema alternativne brige, poseban izazov predstavlja osamostaljivanje nedostatak podrške, životnih vještina i sigurnih uslova za samostalan život može otežati njihov prelazak u odraslo doba. Upravo zbog toga je izuzetno važno osigurati stabilno, podržavajuće i porodično okruženje, kao i kontinuiranu stručnu podršku, kako bi se djeci i mladima omogućio zdrav razvoj i jednake prilike za budućnost. Za razliku od mnogih drugih pružatelja brige SOS Dječija sela u BiH su prepoznatljiva po tome što pružaju podršku mladima i nakon punoljetstva odnosno, do njihove potpune samostalnosti. Ponosni smo da dugoročne veze koje gradimo sa mladima jer je jako važno da i nakon postignute potpune samostalnosti mladi znaju da imaju nas, da nam se mogu uvijek obratiti.
Kako im pomažete da prevaziđu traume i teška iskustava iz djetinjstva?
Djeci i mladima pomažemo da prevaziđu traume i teška iskustva iz djetinjstva kroz sveobuhvatan i individualiziran pristup koji je usmjeren na njihove potrebe. Ključnu ulogu ima stvaranje sigurnog i stabilnog okruženja u kojem djeca mogu razviti osjećaj povjerenja, pripadnosti i emocionalne sigurnosti. Stručni timovi, uključujući socijalne radnike, psihologe i pedagoge, pružaju kontinuiranu psihosocijalnu podršku kroz savjetodavni rad, individualne i grupne aktivnosti, kao i primjenu pristupa zasnovanih na razumijevanju traume. Poseban fokus stavlja se na jačanje samopouzdanja, razvoj zdravih odnosa i osnaživanje djece da izraze svoje emocije na konstruktivan način. Djeca odrastaju u porodičnom okruženju uz kontinuiranu stručnu podršku, bilo u SOS porodicama ili hraniteljskim porodicama, što im omogućava razvoj osjećaja pripadnosti. Također, kroz svakodnevni život u porodičnom okruženju, djeca imaju priliku graditi pozitivna iskustva, rutine i osjećaj normalnosti, što je ključno za njihov oporavak. Dugoročna i kontinuirana podrška omogućava djeci i mladima da razviju otpornost i vještine potrebne za zdrav i samostalan život.
Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?
Najviše sam ponosna na priliku da kroz svoj rad doprinesem stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu i mlade bez roditeljskog staranja. Posebno me ispunjava kada vidim njihov napredak, od prvih koraka u izgradnji povjerenja i samopouzdanja, do trenutka kada postanu samostalni, odgovorni i osnaženi mladi ljudi. Ponosna sam jer sam dio organizacije SOS Dječijih sela u BiH koja je opredjeljena na razvoj i unapređenje programa alternativne brige, kao i na uvođenje novih pristupa koji direktno doprinose kvaliteti podrške djeci, mladima i hraniteljskim porodicama. Također, važan dio mog profesionalnog zadovoljstva dolazi iz uspješne saradnje s kolegama i partnerima, kroz koju zajedno gradimo održiv i kvalitetan sistem brige.
Šta društvo može učiniti više kako bi pomoglo djeci?
Društvo može učiniti mnogo više kako bi unaprijedilo položaj djece bez roditeljskog staranja, prije svega kroz jačanje sistema podrške i podizanje svijesti o njihovim potrebama. Ključno je kontinuirano razvijati i unapređivati porodične oblike brige, poput hraniteljstva, kako bi što veći broj djece imao priliku odrastati u podržavajućem porodičnom okruženju. Također, važno je ulagati u edukaciju i osnaživanje hraniteljskih porodica, kao i u stručne službe koje pružaju podršku djeci i mladima. Institucije, ali i šira zajednica, trebaju aktivno raditi na smanjenju stigmatizacije i stvaranju inkluzivnog okruženja u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno i vrijedno. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mladima koji izlaze iz sistema alternativne brige, kroz osiguravanje podrške u obrazovanju, zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju, kako bi im se omogućio uspješan i dostojanstven početak samostalnog života. Na kraju, odgovornost nije samo na institucijama jer svaki pojedinac može doprinijeti, bilo kroz podršku, razumijevanje ili angažman u zajednici, jer je briga o djeci zajednička odgovornost cijelog društva.
Koliko je važna podrška zajednice, donatora za rad SOS dječjeg sela?
Podrška zajednice i donatora je od izuzetnog značaja jer omogućava kontinuitet i kvalitet usluga. Zahvaljujući toj podršci možemo razvijati programe, jačati hraniteljstvo, ali i pružiti konkretnu podršku porodicama kako bi ostale dio zajednice i aktivno učestvovale u njenom životu. Kroz kampanju „Spasi jedno dijete i spasićeš cijeli svijet“ pozivamo sve koji žele da daju svoj doprinos da postanu dio ove priče i pruže podršku djeci i porodicama putem linka: https://sos-ds.ba/doniraj-facebook/ Jer, kako i sama kampanja poručuje – promjena počinje u životu jednog djeteta, ali njen uticaj se širi na porodicu, zajednicu i cijelo društvo.
