U vremenu u kojem se način rada ubrzano mijenja, a tehnologija, posebno umjetna inteligencija, sve više oblikuje poslovno okruženje, pitanje kako razvijati i zadržati kvalitetne ljude postaje važnije nego ikada. Upravo o tim izazovima, ali i prilikama koje donose savremeni trendovi u upravljanju ljudskim resursima, razgovarali smo sa Nejrom Bašić, psihologinjom, HR managericom i konsultanticom, koja se profesionalno bavi razvojem ljudskog potencijala, leadershipa i organizacija.
Svoje bogato iskustvo gradila je kroz rad u području upravljanja ljudskim resursima, od operativnih do strateških i rukovodećih pozicija unutar velikih i kompleksnih poslovnih sistema na nivou grupacije. Danas kompanijama pomaže da uspostave i unaprijede HR sisteme i način upravljanja ljudima, dok kroz treninge, mentorstvo i coaching podržava razvoj rukovodilaca i pojedinaca u ostvarivanju njihovih profesionalnih i ličnih ciljeva.
U razgovoru za dobarportal.net govorila je o tome koliko je danas važan strateški pristup upravljanju ljudima, šta čini dobrog lidera, kako AI mijenja tržište rada, ali i zašto su upravo ljudske kompetencije u vremenu tehnološkog napretka sve vrijednije. Osvrnula se i na generacijske razlike, očekivanja zaposlenika te dala korisne savjete svima koji grade karijeru, traže posao ili upravljaju ljudima i organizacijama.
Odakle interes za bavljenje ljudskim resursima?
Vjerujem da je ljudski potencijal jedan od najvrednijih resursa koje imaju organizacija, društvo i država. Posebno me fascinira koliko razvoj jednog čovjeka ima širi efekat na tim, organizaciju i društvo kojem pripada. Upravo me je taj spoj individualnog razvoja i razvoja organizacije prirodno usmjerio prema HR-u.
Koliki je značaj HR-a danas i zašto je to važno za kompanije?
Promjene koje posljednjih godina gledamo na globalnom nivou snažno mijenjaju tržište rada, očekivanja zaposlenika, potrebne kompetencije, ali i sam način na koji organizujemo posao. Zbog toga kompanije sve više prepoznaju da upravljanje ljudima ne počinje zapošljavanjem niti završava administracijom, nego zahtijeva sistemski pristup, od organizacijske strukture i jasnih uloga, preko razvoja kompetencija i upravljanja učinkom, do razvoja rukovodilaca i zadržavanja kvalitetnih ljudi. Tu se mijenja i pozicija samog HR-a. Od tradicionalno kadrovske i administrativne funkcije, HR se sve više pozicionira kao strateški biznis partner koji razumije poslovanje i učestvuje u donošenju odluka o tome kakvi ljudi, kompetencije, strukture i načini rada su organizaciji potrebni da bi ostvarila svoje ciljeve. Svrha HR funkcije nije kreiranje procesa radi procesa, nego njihovo povezivanje sa konkretnim poslovnim ciljevima. HR ima vrijednost onda kada razumije biznis i može povezati potrebe ljudi sa ciljevima organizacije.
Šta danas čini dobrog lidera, koje vještine?
Dobrog lidera danas čine jasna vizija onoga što želi postići i fleksibilnost da, ukoliko je potrebno, deset puta promijeni put kojim će do tog cilja doći. U vremenu konstantnih promjena lider se prvi prilagođava, a tim sigurno vodi kroz promjene sa jasnim fokusom prema cilju.
Koji su to aktuelni trendovi iz ugla HR-a?
AI ubrzano mijenja način rada i upravo zbog toga sve više raste značaj izrazito ljudskih kompetencija, prosuđivanja, kreativnog razmišljanja, prilagodljivosti, komunikacije i vođenja ljudi. Zato su, uz integraciju AI-a i kontinuirani razvoj kompetencija zaposlenika, razvoj leadershipa i sposobnost upravljanja promjenama i dalje među ključnim HR temama.
Koje su to razlike i sličnosti između današnje mlade generacije i starijih generacija, ima li tog jaza?
Razlike postoje i najviše ih vidim u odnosu prema autoritetu, očekivanjima od posla, brzini kojom se očekuju razvoj i povratna informacija te odnosu privatnog i poslovnog života. Mlađe generacije su spremnije propitivati postojeće načine rada i otvorenije tražiti ono što očekuju od poslodavca. S druge strane, potrebe nisu toliko različite koliko često mislimo, ljudi bez obzira na generaciju žele biti adekvatno vrednovani, imati kvalitetnog rukovodioca, dobre odnose i osjećaj da njihov rad ima smisla. Zato bih manje govorila o tome kako „upravljati generacijom Z“, a više o tome kako kvalitetno upravljati različitim ljudima, njihovim motivima, kompetencijama i očekivanjima.
Koji su Vaši savjeti kako za one koji traže posao, zaposlenike, ali i menadžment kompanija?
Bez obzira na to da li tek tražite posao, gradite karijeru ili vodite organizaciju, izdvojila bih dvije ključne riječi, razvoj i promjena. Tražite područje koje vas interesuje i okruženje u kojem ćete imati od koga učiti. Kroz posao se stalno pitajte kakvu vrijednost stvarate, organizaciji i sebi. U vremenu AI-a sve će se više vrednovati ljudi koji rješavaju probleme, preuzimaju odgovornost i tehnologiju koriste da rade bolje, a ozbiljnu prednost imat će organizacije koje takve ljude znaju prepoznati, razvijati i kvalitetno voditi kroz promjene.
