Amela Kešetović je magistrica geodezije i geoinformatike, a zvanje je stekla na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za geodeziju i geoinformatiku.
Nakon završetka prvog ciklusa studija vratila se u rodni Srebrenik, gdje je godinu dana radila u Službi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Općine Srebrenik, a potom se vratila u Sarajevo i upisala drugi ciklus studija na istom fakultetu. Po završetku predavanja na master studiju preselila se u Tuzlu, gdje je započela rad u porodičnoj kompaniji Rudarsko projektovanje d.o.o. Tuzla, koja se primarno bavi rudarstvom, projektovanjem u rudarstvu, zaštitom na radu i zaštitom od požara, dok se sektor geodezije aktivno razvija od 2021. godine.
U julu 2023. godine položila je stručni ispit pri Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, čime je stekla ovlaštenje za samostalno obavljanje katastarskih poslova, a u februaru 2024. godine uspješno je odbranila magistarski rad pod nazivom „Proračuni zapremine mineralne sirovine pri površinskoj eksploataciji“. Iste godine imenovana je za saradnicu iz prakse na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, na Katedri za geoprostorne informacije, inženjersku grafiku i numeričko modeliranje, gdje aktivno sarađuje s prof. dr. Adilom Nurić na nastavnim i stručnim aktivnostima.
U junu 2024. godine položila je stručni ispit pri Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, čime je stekla ovlaštenje za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja. Tokom 2025. godine učestvovala je na dvije međunarodne stručne škole organizovane u okviru COST projekta CA22138 – u Bochumu (Njemačka), na temu savremenih tehnika remedijacije, rehabilitacije i monitoringa postrudarskih područja, te u Rizeu (Turska), gdje je zajedno s drugim stručnjacima radila na izradi smjernica dobre prakse za upravljanje naslijeđem eksploatacije mineralnih sirovina. Nakon toga postala je i zvanična članica navedenog COST projekta.
Autorica je i koautorica tri naučna rada iz oblasti geodezije i rudarstva, a do danas je učestvovala u realizaciji više od 500 geodetskih projekata, uključujući snimanja za potrebe projektovanja, ažurne situacije, poslove katastarskog operata, rudarska mjerenja, praćenje izgradnje objekata i praćenje deformacija.
U intervjuu za dobarportal.net govori o svom profesionalnom putu, izazovima rada u struci, naučnom usavršavanju i razvoju geodezije i rudarstva u Bosni i Hercegovini.
Šta te je privuklo geodeziji i rudarstvu, oblastima koje se često smatraju pretežno muškim zanimanjima?
Geodeziju i geoinformatiku upisala sam po preporuci svog oca, Zuhdije Kešetovića, istaknutog stručnjaka, doktora nauka iz oblasti rudarstva i vlasnika kompanije u kojoj danas radim. Njegov profesionalni entuzijazam, radna disciplina i želja za stalnim napretkom bili su mi velika inspiracija, kao i danas. Uvijek sam bila osoba koja voli izazove i dinamičan način rada, a geodezija je upravo spoj terenskog i kancelarijskog rada, što mi u potpunosti odgovara. Iako se geodezija tradicionalno smatra muškom profesijom, nikada je nisam doživljavala na taj način. Roditelji su me odgajali u uvjerenju da spol ne određuje nečije mogućnosti, već znanje, rad i upornost. Upravo zbog toga nikada nisam osjećala prepreke, već motivaciju da svojim rezultatima pokažem da u ovoj profesiji nema mjesta predrasudama. Moram priznati da je bilo situacija u kojima sam osjetila blagu skeptičnost, međutim, veoma rijetko. Moram istaći da s kolegama različitih struka na terenu imam odličnu profesionalnu komunikaciju.
Pored rada u privatnoj firmi, stručna si saradnica na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli. Koliko ti znači rad sa studentima i prenošenje znanja na mlađe generacije?
Rad sa studentima predstavlja mi posebno zadovoljstvo jer imam priliku prenijeti praktična iskustva budućim inženjerima. Nastojim im pokazati kako se teorijska znanja primjenjuju u stvarnim projektima te koliko su stručnost, odgovornost i kontinuirano usavršavanje važni za uspješnu inženjersku karijeru. Posebno mi je važno da studentima približim izazove i ljepotu inženjerskih profesija te ih ohrabrim da razvijaju kritičko razmišljanje i samostalnost u radu.
Dio si evropskog projekta koji se bavi post-mining tematikom. O kakvom projektu je riječ i kakav značaj ima za razvoj struke i lokalnih zajednica?
Članica sam COST Action CA22138 projekta koji okuplja stručnjake i istraživače iz velikog broja evropskih zemalja s ciljem razmjene znanja o sanaciji, rehabilitaciji i održivom upravljanju područjima nakon završetka eksploatacije mineralnih sirovina. U okviru projekta učestvovala sam na međunarodnim stručnim školama u Njemačkoj i Turskoj, gdje smo razmatrali primjenu savremenih metoda monitoringa, upravljanja i revitalizacije postrudarskih područja. Ovakvi projekti imaju izuzetan značaj jer povezuju nauku i praksu, podstiču međunarodnu saradnju i doprinose razvoju održivih rješenja koja mogu koristiti lokalnim zajednicama, zaštiti okoliša i budućem razvoju rudarskih područja. Smatram da istovremeno doprinose i razbijanju predrasuda koje javnost često ima o savremenom rudarstvu.
Koji su najveći izazovi s kojima se susrećeš na terenu, a koji u kancelarijskom dijelu posla?
Na terenu su najveći izazovi rad u različitim vremenskim uslovima, pristup zahtjevnim lokacijama te potreba da se mjerenja izvedu brzo, precizno i sigurno. S druge strane, kancelarijski dio posla zahtijeva visok nivo koncentracije i odgovornosti jer se prikupljeni podaci obrađuju, analiziraju i pretvaraju u dokumentaciju koja predstavlja osnov za donošenje važnih inženjerskih odluka. Međutim, sve to radim s entuzijazmom i ljubavlju jer volim ono što radim i to mi je glavna motivacija.
Na šta si najviše ponosna u dosadašnjem radu?
Najviše sam ponosna na to što sam za relativno kratko vrijeme stekla povjerenje u struci, učestvovala u realizaciji velikog broja geodetskih projekata i imala priliku predstavljati Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim naučnim skupovima. Posebno mi znači što sam dio akademske zajednice, autorica i koautorica naučnih radova te članica evropskog COST projekta. Sve to doživljavam kao potvrdu da se posvećenost, kontinuirano usavršavanje i predan rad uvijek prepoznaju i donose rezultate.
Koja su očekivanja i planovi za budućnost?
Želim nastaviti profesionalni razvoj kroz još snažnije povezivanje nauke i prakse. Planiram nastaviti učešće u međunarodnim projektima, dodatno se usavršavati u oblastima geodezije i rudarstva te u budućnosti upisati i treći ciklus studija.
