Jeste li se ikada zapitali koliko zapravo živimo brzim tempom, koliko se sve odvija brzo ispred nas, i koliko sve više svijetom vlada digitalna tehnologija, a zaboravljaju tradicionalne vrijednosti? Sjetite se perioda djetinjstva kada su za pojmove telefon, internet ili posao od kuće znali samo uticajni ili poslovni ljudi za nas i u koje smo zbog toga gledali sa divljenjem.
Danas je već neka druga dimenzija i svjedoci smo činjenice da čak djeca brže nauče koristiti se telefonom nego izgovarati riječi, da smo postali robovi tehnologije, te da smo fizičko druženje zamijenili chat dopisivanjima. Vodimo se floskulom „Ako nije objavljeno na internetu, nije se ni desilo“. Većina stvari, izuma i trendova koji su se u svijetu već udobno smjestili, na Balkan dolaze sa zakašnjenjem i to bez isprika.
Online biznis i platforme za zapošljavanje bili su donedavno prisutni većim dijelom samo kao pojam, ali sa dolaskom pandemije COVID-19 dobili su na značaju. Naime, novu sliku stvarnosti ljudima širom svijeta donijela je pandemija korona virusa koja svakodnevno usijava strah od neizvjesnosti kada će sve biti završeno. Ljudi su prinuđeni prilagođavati se novom načinu života uz higijensko-epidemiološke mjere, te nizu kontradiktornosti za koje se još uvijek nije našlo obrazloženje. Donesene mjere napravile su mnoštvo promjena kako u privatnim tako i u poslovnim sektorima.
Nedostatak posla, sve češći otkazi, neredovne isplate, prekovremeni rad, neadekvatni uslovi na radu te nepoštivanje uposlenika u mjeri u kojoj zaslužuju, doveli su do povećanja zainteresovanosti za poslove na online platformama zapošljavanja gdje se ljudi karakterišu kao „sam svoj gazda“. Bosna i Hercegovina prema procjenama Svjetske banke nalazi se na sedmom mjestu po broju freelancera u odnosu na ukupan broj stanovnika, a prema statističkim podacima online platformi za rad više od 5.000 freelancera dolazi upravo iz Bosne i Hercegovine. Freelancer su osobe koje su samozaposlene, same organizuju svoje poslove i traže svoje saradnike, te rade na određeno vrijeme na jednom ili više projekata. Najčešće se povezuju uz IT industriju, a pored nje postoje i pisci, prevoditelji, dizajneri, marketinški stručnjaci isl.
Približavanjem informacionih tehnologija, pojavom personalnih računara i većom potrebom za povezivanjem i umrežavanjem ljudi došlo je i do novih profesija, a jedan od novijih poslova na tržištu koji postaje sve više popularan širom svijeta jeste i posao „virtuelnog asistenta“. Većina onih koji se bave ovim poslom dodijelili su mu naziv „virtuelna sekretarica“. Riječ „assistens“ latinskog je porijekla i označava osobu koja ima ulogu pomagača. Virtuelni asistent zapravo je osoba koji radi online putem interneta kako za domaće, tako i za strane klijente. Pomaže klijentima u poslovima administracije, održavanja sajtova, kreiranja objava na društvenim mrežama, transkripcijom sastanaka, kreiranju novih ideja za promovisanje i plasiranje proizvoda, te mnogih drugih poslova.
Dobra strana ovog zanimanja jeste mnoštvo prilika za razvijanje uspješne karijere obzirom na to da se često sarađuje sa inostranim klijenima. Širok je dijapazon aktivnosti koje virtuelni asistenti svakodnevno mogu sprovoditi, a sve zavisi od zahtjeva klijenata koji se razlikuju po obimu i karakteru. Platforme za zapošljavanje među kojima se izdvaja platforma UpWork nude poslove u kojima se samostalno prave organizacije rada, samostalno bira mjesto za rad, ima se vremena za zdraviju ishranu , te više vremena za porodicu, prijatelje i privatni život, a uz sve to prihodi su zadovoljavajući.
Kao i svaki drugi posao i posao virtuelnog asistenta ima svoje prednosti i mane. Biti virtuelni asistent znači biti dio rastuće industrije koja ima snažan potencijal prihoda, sa minimalnim troškovima pokretanja, te fleksibilno radno vrijeme. S druge strane u glavne nedostatke ubraja se podnošenje poreza ili nedostatak zdravstvenog osiguranja.
Prednost zanimanja virtuelnog asistenta jeste prije svega sloboda rada odakle želite, tačnije niste vezani za kancelariju. Pored toga nemate fiksno radno vrijeme, birate vrstu poslova i smijer usavršavanja.
Ono što ljude koji se bave ovim zanimanjem čini superiornim jeste dokaz da biti
virtuelni asistent znači biti podrška nekome. Jedna od glavnih mana koja se javlja u ovom poslu jeste stav koji zauzimate. Pod ovim se smatra da ukoliko na početku ne napravite granicu sa klijentima oni će vas stalno zvati i tražiti izmjene u zadacima što može biti loše po vas. Kako bi se što bliže objasnilo zanimanje virtuelnog asistenta rađena su mnoga istraživanja koja su pokazala da ovaj posao većim dijelom obavljaju žene. Također, istraživanja su pokazala da virtuelni asistenti zaista vole raditi svoj posao jer od istog mogu i da žive, s tim da se cijena usluga koje oni nude ne mogu tačno odrediti.
Imati zanimanje virtuelnog asistenta podrazumijeva da imate osnovni nivo znanja engleskog jezika koji nije neophodan. Pored toga potrebno je poznavati programe poput Worda, Excela, Power Pointa, te programe za obradu fotografija koji vam mogu donositi bonus zaradu. S jedne strane dok zaposleni u kompanijama rade za mjesečnu platu, s druge strane virtuelni asistenti naplaćuju usluge po satu ili projektu, te takav vid fleksibilnosti omogućava paralelno sarađivanje sa više klijenata što omogućava više zarade. Naime, posao virtuelnog asistenta vrlo brzo bi mogao postati posao budućnosti iz razloga što je određenim kompanijama prihvatljivije platiti osobu koja će za par sati završiti potreban posao , nego zaposliti nekoga na duži vremenski period te snositi sve
troškove koji se podrazumijevaju prilikom zapošljavanja.
Iako danas postoje akademije i kursevi koji se pohađaju kako bi se što bolje savladale vještine i znanja koje će pomoći u bržem pronalasku prvog posla, posao virtuelnog asistenta možete obavljati bez da pohađate obuke. Sve što treba da znate naučit ćete tokom rada, iako sporije, nije nemoguće. Društvo u kojem se nalazimo ima mnoštvo iskušenja, a najčešća su ona koja se tiču nedoumice između pokretanja vlastitog biznisa ili zaposlenja u preduzećima sa stabilnom pozicijom i redovnim primanjima. Pored toga, mnogi od njih imaju strah od online zarade zbog niza prevara s kojima se susrećemo na Internetu.
Za naš narod sve što se radi gleda se materijalna korist a ne duhovna ispunjenost. Upravo to je ono što mnoge „koči“ u prvom koraku ka online biznisu. Sredina iz koje dolaze, predrasude sa kojim se susreću, negativni komentari i svakodnevna objašnjavanja šta je ono čime se oni bave i ima li se od toga neke koristi. Internet zarada varira od kornjače do zeca. Na samom početku kreće se koracima kornjače ali ukoliko ste istrajni i uporni tome ruta kretanja ide zečijim korakom. Budite istrajni.
Autor: Edina Rizvić
Bilješka o autoru: Edina Rizvić rođena je 09.09.1996. godine. Zvanje Bachelor žurnalistike stekla je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Smatra se polivalentnom osobom, dobrom sagovornicom uz dozu empatije te dobrom prezenterkom.
