Digitalna transformacija je termin sa kojim se sve ćešće susrećemo u svakodnevnom govoru, ali mnogi nisu u potpunosti sigurni šta on tačno podrazumijeva. Uzimajući u obzirneizbježnost digitalne transformacije našeg društva, smatram da je jako važno shvatiti ovaj termin pa slijedom toga nastade i ovaj tekst.
Bosna i Hercegovina je država koja teži ka članstvu u Europskoj uniji pa ćemo onda ovu temu razmatrati iz perspektive EU, koja je načinila i nastavlja da čini značajne korake ka regulisanju i pojašnjavanju termina koji u svom prefisku sadrže riječ “digitalno”.
Sama riječ transformacija podrazumijeva neki period unutar kojeg se dešavaju određene promjene. Slijedom toga, termin digitalna transformacija bi podrazumijevao period unutar kojeg se započinje i vrši proces uvođenja digitalnih tehnologija u sva područja poslovanja. To bi u praksi značilo izgradnju informatičke infrastrukture, prebacivanje određenih segmenata poslovanja na digitalni (računarski) rad, automatizaciju nekih drugih vrsta poslovanja te obučavanje zaposlenih za rad sa takvim novim digitalnim sistemima.
Ovaj proces tekao je i prije pandemije virusa COVID-19 mada je pandemija
ubrzala ovaj proces u određenoj mjeri. Digitalno poslovanje je širok pojam koji se može na različite načine provoditi pa tako za neka poslovanja može značiti kreiranje i uspostavu web stranice na kojoj će lica vršiti kupovinu nekih stvari, za neka druga poslovanja može značiti uspostavu digitalne komunikacije i razmjene podataka za preduzeće, za treće može značiti složen proces automatizacije proizvodnje povezan sa centralnim računarom, za četvrte pojednostavljivanje obavljanja poslova javne uprave i tako dalje.
Evidentno je da ovi sistemi olakšavaju rad, ubrzavaju proizvodnju, osiguravaju veći profit preduzećima i olakšavaju život građanima čime postaje jasna neizbježnost njihovog uvođenja. Iako postoje zemlje koje prednjače u uspostavi digitalnih tehnologija za poboljšanje kvaliteta života, činjenica je da je ova oblast nedovoljno pravno regulisana i nedovoljno shvaćena pa se sa njenom implementacijom ipak teče sporije nego bi se inače to moglo. Međutim, na primjeru EU možemo vidjeti da se ozbiljno i sistematski pristupilo ovoj temi što je za rezultat imalo uspostavljanje programa “Digitalna Europa” sa ukupnim budžetom od 9,2 milijarde eura za oblikovanje i podršku digitalnoj transformaciji europskih društava i privrede. Ovakvi iznosi i neki drugi planirani fondovi omogućiti će izgradnju informatičke infrastrukture, olakšavanje poslovanja preduzeća, uvezivanje tržišta i “podrška socijalnoj ekonomiji” kako tu nazivaju predstavnici EU.
Ukoliko Bosna i Hercegovina planira pristupiti Europskoj uniji onda je nesporna činjenica da će morati u dogledno vrijeme izvršiti digitalizaciju svog realnog i javnog sektora kako bi bio kompatibilan sa poslovnim i političkim tržištem EU. Analizirajući pomenutno, situacija u BiH je takva da trenutni zakonski okviri o informatičkom poslovanju, digitalnom potpisu i centralnim autoritetima su postali mrtvo slovo na papiru ili ne postoje, ne razmišlja se uopšte o izgradnji podatkovnih server centara za javnu upravu, kompanije/institucije digitalno poslovanje vrše pojedinačno bez uvezanih servisa i slabo se radi na osposobljavanju radnika za rad sa digitalnim servisima. Digitalna transformacija u BiH će biti golem zadatak jer u svom trenutnom obliku digitalno poslovanje u BiH je rudamentalno i parcijalno, bez neke veće kontrole i supervizije.
Pored toga, za uspješnost digitalne transformacije ključan je i segment informatičkog obrazovanja. Prednost našeg obrazovanja jeste postojanje časova informatike već u osnovnim školama, ali je nedostatak što se ti časovi uopšte na cijene na diplomi jer se često u praksi dešava da se za većinu poslova traži dodatna potvrda o poznavanju rada na računaru, a diplomu u tom kontekstu ne priznaju. To je pokazatelj da se informatičko obrazovanje u osnovnim/srednjim školama BiH ne cijeni, moguće iz razloga da nije dovoljno kvalitetno ili razloga političke prirode pa je potrebno sprovesti dublju analizu kako bi se znalo kako na tom polju BiH stoji i kako će se obrazovanje moći nositi sa digitalnom transformacijom tržišta i društva. Mora se povesti i računa o informatičkom obrazovanju već zaposlenih radnika kako bi uspješno mogli vršiti svoje radne obaveze na digitalnim servisima.
Digitalna transformacija započinje, a u velikom broju zemalja već traje neko vrijeme, pa bi bilo dobro da Bosna i Hercegovina pravovremeno započne svoje aktivnosti na tom polju kako bi naše poslovno tržište bilo kompatibilno sa poslovnim tržištem EU što će omogućiti lakšu razmjenu dobara i usluga što bi rezultiralo većim blagostanjem na ovom prostoru. Kako će ova transformacija dovesti do velikih promjena i u pogledu postojanosti i načinu obavljanja određenih poslova bitno je na vrijeme imati viziju u kom pravcu će se digitalna transformacija našeg društva vršiti.
Autor: Kenan Gutić
Bilješka o autoru: Kenan Gutić rođen je 08.02.1995. godine u Tuzli i diplomirani je pravnik. Aktivista je za unaprijeđenja obrazovanja u Bosni i Hercegovini i svoj rad usmjerio je na uvođenje praktične nastave u obrazovni proces visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
