Vila Mandić, odnosno Olimpijski muzej, kulturno je blago koje je pravi svjedok vremena turbulentnih dešavanja u Sarajevu.
Objekat koji je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Heregovine još 2009. godine proglašen nacionalnim spomenikom u okviru kompleksa vila iz austrougarskog perioda u sarajevskoj Petrakijinoj ulici koju osim Vile Mandić čine vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua.
Za Vilu Mandić je navedeno da je izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta, Karl Paržik. Nakon Prvog svjetskog rata, objekat je imao sve predispozicije da lahko promijeni namjenu, tako da je u ovu vilu smještena rezidencija ambasadora Velike Britanije.
Nakon Drugog svjetskog rata, objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom. 1945. godine u vilu je smješten Konzulat Sjedinjenih Američkih Država čime je ostvaren kontinuitet diplomatsko-konzularne namjene objekta, koju je imao od kraja Prvog svjetskog rata. Sredinom druge polovine 20. vijeka objekat ponovo mijenja svoju funkciju i u njega se smještaju društveno-političke institucije tadašnje socijalističke države.
Na dan otvaranja igara, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara. Rad Muzeja je prekinut aprila 1992. godine, kada je početkom agresije na BiH, vila Mandić granatirana i zapaljena. U periodu između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekat bez krova je bio izložen propadanju.
Januara 1998. godine napisan je „Projektni program obnove rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu“, autora, akademika Ivana Štrausa, na osnovu čega će isti autor izraditi idejno rješenje.
Na osnovu ovog idejnog rješenja, u decembru 1999. godine, izrađen je izvedbeni projekat pod nazivom „Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekat sanacije konstrukcije“, autora arhitekte Dragana Bijedića i građevinskog inženjera Vladimira Savkovića, u okviru projektantske kuće „Arhitekt“.
Realizacija ovog projekta započela je 2000. godine. Dolaskom nove gradske vlasti 2017. godine na čelu sa gradonačelnikom Abdulahom Skakom, rekonstrukcija Muzeja kao simbola grada, postaje prioritet. Intenzivni radovi koji su okončani početkom ove godine, počinju 2018., s ciljem otvaranja muzeja na Dan Grada Sarajeva što, zbog koronavirusa, nažalost, nije učinjeno.
Otvaranje Muzeja osmog oktobra bit će upisano zlatnim slovima u datum kada je građanima kako Sarajeva, ali i cijele zemlje vraćen ovaj značajan objekat u kojem će osim podsjećanja na 1984. godinu i tadašnju Zimsku olimpijadu u Sarajevu biti i dio posvećen još jednom sportskom događaju koji je održan u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, a to je EYOF 2019. godine. Cijelu maifestaciju na viši nivo podiže i dolazak Princa od Monaka, tako da će naše Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, ponovo biti u epicentru svjetske javnosti.
