Redovni profesor nutricionizma na Univerzitetu u Tuzli, Midhat Jašić, aktivno prati svjetska istraživanja koja govore o značaju prehrane u borbi protiv COVID-a.
Za viruse pa i Korona virus nema pravih lijekova. Kad bolest nastupi liječenje je simptomatsko. Jedini pravi lijek je sprečavanje kontakta sa oboljelima, a preventiva su još higijena, dezinfekcija i sanitacija. U prehrani zdravstvena ispravnost i higijena hrane su uvijek prvi prioritet u rukovanju i konzumiranju. Zatim slijede njena nutrutivna vrijednost i sadržaj biološki aktivnih (ljekovitih) tvari.
Ipak, hrana u svakom slučaju nije lijek kod bolesti kao što je Covid 19, ali sigurno može pomoći u jačanju imunog sistema. Tako i neka friška istraživanja, a i odavno poznate činjenice, ukazuju na to da postoji visoki stupanj vjerovatnoće upotrebe aktivnih komponenti hrane u jačanju imunog sistema čovjeka, a time i u podršci liječenju korona virusa.
Prije svega, valja uzeti u obzir i čenjenicu da faktori od kojih ovisi jačina i vitalnost imunog sistema su genetski (urođeni) i stečeni, ali i starosna dob, životni stil, stres, kvaliteta sna i druge životne navike.
Imuni sistem u ovim danima prema istraživanjima možemo jačati, iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda: kolostrumom, probioticima, sirutkom, kiselim mlijekom i mladim sirom.
Iz grupe voće i povrće u posljednje vrijeme naročito je zanačajno bobičasto i jagodasto voće, zbog visokog sadražaja polifenola i flavonoida; naročito antocijana i proantocijanida koji imaju provjereno protektivne uloge. Ovi sastojci djeluju kao snažni antioksidansi. Jezgrasto voće je izvor esencijalne linolenske kisleine i vitamina E. Svaka vrsta voća i povrća sadrži za nju specifičan aktivni sastojak; alil-sulfidi u češnjaku stimuliraju enzime koji su zaduženi za eliminaciju toksičnih tvari iz organizma, izocijanati iz brokule i drugih kupusnjača stimuliraju zaštitne enzime, indoli iz zelenog lisnatog povrća djeluju antiestrogeno, izoflavoni iz soje.
Nameće se pitanje kako rasporediti obroke?
Priprema i raspored dnevnih obroka treba se oslanjati na umjerenost i raznolikost uz obavezno konzumiranje toplih napitaka, svježeg voća i povrća te namirnica koje se sastoje od žitarica punog zrna. Od proteinske hrane preporučuju se vrste mliječnih proizvoda koje su već spomenute, pileće meso i riba. Jaja se mogu konzumirati u količini 1 do 2 dnevno.
Tako naprimjer za doručak konzumrati kiselo mlijeko, kefir ili mlaćenice jer su preporučeni i kod respiratorbih bolesti. Od pića čaj i bijela kafa (posebno sa cikorijom) su takođe preporučeni. Ručak pileća supa ( jevrejski penicilin), varivo s mesom, salata od povrća i integralnu kruh, za večeru polovina namirnica iz ručka sa težištem na jela od ribe i salatama. Preporučuju se plave ribe i riba sjevernih mora. Od začina češće se mogu koristiti: bijeli luk, đumbir i limun, ljuta i slatka paprika, biber, origano, klinčići i ostali .
Međuobroci su preporučeni da budu od voća i mliječnokiselih proizvoda.
Na zalihama dobro je imati konzervirane sardine i ribu (ostale konzerve nisu za preporuku u zdravoj prehrani za starije osobe). Integralne tjestenine su značajne.
Zbog koncentracije moćnih biljnih spojeva, mnogi aktivni sastojci iz hrane pomažu u borbi protiv virusa, a favoriziraju ih praktičari narodne pa i prirodne medicine. To su prije svega aktivne komponente začina i biljaka: klinčići, češnjak, luk, origano, kadulja, bosiljak, komorač, metvica, ruzmarin, echinacea, zeleni čaj, cimet, kurkuma i druge.
Pčelinji otrov kao da štiti od COVID-a 19
Prilično kvalitetni radovi ukazuju na visoki stupanj vjerovatnoće da pčelari ne obolijevaju od Covid 19. Podaci o djelovanju pčelinjeg otrova su objavljeni u eminentim naučnom časopisu Toxon u aprilu ove godine, ali i u nekoliko drugih.
Otkriće podsjeća na priču o kravljim ospicama
Navodi se da je u provinciji Hubei, epicentru COVID-19 u Kini, lokalna pčelarska udruga sprovela istraživanje pčelara. Od 23. februara do 8. marta anketirano je 5115 pčelara, uključujući njih 723 u Wuhanu, epicentru epidemije Hubeija. Nijedan od ovih pčelara nije razvio simptome povezane s COVID-19, a njihovo je zdravlje bilo potpuno normalno. Nakon toga intervjuiranoj je pet apiterapeuta u Wuhanu i pratili su 121 pacijenta njihove klinike za apiterapiju. Ti su pacijenti primili apiterapiju od oktobra 2019. do decembra 2019. godine, a svih pet pčelinjih apiterapeuta ima naviku samo-apiterapije za vlastitu zdravstvenu zaštitu. Apiterapija, u ovom slučaju, znači korištenje pčelinjeg otrova iz uboda pčele za liječenje ili sprečavanje određenih bolesti. Bez ikakvih zaštitnih mjera, dva od pet apiterapeuta bili su izloženi sumnjivim slučajevima COVID-19, a drugi su bili izloženi potvrđenim slučajevima COVID-19, ali niti jedan od njih na kraju nije zaražen. Nijedan od 121 pacijenta nije bio zaražen SARS-CoV-2, a troje njih imalo je bliski kontakt s članovima uže obitelji kojima je potvrđen slučaj zaraze SARS-CoV-2. Moglo bi se pretpostaviti da su pčelari manje izloženi SARS-CoV-2, jer žive u manje naseljenim ruralnim područjima. No, ispitivani su pet apiterapeuta i njihovih bolesnika iz gusto naseljenih područja u Wuhanu.
Pravilna prehrana jača produkciju T stanica i smanjuje rizik od COVID-a 19
Primjer istraživanja iz Švedske pokazao je da su T stanice značajan faktor kao medijator imuniteta. Jednostavno, dvije vrste imuniteta se mogu da razvijaju. Jedan na bazi reakcije antigen- antitijelo, a druga direktnim djelovanjem stanica bijelih krvnih zrnaca. Tako je poznato da su T stanice, vrsta bijelih krvnih zrnaca, koje su specijalizirane za prepoznavanje tjelesnih stanica zaraženih virusom i bitan su dio imunološkog sustava. Najvjerovatnije da bijela krvna zrnca direktno uništavaju zaražene stanice bez razvoja antitijela. Rezultati pokazuju da je otprilike dvostruko više ljudi razvilo imunitet na bazi jacanja T-stanica, u usporedbi s onima kod kojih se može utvrditi imunitet razvijenih molekula antitijela. Praktički T stanice uništavaju viruse bez da se razvijaju antitijela (tako da se ne razvijaju simptomi bolesti) te se ne može utvrditi testovima da li je osoba razvila imunitet ili ne na osnivu testova kojima se utvrđuju razvijena antitijela.
Analize T-stanica složenije su provesti od testova na antitijela i trenutno se rade samo u jako specijaliziranim laboratorijima.
Moćne bijele krvne stanice se održavaju i jačaju zdravim životnim navikama: pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću, dobrim snom i smanjenjem stresa.
