NASILJE UŠUŠKANO U LJUBAV: “Bio je dobar otac, ali me je tukao”

DOBAR PORTAL
-
0
NASILJE UŠUŠKANO U LJUBAV: “Bio je dobar otac, ali me je tukao”

Šta se desi kad ne znaš da li si voljen ili povrijeđen?

„Nisam sigurna kako da pričam o tome. On je bio dobar čovjek. Nikada nas nije ostavio. Radio je, donosio pare kući, znao je da me zagrli. Ali… tukao me je.“ Ovo je rečenica koju sam čula više puta nego što bih voljela. I svaki put ostane ista praznina u glasu kada neko to izgovori. Kao da ni sam ne zna smije li da kaže ono što stvarno boli.

Ako ti je ova rečenica poznata, ako ti je tata bio i nježan i nasilan, i voliš ga i zamjeraš mu, ovaj tekst je za tebe. Pokazaću ti zašto ta zbrka u glavi nije slučajna. Zašto mnogi od nas ne mogu da kažu „bio je nasilan“. I kako se ta nesigurnost i danas odražava na tvoje odnose.

Kako nasilje izgleda kada je ušuškano u ljubav?

Roditelji koji tuku svoju djecu često misle da je to „za njihovo dobro“. I često poslije kažu: „Voli te tata. Morao sam.“ I djeca to pokupe. Dijete ne zna da razlikuje ljubav od kontrole. Ono osjeća i jedno i drugo. I ne zna da li da bježi ili da ostane.

U praksi, nasilje ne mora da izgleda kao scena iz filma. Ponekad je to kaiš u nedjelju prije ručka. Ili vika zbog prosutog mlijeka. Ili šamar koji se kasnije pretvori u izvinjenje i čokoladicu. I onda ti ne znaš da li si voljen ili kažnjen.

Jedna klijentkinja mi je rekla:
„Sjećam se da sam mu kupila poklon za rođendan i napisala ‘Najboljem tati na svijetu’. Tada me je već pet puta udario. A ja sam i dalje željela da me voli.“

To je stvarnost mnogih. Djeca koja pokušavaju da zasluže ljubav čak i kada ih boli.

Zašto ne možeš da kažeš da je bilo nasilje?

Ako si odrastao s takvim ocem, vjerovatno si čuo stvari poput:
„Nisam te tukao iz mržnje.“
„I mene su tako vaspitavali.“
„To je bio red, ne zlostavljanje.“

Ali tvoje tijelo zna razliku. Znaš to jer se i danas trgneš kada neko vikne. Kada se “smrzneš” jer  neko podigne ruku, iako znaš da te neće udariti.

Problem je što većina ljudi ne želi da vjeruje da ih je povrijedio neko koga vole. To pravi kratak spoj u glavi: kako da budem odan, ako kažem da mi je bilo loše? I onda godinama praviš priču u kojoj je sve bilo „normalno“.

Ali nije bilo normalno. I nije bilo u redu.

Šta djeca nauče iz batina?

Radim sa ljudima koji su danas odrasli, funkcionalni, školovani, neki i roditelji. I svi imaju jednu zajedničku stvar: teško im je da postave granicu. Boje se konflikta. Boje se autoriteta. Ili se ponašaju kao da uvijek moraju da dokažu da su „dovoljno dobri“.

Jedan klijent, tridesetpetogodišnji muškarac, sjedio je ispred mene, potpuno blokiran.
„Ne mogu da vičem na sina. Ni kad me provocira. Ne mogu ni da ga kaznim. Imam osjećaj da ću mu uništiti djetinjstvo. Ja još uvijek nosim tragove tih batina. I onda samo ćutim.“

Drugi primjer: žena od 42 godine, visoko obrazovana, direktor u firmi.
„Ja se u vezi ne bunim. Čak i kada mi smeta. Samo gledam da ne provociram. Isto kao kada sam gledala da ne izazovem tatu. Danas više nema njega. Ali moj sistem još uvijek igra istu igru.“

Naučeno ponašanje iz djetinjstva se ne briše samo zato što smo odrasli. Ono se upliće u brakove, prijateljstva, posao, roditeljstvo.

Možeš da voliš i da ne opravdavaš

Jedna od najvećih zabluda je da moraš da biraš: ili voliš roditelja, ili ga osuđuješ. To nije tačno. Ljubav i bijes mogu da postoje u istoj osobi. Možeš da kažeš: „Vidio sam ga kao uzora. I bio je nasilan.“ Oboje je istina.

Jednom sam pitala klijentkinju: „Možeš li da mu kažeš, makar u sebi – Tata, voljela sam te, ali to što si radio nije bilo u redu?“
Nastala je tišina. Pa suze. Pa blagi osmijeh.

To je prvi korak. Da sebi daš dozvolu da osjetiš sve što si tada morao da potisneš.

Ako si sada roditelj evo šta možeš da učiniš

Ako si odrastao uz batine, a sada imaš svoju djecu, moguće je da ti se vrate stare navike. Možda ti u nekom trenutku „iskoči“ isti onaj glas. Možda vikneš, pa se šokiraš i pitaš se: da li sam isti kao moj otac?

Ono što je razlika jeste svijest. Ako se pitaš da li radiš nešto loše, već si daleko otišao. Tvoj otac se vjerovatno nikada nije pitao. Ti sada imaš mogućnost da zaustaviš lanac.

Počni tako što nećeš opravdavati ono što je tebi naneseno. Ne moraš da osvetiš svoje djetinjstvo, dovoljno je da ga razumiješ.

Odrasti pored oca koji je bio „dobar, ali je tukao“ ostavi trag. U glavi. U tijelu. U odnosima. Godinama kasnije i dalje tražiš sigurnost i dalje tražiš ljubav koju ne moraš da zaslužiš.

Ovaj tekst ti je možda dao riječi koje si tražio. Možda ti je pomogao da ne osjećaš krivicu što imaš zamjerke prema ocu. I možda ti je pokazao da nisi sam.

Ako ti se ikada u glavi pojavi rečenica: „Bio je dobar… ali…“ znaj da to „ali“ ima težinu. I da imaš pravo da ga osjetiš.

I ako si se prepoznao u ovom tekstu, možda je vrijeme da se pogledaš u ogledalo i kažeš: „Vrijeme je da ispričam svoju priču. Bez prepravki. Bez opravdanja.“

Autor: Mayya Ushioko

IRENA GOLUBOVIĆ: Volim da kroz fotografije i pokret ispričam neku priču

AOXEN
-
0
IRENA GOLUBOVIĆ: Volim da kroz fotografije i pokret ispričam neku priču

Irena Golubović iz Valjeva studentica je Pravnog fakulteta. Pored studija, ova 23-godišnja djevojka bavi se i modelingom, koji je njena velika strast.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da voli izazove, rad na sebi i svaku priliku da kroz posao izrazi svoju kreativnost i karakter.

“Iskreno, sve je počelo sasvim spontano. Ljudi su mi često govorili da bih mogla da se bavim modelingom, a vremenom sam i sama poželela da probam. Prvi put kad sam stala pred kameru ili na pistu, osetila sam da je to nešto u čemu uživam. Volim da radim sa različitim ljudima, da kroz fotografije i pokret ispričam neku priču – i baš zbog toga mi je modeling postao mnogo više od hobija”, govori Irena Golubović.

Upitali smo je i koja je tajna njene vitke linije.

“Nemam neku posebnu tajnu – trudim se da živim balansirano. Zdrava ishrana, dovoljno sna, fizička aktivnost i ono što smatram da je najvažnije a to su unutrašnji mir i samopouzdanje”, kazuje naša sagovornica.

Kada je riječ o odijevanju, dodaje da najviše voli klasične i elegantne kombinacije.

“Recimo, dobro krojen sako, jednostavna košulja i pantalone visokog struka, ili mala crna haljina. Ne volim preterivanja, više sam za ono manje je više. Stil mi je važno da bude ženstven, čist i sa merom – da odiše samopouzdanjem, ali bez napadnosti”, navodi ova zanosna djevojka.

Potom nam je otkrila na šta je najviše ponosna u dosadašnjoj karijeri.

“Najviše sam ponosna na to što sam postala druga pratilja na izboru za Miss Adriatic. To mi je bio prvi veći uspeh, pogotovo jer sam tek nedavno ušla u svet modelinga. Bilo je to jedno novo iskustvo, puno uzbuđenja i izazova, i dalo mi je dodatnu motivaciju da nastavim dalje i radim na sebi”, priča Irena Golubović.

Smatra da naše društvo ima predrasude prema mladim, uspješnim i lijepim djevojkama, ali da se i to polako mijenja.

“Ljudi često imaju pogrešnu sliku – kao da lepota i uspeh ne mogu da idu zajedno sa trudom i ozbiljnim radom. Mlade devojke koje vode računa o sebi i žele nešto više od života ponekad naiđu na osudu, ali verujem da se rad, posvećenost i karakter na kraju ipak vide i prepoznaju”, naglašava naša sagovornica.

Na kraju je iznijela svoja očekivanja i planove za budućnost.

“U narednoj godini planiram da završim Pravni fakultet, što mi je trenutno jedan od glavnih ciljeva. Pored toga, uskoro bih trebalo da putujem u Kinu, gde ću imati priliku da nastavim da se bavim modelingom na ozbiljnijem nivou. To vidim kao prvi veći korak u karijeri i iskreno se radujem novim iskustvima i izazovima koji me tamo čeka”, zaključuje ova harizmatična djevojka.

FEHIM MUJEZINOVIĆ, PRIPADNIK ARMIJE RBIH: Posljednji selam mom prijatelju Eminu Švrakiću

AOXEN
-
0
FEHIM MUJEZINOVIĆ, PRIPADNIK ARMIJE RBIH: Posljednji selam mom prijatelju Eminu Švrakiću

U Sarajevu je danas preminuo Emin Švrakić, osnivač i komandant legendarnih Zelenih beretki, piše portal “Crna hronika“. Na ovu vijest reakciju nam je poslao i njegov prijeratni drug i ratni saborac i ratni komandant, Fehim Mujezinović – Brada.

Njegovu poruku u kojoj se oprašta od svog prijatelja Švrakića, prenosimo u cjelosti bez redakcijskih korekcija.

“Na bolji svijet preselio je moj drug, prijatelj i saborac Emin Švrakić. Ovako bih htio da se poselamim zadnji put i da odam čast i poštovanje velikom čovjeku kao što je bio on.

U par riječi ću se osvrnuti na prošlost i šta smo sve prošli zajedno. Od našeg prijatnog druženja na Baščaršiji uz kahvu, zatim i osnivanja SDA uz našeg velikana rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića.

Do početka osnivanja Zelenih beretki i početne odbrane našeg grada od agresije, kad je bilo najteže. Posljednji selam mom ilegalcu, kako smo se znali zvati, Eminu Švrakiću. Selam prijatelju moj.

Svi smo Allahovi i Allahu se vraćamo” napisao je u oproštajnoj poruci pripadnik Armije RBiH i ratni komandant Fehim Mujezinović – Brada.

MAYYA USHIOKO: Zašto biramo bliskost, a onda pobjegnemo kada je dobijemo?

DOBAR PORTAL
-
0
MAYYA USHIOKO: Zašto biramo bliskost, a onda pobjegnemo kada je dobijemo?

Kažeš sebi: ovaj put neću da se povučem. Ovaj put ću reći što osjećam. I onda opet tišina ili povlačenje ili impulsivna reakcija pa ti poslije bude krivo. Ako ti se to ikada desilo nisi sam/a. Ovaj tekst je tu da ti pokaže zašto se to dešava. Zašto bliskost koju želiš postaje teret kada je dobiješ i  što je najvažnije kako da prestaneš da se gubiš u istom obrascu.

Zvuči poznato? Kada se neko udalji baš kada ti želiš blizinu

Jedna klijentkinja mi je jednom rekla: „Što mi je više stalo, to više djelujem hladno. Kao da me nešto zakoči.“ I nije jedina. Kada ti je stalo uključe se slojevi koje i ne primjećuješ. Prošli odnosi. Poruke iz djetinjstva. Sjećanje na razočaranje. Svjesno želiš da budeš blizu. Ali tijelo i um reaguju kao da si u opasnosti.

Bliskost je zahtjevna jer nas podsjeća na ranjivost. A ranjivost znači da neko može da vidi ono što ni mi ne želimo da gledamo. Znači da više ne možemo da kontrolišemo kako nas druga osoba vidi. I tada na površinu isplivaju stvari koje smo godinama potiskivali, nesigurnost, strah, osjećaj nedovoljnosti.

Zato, kada veza postane stvarna mnogi se povlače, glume nezainteresovanost ili počnu da napadaju. Jer ako pokažemo koliko nam je stalo, osjećamo se ranjivo. A ranjivost boli. Zato biramo masku ravnodušnosti.

Ovo se ponavlja u tvojim vezama? Nije slučajno

Ako u više odnosa osjećaš isto nije do drugog. Nije ni do tebe u negativnom smislu. To je obrazac. A obrazac nije greška obrazac je putokaz. Kada ga prepoznaš, ne moraš da ga ponavljaš.

Neko uvijek bude “zadužen za sve”. Neko uvijek osjeća da nije dovoljno važan. Neko stalno pokušava da dokaže da je dovoljno vrijedan. I svaki put, u drugačijem odnosu, završiš sa istim osjećajem u stomaku da si opet neviđen/a, neshvaćen/a, ili da moraš da zaslužiš ljubav.

Jedna osoba mi je rekla: „Tek kad sam shvatila da nisam zaboravljena, nego da mi se aktivirala rana sve je počelo da ima smisla.“ I to jeste poenta, kada razumiješ što ti se dešava, reaguješ drugačije. Ne zbog snage. Nego zbog jasnoće.

Kada si povrijeđen/a, mozak ne sluša. Napada

U trenutku konflikta, mozak ide u mod „preživljavanja“. Sve tumačimo lično. Svaka rečenica djeluje kao kritika. Svaka tišina kao odbijanje. Umjesto da kažemo što nas boli napadnemo ili se povučemo.

Tada prestajemo da komuniciramo. Prestajemo da budemo dvoje ljudi koji se pokušavaju razumjeti i postajemo dvoje ljudi koji samo pokušavaju da se zaštite i tu nastaje jaz. Jaz između onoga što osjećamo i onoga što pokazujemo.

Kada znaš što osjećaš možeš to da prevedeš u riječi. Kada to izgovoriš drugo lice više ne vidi neprijatelja. Vidi osobu.

Zato je važno da naučimo da prepoznamo trenutak kada nas emocija preplavi. Da usporimo. Da ne reagujemo odmah. Jer u tim sekundama imamo šansu da ne ponovimo stari obrazac. Da biramo novi način.

Bliskost ne znači da nestaneš znači da ostaneš svoj

Bliskost nije simbioza. Nije gubitak sebe. Zdrava bliskost počinje onda kada znaš gdje ti počinješ, gdje završavaš, što ti treba i kako to da kažeš. Bez optužbe. Bez defanzive. Bez igranja moći.

Zdrava bliskost traži granice. I traži odgovornost. Da znaš kada su tvoje emocije tvoja stvar. I da znaš kada treba da zastaneš i kažeš: „Tu sam, iako mi je teško.“

To ne znači da nikada ne griješiš. Znači da znaš kako da staneš. Da se izviniš. Da pogledaš drugu osobu. I da je stvarno vidiš.

Zdravi odnosi ne nastaju sami od sebe. Oni se grade. I to nije posao za dvoje savršenih ljudi nego za dvoje spremnih da rastu. Zajedno. Sa svim nesavršenostima.

Ako si se u ovom tekstu prepoznao/la znaš i sam: ovo nije stvar u nekoj velikoj grešci. Ovo je stvar u obrascu koji se može razložiti. Ako znaš gdje da gledaš i imaš sa kim da ga pogledaš.

Zato… Ako se osjećaš kao da ti treba prostor za sebe, za svoje emocije, za svoja pitanja rezerviši svoj termin. Ne da bismo tražili krivce. Nego da bismo našli odgovore koji te vraćaju sebi.

Bliskost nije privilegija. To je potreba. A potreba koju prepoznaš zaslužuje mjesto. Jer odnosi ne moraju biti teren za preživljavanje. Mogu da budu prostor u kojem se razvijaš. Prostor gdje možeš da dišeš. Gdje ne moraš da glumiš. Gdje si stvarno ti.

Autor Mayya Ushioko

Kantautor Dubravko Duco Knežević: Stigli su novi album “Ako ikad poželiš” i obrada starog hita

AOXEN
-
0
Kantautor Dubravko Duco Knežević: Stigli su novi album “Ako ikad poželiš” i obrada starog hita

Bosanskohercegovački kantautor Dubravko Duco Knežević, rođen 2. juna 1965. u Bosanskom Novom (današnji Novi Grad), proslavio je 60. rođendan bogatom muzičkom karijerom koja seže od sarajevskih 80-ih do današnjih nastupa širom regiona.

Od “Nešto između” do “Ethno World Orchestra”

Knežević je svoj muzički put započeo sredinom 1980-ih kao pjevač benda “Nešto između”, s kojim je 1987. snimio istoimeni album za sarajevski Diskoton. Devedesetih godina seli se u Švedsku, gdje i danas živi, te osniva “Ethno World Orchestra”, ansambl posvećen muzici kao mostu između različitih kultura.

Povratak u region i novi albumi

Posljednjih godina Knežević je sve češći gost na scenama bivše Jugoslavije. Godine 2020. objavio je album “Na peronu”, a 2022. “Trag u pijesku”, s pjesmama poput “Moj crni labude”, “Una” i “Novljanka”.

Prošle godine osvojio je prvu nagradu žirija na Međunarodnom festivalu pjesme i vina “Marko Polo” u Korčuli, a tokom 2024. nastupao je na brojnim festivalima, uključujući Kantautorski festival “Kantarion” u Trebinju i Zagrebu.

Novi album i saradnja sa Croatia Recordsom

U septembru 2024. Knežević je dobio autorsku nagradu za kompoziciju “Spomenar” na festivalu u Novom Sadu. Nedavno je potpisao ugovor sa Croatia Recordsom te krajem godine objavio treći samostalni album “Ako ikad poželiš”. Produkcijom i aranžmanima bavio se Brano Likić, a album je sniman u Minhenu (studio BLAP). Likovni dizajn kreirao je Dragan S. Stefanović.

Promociju albuma pratilo je i predstavljanje spotova, uključujući “Piši mi” – obradu hita grupe “Drugi način”, kojoj je Knežević dao svoj prepoznatljivi autorski pečat.

Kantautor koji povezuje generacije

Kneževićeva karijera obuhvata četiri decenije – od sarajevskog rock vala preko švedskih etno eksperimenata do današnjeg autorskog stila. S novim albumom i nastupima, potvrđuje status jednog od najzanimljivijih kantautora u regionu.

SANDRA BAJIĆ, MC ALEX: Samopouzdanje je najbolji highlighter

DOBAR PORTAL
-
0
SANDRA BAJIĆ, MC ALEX: Samopouzdanje je najbolji highlighter

Sandra Bajić iz Banja Luke je kreativna duša zaljubljena u muziku, automobile i sve što ima stila i karakter.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da se voli izražavati kroz umjetnost te je na sceni poznata kao MC Alex.

“Moda je moj lični pečat. Ne nosim je da bih se uklopila, već da bih ispričala priču – svoju priču. Volim trendove, pratim ih, ali ih uvijek prilagodim sebi. Najvažnije mi je da se u onome što nosim osjećam autentično i moćno, jer stil nije ono što obučeš, već način kako nosiš”, govori Sandra Bajić.

Dodaje da najviše voli kombinacije koje spajaju ženstvenost i snagu.

“Recimo u oversize-u se najbolje osjećam. Moj stil je miks urbane elegancije i street vibea – volim izgledati dotjerano, ali nikad previše “ispeglano”. Mora da ima stav”, navodi naša sagovornica.

Priznaje da nije neko ko je rigorozan po pitanju vitke linije.

“Mislim da je najbitnije da slušam svoje tijelo, trudim se da treniram kad mogu i biram ono što mi prija”, jasna je ova zanosna djevojka.

Zatim je podijelila nekoliko beauty savjeta i drugim djevojkama.

“Njeguj svoju kožu kao što njeguješ svoj karakter – sa pažnjom i strpljenjem. Manje je više kad znaš ko si. A moj najdraži savjet: samopouzdanje je najbolji highlighter. Kad si sigurna u sebe, sijaš i bez šminke”, kazuje Sandra Bajić.

Smatra da nažalost naše društvo često ima predrasude prema mladim, lijepim i uspješnim djevojkama.

“Često se ljepota pogrešno povezuje s površnošću, a uspjeh sa srećom ili nečijom pomoći. Ali ne objašnjavam se više nikome. Vrijeme je da se predrasude zamijene podrškom i da žene jedna drugu guraju naprijed, a ne spuštaju”, priča naša sagovornica.

Na kraju poručuje da su njeni planovi veliki, ali realni.

“Želim nastaviti graditi brend koji je spoj mog autentičnog izraza, strasti prema muzici, autima i lifestyle kulturi. Želim inspirisati druge djevojke da vjeruju u sebe i pokrenu se – bez izvinjenja. Budućnost vidim kao prostor gdje slobodno stvaram i ostavljam trag. I, naravno, da u tom procesu ostanem svoja”, zaključuje ova harizmatična djevojka.

    NEDJELJA U ZNAKU BICIKALA: Trka od Krupca do Igmana treću godinu zaredom

    AOXEN
    -
    0
    NEDJELJA U ZNAKU BICIKALA: Trka od Krupca do Igmana treću godinu zaredom

    U Nedelju 27.07. se održava treća po redu i može se reći tradicionalno u zadnjoj nedelji jula cestovna brdska trka Krupac – Policija. Trka je na rasporedu u 12 sati sa startom u Krupcu i vozi se 11.5 km veoma zahtjevnog brda do Doma Policije na Igmanu.

    Ova trka vodi se kao zvanična trka biciklističke BiH premier lige gdje profesionalni biciklisti voze za bodove za konačni plasman na kraju sezone.

    Također organizatori napominju da je trka otvorenog karaktera i da su svi amateri i biciklistički entuzijasti dobrodošli da voze sa profesionalnim biciklistima kao i u prethodne dvije trke.

    Atletsko rekreativni klub Jukastrength (ARK Jukastrength) kao organizator trke ističe da su posebno ponosni na veliki broj amatera koji su vozili prethodne dvije trke i takođr očekuju veliki broj amatera i ove godine.


    “Uz bicikliste pozivamo i građane da dođu, pogledaju trku i navijaju kako za najbolje naše bicikliste tako i za amatere koji se odvaže da odvoze trku. Ujedno molimo građane koji neće doći da gledaju ali zele da idu u pravcu Bjelašnice, za malo strpljenja vezano za prekid saobraćaja koji će biti na snazi od 11:45 do 13:15 i da u slučaju da moraju ići prema Bjelašnici koriste alternativne pravce preko Hadžića.”, navodi Jonuz Zoranjić, organizator utrke.

    Stellan Skarsgård dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 31. SFF-a

    AOXEN
    -
    0
    Stellan Skarsgård dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 31. SFF-a

    Kao priznanje za izuzetan doprinos filmskoj industriji i izuzetnu glumačku karijeru, Stellanu Skarsgårdu bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva 31. Sarajevo Film Festivala.

    „Sarajevo Film Festival ostaje postojan i predan svom cilju da istakne teme od velike važnosti, prožete snažnom strašću prema životu. Volim odlaziti tamo“, izjavio je Skarsgård.

    Skarsgård, dugogodišnji prijatelj Sarajevo Film Festivala te kustos i jedan od pokrovitelja Fondacije Katrin Cartlidge, čije su se stipendije dodjeljivale na Sarajevo Film Festivalu, na 15. izdanju Festivala (2009.) stipendiju je dodijelio Juaniti Wilson.

    Sa više od 150 TV i filmskih projekata u svojoj biografiji, Skarsgård je jedan od najslavnijih švedskih glumaca na međunarodnom planu. Napravio je karijeru udahnuvši život i dubinu u likove na sceni, u filmu i na televiziji.

    „Velika je čast dodijeliti Počasno Srce Sarajeva Stellanu Skarsgårdu, glumcu iznimne dubine, snage i integriteta. Stellan je dugogodišnji prijatelj Sarajeva i iznimno nam je drago ponovno ga ugostiti. Njegova karijera obiluje nezaboravnim ulogama u filmovima koji izazivaju, pogađaju i ostaju s publikom. Ovo priznanje iskrena je zahvala za njegov izvanredan doprinos filmskoj umjetnosti i trajnu podršku koju pruža našem Festivalu”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

    Skarsgård je počeo glumiti u dobi od petnaest godina u švedskoj TV seriji „Bombi Bitt i ja“. Nakon ovog početnog uspjeha, nastavio je intenzivno raditi s prestižnim Kraljevskim dramskim pozorištem u Stockholmu, a istovremeno se pojavljivao u nizu švedskih filmova.

    Njegov međunarodni proboj stigao je 1982. godine s „The Simple-Minded Murderer“ reditelja Hansa Alfredsona, za koji je Skarsgård osvojio Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca na Berlinaleu. Nastavio je da radi sa drugim cijenjenim skandinavskim rediteljima kao što su Bo Widerberg i Kjell Grede.

    Njegova prva značajna holivudska uloga bila je 1990. godine, kada je glumio kapetana ruske podmornice u filmu „Lov na crveni oktobar“. To je označilo početak plodnog međunarodnog perioda, uključujući „Zero Kelvin“ (1995.), njegov prvi od mnogih filmova sa norveškim rediteljem Hansom Petterom Molandom, i „Lomeći valove“ (1996.), koji je pokrenuo njegovu dugogodišnju saradnju sa danskim autorom Larsom von Trierom. Potonji film osvojio je Veliku nagradu žirija u Cannesu i donio Skarsgårdu široko priznanje. Kasnije se pojavio u von Trierovim filmovima „Dogville“, „Melanholija“ i „Nimfomanka“.

    Skarsgård je od tada radio sa nizom utjecajnih filmskih stvaralaca, uključujući Gusa Van Santa („Dobri Will Hunting“), Stevena Spielberga („Amistad“), Johna Frankenheimera („Ronin“), Paula Schradera („Egzorcist: Vladavina“), Davida Finchera („Muškarci koji mrze žene“) i Miloša Formana („Goyini duhovi“).

    Ušao je u svijet blockbustera kao Bootstrap Bill Turner u prva dva filma iz serijala „Pirati s Kariba“ i očarao globalnu publiku u filmu „Mamma Mia!“ i njegovom nastavku. Pridružio se Marvelovom filmskom univerzumu kao fizičar Erik Selvig u filmu „Thor“ i reprizirao ulogu u četiri dodatna naslova MCU-a.

    Na televiziji, Skarsgård je 2015. godine glumio u dirljivoj BBC-ijevoj seriji „River“ Abi Morgan. Zatim je dobio nominaciju za Emmy i Zlatni globus za svoj nezaboravni nastup u HBO-ovom „Černobilu“. U 2020-im, nastavlja balansirati prestižni i popularni rad sa glasovnom ulogom u „Simpsonima“, jednom od glavnih uloga u filmovima Denisa Villeneuvea „Dina“ te hvaljenim izvedbama u seriji „Andor“ (Ratovi zvijezda) i filmu „Sentimentalna vrijednost“ (Sentimental Value), dobitniku Grand Prixa na filmskom festivalu u Cannesu 2025.

    1. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025. godine.

    Prethodni dobitnici Počasnog Srca Sarajeva:
    Meg Ryan (2024), Alexander Payne (2024), John Turturro (2024), Philippe Bober (2024), Christof Papousek (2024), Mark Cousins (2023), Lynne Ramsay (2023), Charlie Kaufman (2023), Jesse Eisenberg (2022), Ruben Östlund (2022), Sergei Loznitsa (2022), Paul Joseph Schrader (2022), Wim Wenders (2021), Michel Franco (2020), Mads Mikkelsen (2020), Tim Roth (2019), Isabelle Huppert (2019), Alejandro González Iñárritu (2019), Paweł Pawlikowski (2019), Nijaz Hastor (2018), Nuri Bilge Ceylan (2018), Oliver Stone (2017), John Cleese (2017), Wolfgang Amadeus Brülhart (2016), Stephen Frears (2016), Robert De Niro (Lifetime Achievement Award, 2016), Benicio Del Toro (2015), Atom Egoyan (2015), Agnès B. (2015), Danis Tanović (2014), Gael García Bernal (2014), Béla Tarr (2013), Roberto Olla (2013), Branko Lustig (2012), Emil Tedeschi (2011), Jafar Panahi (2011), Angelina Jolie (2011), Dieter Kosslick (2010), Manfred Schmidt (2009), Cat Villiers (2008), Steve Buscemi (2007), Mike Leigh (2006), Gavrilo Grahovac (2006), Marco Müller (2005).

    Zašto bi Sarajevo trebalo biti vaša naredna evropska destinacija za odmor

    AOXEN
    -
    0
    Zašto bi Sarajevo trebalo biti vaša naredna evropska destinacija za odmor

    Glavni grad Bosne i Hercegovine slavi svoju raznolikost kroz gastronomiju, arhitekturu i muziku. Donosimo vam pet načina kako da doživite ovaj grad i njegovu okolicu.


    Sarajevo je oduvijek bilo raskršće civilizacija, od Rimljana i Ilira do Osmanlija i Habsburgovaca. Taj kosmopolitski duh i danas je živ zahvaljujući velikoj etničkoj i vjerskoj raznolikosti grada. Međutim, posjetioce ne privlači samo ova jedinstvena kulturna mješavina. Poput svojih susjeda Hrvatske, Srbije i Crne Gore, i Bosna i Hercegovina je postala popularna destinacija za pristupačna, ali sadržajna putovanja. Od kulturnih festivala do živopisnih pijaca, donosimo vam pet doživljaja u Sarajevu – pobjedniku glasanja čitalaca National Geographic-a za „Best of the World 2025“ odnosno najbolju svjetsku destinaciju za posjetiti u 2025. godini – koji ga čine savršenim evropskim odredištem.


    Divite se stoljetnoj arhitekturi


    Iako su pojedini dijelovi Sarajeva prihvatili savremeni dizajn, osmanska, habsburška i jugoslovenska arhitektura i dalje krase gradske ulice. Građevine iz različitih epoha često se nalaze jedna uz drugu, kao simboli dugotrajnih uticaja Istoka i Zapada. Najbolji primjer toga je Gazi Husrev-begova džamija u ulici Sarači, koja vodi ka Baščaršiji. Završena 1530. godine, džamija spaja osmansko-islamsku i austrougarsku arhitekturu, s kupolom i vitkim kamenim munarama koje se uzdižu iznad horizonta.
    S druge strane, Stara pravoslavna crkva iz 18. stoljeća najstarije je hrišćansko bogomoljsko mjesto u gradu, s pozlaćenim zidovima i muzejem u susjedstvu u kojem se čuva više od 700 vjerskih artefakata. Većina Sarajlija su muslimani, ali grad odavno njeguje suživot različitih vjera. To se ogleda i u brojnim bogomoljama, poput neogotičke Katedrale Srca Isusova iz 1880-ih i sarajevske sinagoge iz 1902. godine, građene u maurskom stilu. Tu je i Vijećnica, građevina koja se ističe maurskim elementima poput potkovastih lukova, islamskih pločica i karakterističnh prugastih zidova. Pažljiviji posjetitelji primijetit će i austrougarske detalje, poput vitraža i mramornih stepenica.


    Istražite planinarske staze


    Sarajevo se nalazi u srcu Dinarskih Alpa, koji razdvajaju Balkansko poluostrvo od Jadranskog mora. Grad je idealna polazna tačka za šetnje po planinama. Jedna od lakših staza vodi kroz historijski dio Jekovac do Žute tabije, osmanske utvrde iz 1739. godine, s koje se pruža prekrasan pogled na sarajevsku panoramu pri zalasku sunca.
    Za one željne većih izazova, tu je uspon na vrh Trebevića (1.628 metara), koji se može savladati pješke ili žičarom. Pješačenje traje oko sedam i po sati i vodi kroz borove šume pored stare, grafitima ukrašene bob staze iz Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Više od 40 godina kasnije, olimpijski duh i dalje živi; skijaši i borderi zimi posjećuju Jahorinu i Bjelašnicu. Oni koji žele istražiti okolicu Sarajeva mogu posjetiti vodopad Skakavac, udaljen manje od sat vremena od centra, izvor Vrelo Bosne u podnožju Igmana ili pećinski kompleks Bijambare.


    Izgubite se u živopisnim bazarima

    Baščaršija je najveće i najstarije trgovačko središte Sarajeva, koje već gotovo šest stoljeća privlači trgovce i znatiželjnike. Ovaj labirint kaldrmisanih uličica pun je tezgi, zanatskih radionica i terasa kafića. Tu se mogu pronaći rukotvorine i suveniri, od ručno kovanih setova za kafu do filigranskog nakita.
    Kafu su Osmanlije donijele u ove krajeve prije otprilike 500 godina, a neke od najboljih bosanskih kafa možete popiti upravo u tradicionalnim kafanama na Baščaršiji. Posmatrajte kako se kafa kuha u bakrenoj džezvi, sličnoj onoj iz turske tradicije. Gorki napitak savršeno se slaže s rahat lokumom, kolačem od ružine vodice ili narančinog cvijeta. Uživajući u kafi, posjetitelji mogu doživjeti pojam ćejfa – temeljne vrijednosti bosanske kulture, slične švedskom konceptu fika, koji podrazumijeva usporavanje tempa kako bi se uživalo u jednostavnim životnim trenucima.


    Probajte tradicionalna bosanska jela


    Bosanska kuhinja, s roštiljem, jogurtom i svježim začinima, podsjeća na tursku i bliskoistočnu. Međutim, od ulične hrane do fine kuhinje, sve je prožeto slavenskim i istočnoevropskim utjecajima. Za pravi doživljaj Sarajeva, posjetite ćevabdžinicu ili buregdžinicu, gdje se služi burek – pita od mesa i druge pite od sira ili povrća.


    Preporučuje se i posjeta restoranu Inat kuća, historijskom zdanju preko puta Vijećnice. Na meniju su dolme – paprike ili listovi vinove loze punjeni rižom i začinima, te begova čorba – okrepljujuća pileća supa s bamijom i korjenastim povrćem. Ne smijete propustiti nacionalno jelo – ćevape, servirane sa somunom i lukom.


    Za doživljaj otmjene večere u vrhunskom ambijentu, posjetite Kibe Mahalu, elegantan restoran u naselju Vrbanjuša s panoramskim pogledom na grad. Meni je posveta bosanskoj tradiciji – od telećih ćevapa u bijelom sosu od pavlake, do jagnjeće džigerice, fileta pastrmke i za kraj – hurmašice (hurmadžika), kolača od tijesta u slatkom limunovom sirupu.


    Nadahnite se lokalnim umjetnicima


    Sarajevo ima bogatu umjetničku i kulturnu scenu s više od 25 muzeja, uključujući Zemaljski muzej osnovan 1888. godine i brojnim muzičkim prostorima gdje se miješaju pop, rock i sevdah, koji odzvanjaju gradskim ulicama.


    Pored stalnih kulturnih institucija, Sarajevo je domaćin i sezonskih festivala koji slave bosansko naslijeđe i kreativnost. Tokom ljeta tu je poznati Sarajevo Film Festival, fokusiran na umjetnike iz jugoistočne Evrope, koji se održava u Narodnom pozorištu, s dodatnim projekcijama na otvorenom u „Metalcu“. U zimskim mjesecima grad nudi MESS – međunarodni festival eksperimentalnog teatra, Jazz Fest Sarajevo – s tradicijom dužom od 30 godina, te Sarajevsku zimu, festival koji traje od 1984. i nudi program iz oblasti književnosti, vizuelne umjetnosti, plesa i još mnogo toga.


    Isplanirajte svoje putovanje


    Direktni letovi iz Londona za Sarajevo lete više puta sedmično. Putnici iz drugih britanskih gradova – poput Manchestera ili Newcastlea – mogu putovati s presjedanjem u Beču, Milanu ili Zagrebu. Po dolasku, taksiji i autobusi dostupni su ispred terminala.


    Kao alternativu, možete iznajmiti automobil za samostalno istraživanje. U samom gradu većina atrakcija nalazi se na pješačkoj udaljenosti. Za više informacija posjetite VISIT SARAJEVO web stranici.

    31. SARAJEVO FILM FESTIVAL: U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 50 filmova

    AOXEN
    -
    0
    31. SARAJEVO FILM FESTIVAL: U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 50 filmova

    U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 31. Sarajevo Film Festivala 50 je filmova, dok će jedan film biti prikazan izvan konkurencije.

    U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 16 će filmova zabilježiti svjetsku, 5 međunarodnu, 28 regionalnu i 2 bosanskohercegovačku premijeru. 

    Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 1036 filmova: 195 dugometražnih igranih, 291 dokumentarni i 550 kratkih i studentskih filmova.

    „Takmičarski programi ovogodišnjeg, 31. Sarajevo Film Festivala okupljaju autore koji, svako iz vlastite perspektive i u različitim filmskim formatima i žanrovima, istražuju kako živimo i kako opstajemo unutar složenih i nestabilnih društvenih okvira. Okosnicu ovogodišnjih takmičarskih programa čine filmovi koji, nadilazeći nacionalne granice, ostaju vjerni univerzalnim pričama koje oblikuju naše živote. U tom rasponu – od tema koje se bave današnjicom do onih koje propituju prošlost – ova selekcija otvara prostor da se, kroz filmske priče, prisjetimo onoga što nam je svima zajedničko: potrebe za smislom, za bliskošću, za razumijevanjem – sebe i drugih“, izjavila je Građević.

    TAKMIČARSKI PROGRAM – IGRANI FILM 2025.

    Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa – igrani film, u program je uvrstila 9 filmova, od kojih će u konkurenciji za nagrade tri filma imati svjetsku, a šest filmova regionalnu premijeru.

    „Sa devet izuzetnih filmova, ovogodišnji Takmičarski program za igrane filmove Sarajevo Film Festivala predstavlja impresivnu i raznoliku panoramu savremene regionalne kinematografije. Program je dinamična mješavina hrabre naracije, vizuelnih inovacija i svježih perspektiva koje odražavaju bogatstvo kulturne tapiserije regiona. Ističući novi val filmskih autora, program uključuje šest debitantskih filmova koji donose originalne glasove i smjele kreativne pristupe na veliko platno. Od intimnih ličnih priča do društveno relevantnih drama, selekcija uspijeva prikazati složenost i vitalnost današnje filmske scene, obećavajući publici uranjajuće putovanje kroz raznolike stilove, teme i doživljaje. Ove godine Takmičarski program – igrani film nije samo proslava etabliranih talenata, već i platforma za nove umjetnike spremne oblikovati budućnost balkanske i jugo-istočno evropske kinematografije“, izjavila je Tataragić o selekciji.

    Nagrade:

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI IGRANI FILM

    Novčana nagrada u iznosu od 16.000 €

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU REŽIJU

    Novčanu nagradu, u iznosu od 10.000 €, obezbjeđuju Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa UNESCO-om

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU GLUMICU

    Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG GLUMCA

    Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

    1. VIDRA, Srđan Vuletić (Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Italija, Hrvatska, Kosovo*, 2025, 88 min.) – svjetska premijera

    2. YUGO FLORIDA, Vladimir Tagić (Srbija, Bugarska, Francuska, Hrvatska, Crna Gora, 2025, 112 min.) – svjetska premijera

    3. ZVIJEZDE MANJEG ZNAČAJA / MINDEN CSILLAG, Renátó Olasz (Mađarska, 2025, 83 min.) – svjetska premijera

    4. BIJELI PUŽ / WHITE SNAIL, Elsa Kremser, Levin Peter (Austrija, Njemačka, 2025, 115 min.) – regionalna premijera

    5. BOG NEĆE POMOĆI, Hana Jušić (Hrvatska, Italija, Rumunija, Grčka, Francuska, Slovenija, 2025, 135 min.) – regionalna premijera

    6. DJ AHMET, Georgi M. Unkovski (Sjeverna Makedonija, Češka, Srbija, Hrvatska, 2025, 99 min.) – regionalna premijera

    7. FANTASY, Kukla (Slovenija, Sjeverna Makedonija, 2025, 98 min.) – regionalna premijera

    8. SORELLA DI CLAUSURA, Ivana Mladenović (Rumunija, Srbija, Italija, Španija, 2025, 103 min.) – regionalna premijera

    9. VJETRE, PRIČAJ SA MNOM / VETRE, PRIČAJ SA MNOM, Stefan Đorđević (Srbija, Slovenija, Hrvatska, 2025, 100 min.) – regionalna premijera

    TAKMIČARSKI PROGRAM – DOKUMENTARNI FILM 2025.

    Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film, u takmičarski program uvrstila je 20 filmova – 12 dugometražnih i 8 kratkih dokumentarnih ostvarenja, od kojih će četiri filma imati svjetsku premijeru, četiri međunarodnu, 10 filmova će zabilježiti regionalnu premijeru, a dva bosanskohercegovačku. Uz to, jedan je film odabran za program izvan konkurencije i  imat će međunarodnu premijeru.

    „Selekcija neizbježno odražava složenu socio-političku situaciju, ali također pokazuje i zavidnu otpornost dokumentarnog stvaralaštva uz kontinuiranu pojavu zanimljivih novih autora. Više od polovine naslova u ovogodišnjem programu reflektira potrebu rekonceptualizacije ljudskih odnosa kao posebno  potrebne vrijednosti. Zanimljivo je da u najvećem broju filmova u ovim tmurnim vremenima ili baš zbog toga, autori slave snagu ljubavi kao najjačeg životnog pokretača, bilo da se radi o obiteljskim ili ratnim pričama. Ono što je posebno vrijedno je da i kroz te, naizgled samo obiteljske priče, saznajemo puno i o kompleksnim uvjetima života u određenoj sredini“, izjavila je Šešić.

    Nagrade:

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM

    Novčanu nagradu, u iznosu od 4.000 €, obezbjeđuje Vlada Švicarske

    KVALIFIKACIONI FILM ZA NOMINACIJU ZA NAGRADU OSCAR®

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI DOKUMENTARNI FILM

    Novčana nagrada u iznosu od 2.000 €

    SPECIJALNA NAGRADA ŽIRIJA

    Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

    1. BOSANSKI VITEZ, Tarik Hodžić (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, 2025, 79 min.) – svjetska premijera

    2. STEEL HOTEL SONG, Bojan Stojčić (Bosna i Hercegovina, 2025, 19 min.) – svjetska premijera
    3. TREĆI SVIJET, Arsen Oremović (Hrvatska, 2025, 101 min.) – svjetska premijera

    4. VIDIO SAM „SUNO“ / SUNO DIKHLEM, Katalin Bársony (Mađarska, Belgija, 2025, 92 min.) – svjetska premijera

    5. ZMAJ / CHARTAETOS, Thanos Psichogios (Grčka, 2025, 15 min.) – svjetska premijera

    6. CRVENI TOBOGAN, Nebojša Slijepčević (Hrvatska, 2025, 27 min.) – međunarodna premijera

    7. LEKCIJE MOG TATE, Dalija Dozet (Hrvatska, 2025, 62 min.) – međunarodna premijera

    8. PISMA, Aysel Küçüksu (Bugarska, 2025, 11 min.) – međunarodna premijera

    9. CUBA I ALASKA / CUBA & ALASKA, Yegor Troyanovsky (Ukrajina, Francuska, Belgija, 2025, 93 min.) – regionalna premijera

    10. DIVIA, Dmytro Hreshko (Ukrajina, Poljska, Nizozemska, SAD, 2025, 79 min.) – regionalna premijera

    11. DOĆI ĆE NAŠE VRIJEME / UNSERE ZEIT WIRD KOMMEN, Ivette Löcker (Austrija, 2025, 105 min.) – regionalna premijera

    12. MILITANTROPOS, Yelizaveta Smith, Alina Gorlova, Simon Mozgoviy (Ukrajina, Austrija, Francuska, 2025, 111 min.) – regionalna premijera

    13. SANJARI: LJUDI SVJETLOSTI / XƏYALPƏRƏSTLƏR: İŞIĞIN UŞAQLARI, Imam Hasanov (Azerbejdžan, 2025, 86 min.) – regionalna premijera

    14. SLET 1988, Marta Popivoda (Srbija, Njemačka, Francuska, 2025, 22 min.) – regionalna premijera

    15. SVAKI PUT KAD ODEŠ, PONOVO SE RAĐAŠ, Mladen Bundalo (Bosna i Hercegovina, Belgija, 2025, 24 min.) – regionalna premijera

    16. U PAKLU S IVOM / IN HELL WITH IVO, Kristina Nikolova (Bugarska, SAD, 2025, 80 min.) – regionalna premijera

    17. VJERUJEM DA ME PORTRET SPASIO / MUA BESOJ MË SHPËTOJ PORTRETI, Alban Muja (Kosovo*, Nizozemska, 2025, 10 min.) – regionalna premijera

    18. ZEMLJA ZA MUŠKARCE / KACEBIS MITSA, Mariam Bakacho Khatchvani (Gruzija, Mađarska, 2025, 15 min.) – regionalna premijera

    19. TATA, Lina Vdovîi, Radu Ciorniciuc (Rumunija, Njemačka, Nizozemska, 2024, 82 min.) – bh. premijera

    20. UGOVOR NA 9 MJESECI / 9 MONTHS CONTRACT, Ketevan Vashagashvili (Gruzija, Bugarska, Njemačka, 2025, 77 min.) – bh. premijera

    21. OHO FILM, Damjan Kozole (Slovenija, Hrvatska, 2025, 93 min.) – međunarodna premijera, izvan konkurencije

    TAKMIČARSKI PROGRAM – KRATKI FILM 2025.

    U Takmičarskom programu – kratki film, po izboru selektorice Elme Tataragić, ove je godine 10 filmova: tri će imati svjetsku, a sedam regionalnu premijeru.

    „Ovogodišnji Takmičarski program za Srce Sarajeva za najbolji kratki film donosi deset izvanrednih ostvarenja. Program okuplja debitante, ali i etablirane autore koji su publici Sarajevo Film Festivala već poznati po svom ranijem radu. U pitanju je dinamična i raznolika selekcija, s filmovima koji se odlikuju hrabrim i smjelim pristupom kako u sadržaju, tako i u formi. Ova raznolika selekcija kratkih filmova, koja uključuje tri svjetske premijere, pokazuje hrabro pripovijedanje kako mladih talenata tako i renomiranih autora. Kroz snažan miks socijalnih drama, psiholoških trilera i inovativnih narativa, program uspijeva uhvatiti duh savremenog trenutka i pokazati univerzalna ljudska iskustva. Publika može očekivati snažno filmsko putovanje koje pomjera granice kako tematski, tako i stilski“, izjavila je Tataragić.

    Nagrade:

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI FILM

    KVALIFIKACIONI FILM ZA NOMINACIJU ZA NAGRADU OSCAR®

    Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

    KANDIDATURA ZA NAGRADU EUROPSKE FILMSKE AKADEMIJE U KATEGORIJI NAJBOLJI KRATKI FILM

    1. BERNINE OČI / SYTË E BERNËS, Ermal Gërdovci (Kosovo*, Sjeverna Makedonija, 2025, 17 min.) – svjetska premijera

    2. PROCEDURA / PROSEDÜR, Rabia Özmen (Turska, 2025, 18 min.) – svjetska premijera

    3. PUSTINJA, ONA / IERIMOS, Ioanna Digenaki (Grčka, 2025, 14 min.) – svjetska premijera

    4. ALIȘVERIȘ, Vasile Todinca (Rumunija, 2025, 15 min.) – regionalna premijera

    5. ERASERHEAD U PLETENOM CEKERU / ERASERHEAD IN A KNITTED SHOPPING BAG, Lili Koss (Bugarska, 2025, 19 min.) – regionalna premijera

    6. HISTERIČNI NAPAD SMIJEHA / HISTERIČNI NAPAD SMEHA, Matija Gluščević, Dušan Zorić (Srbija, Hrvatska, 2025, 15 min.) – regionalna premijera

    7. INDEX, Radu Muntean (Rumunija, 2025, 28 min.) – regionalna premijera

    8. KAD SVANE, Stefan Ivančić (Srbija, Španija, Slovenija, Hrvatska, 2025, 15 min.) – regionalna premijera

    9. SPEKTAKL / THE SPECTACLE, Bálint Kenyeres (Mađarska, Francuska, 2025, 17 min.) – regionalna premijera

    10. ZIMA U MARTU / LUMI SAADAB MEID, Natalia Mirzoyan (Armenija, Estonija, Francuska, Belgija, 2025, 16 min.) – regionalna premijera

    TAKMIČARSKI PROGRAM – STUDENTSKI FILM 2025.

    Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 11 filmova, od kojih će pet imati svjetsku, jedan međunarodnu, a pet filmova regionalnu premijeru.

    „Svaka godina donosi nova otkrića i proces selekcije je najuzbudljiviji dio pripreme Sarajevo Film Festivala. Ovogodišnja selekcija Takmičarskog programa – studentski film donosi jedanaest filmova, dosta različitih po tonu i stilu, ali kroz koje se prožimaju veoma slični motivi, tako da se može pričati o generalnoj tematskoj preokupaciji mladih, kao i o njihovom specifičnom pogledu na svijet“, izjavila je Krsmanović. 

    Nagrada:

    SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM

    Novčanu nagradu, u iznosu od 1.000 €, obezbjeđuje Vijeće za regionalnu saradnju

    1. DOM, PROSTOR IZMEĐU NAS / HOME, A SPACE BETWEEN US, Effi Rabsilber (Grčka, 2025, 16 min.) – svjetska premijera

    2. FOUND & LOST, Reza Rasouli (Austrija, 2025, 17 min.) – svjetska premijera

    3. NAKON NASTAVE / DUPĂ ORE, Marius Papară (Rumunija, 2025, 18 min.) – svjetska premijera

    4. RAHLO, Jozo Schmuch (Hrvatska, 2025, 19 min.) – svjetska premijera

    5. TARIK, Adem Tutić, (Srbija, 2025, 27 min.) – svjetska premijera

    6. POLICIJSKI SAT / KOMENDANTSKA HODYNA, Yelyzaveta Toptyhina (Ukrajina, 2025, 23 min.) – međunarodna premijera

    7. LEĐNO PLIVANJE / SIRTÜSTÜ, Asya Günen (Turska, 2025, 14 min.) – regionalna premijera

    8. MLIJEKO I KEKSI / FURSECURI ȘI LAPTE, Andrei-Tache Codreanu (Rumunija, 2025, 21 min.) – regionalna premijera

    9. POLUOTOK, David Gašo (Hrvatska, 2025, 19 min.) – regionalna premijera

    10. WISH YOU WERE EAR, Mirjana Balogh (Mađarska, 2025, 10 min.) – regionalna premijera

    11. ŽIVO KAMENJE / ÉLŐ KÖVEK, Jakob Ladányi Jancsó (Mađarska, 2025, 20 min.) – regionalna premijera

    „Takmičarski programi Sarajevo Film Festivala su prostor za predstavljanje novih autorskih glasova iz regije. Ponosni smo što ove godine donosimo snažan izbor filmova koji odražavaju umjetničku hrabrost, društvenu relevantnost i raznolikost perspektiva – potvrđujući da se u filmskom prostoru naše regije dešavaju itekako zanimljive stvari“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

    31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025.* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova. 

    1...8910...173Stranica 9 of 173