BUDIMO HUMANI: Belma Sakić održala koncert za liječenje Emine Hodžić

0

Na Trgu slobode u Tuzli u ponedjeljak, 22. decembra 2025. godine, održan je humanitarni koncert Belme Sakić, gdje je prikupljeno 4 238 KM za liječenje Emine Hodžić iz Lukavca.

Tokom koncerta građani su imali priliku da učestvuju u humanitarnoj akciji kroz donacije. Na svakoj od kućica koje su se nalazile na trgu bile su postavljene kase u koje su posjetioci mogli ostaviti dobrovoljne priloge.

Donacije su bile namijenjene isključivo za liječenje Emine Hodžić, a iznos koji su građani uplatili zavisio je isključivo od njihovih mogućnosti i želje da pomognu.

Organizatori su naglasili da je svaki doprinos vrijedan i da se zajedničkim snagama može napraviti značajna razlika.

Emina Hodžić iz Lukavca, rođena 1996. godine, već mjesecima je vodila najtežu životnu borbu. Ovoj mladoj majci dijagnosticiran je adenokarcinom rektuma, stadij IV, odnosno rak debelog crijeva koji se proširio na limfne čvorove, trbušnu maramicu, matericu i jajnik, uz sumnju i na zahvaćenost jetre.
Tokom dosadašnjeg liječenja prošla je kroz izuzetno teške medicinske zahvate.

FOTO: Ustupljena fotografija

U novembru 2024. godine operisana je i odstranjeno joj je debelo crijevo uz ugradnju stome, nakon čega je od decembra do jula 2025. godine prošla kroz 12 ciklusa hemoterapije. U augustu je uslijedila nova operacija, tokom koje su joj odstranjeni dio tankog crijeva, materica i jajnik, a urađena je i biopsija jetre.

Bolest je, nažalost, bila u uznapredovalom stadiju, a za nastavak liječenja bile su potrebne ciljane i imunoterapije koje u Bosni i Hercegovini nisu dostupne ili nisu pokrivene zdravstvenim sistemom.

Zbog toga je liječenje nastavljeno u Istanbulu, gdje su prvi rezultati donijeli olakšanje i smanjenje bolova, ali su sredstva kojima je raspolagala bila potrošena.

BiH dobila prve licencirane potražne pse po međunarodnim standardima

Bosna i Hercegovina je ostvarila historijski iskorak u oblasti potrage i spašavanja – po prvi put u našoj zemlji licencirani su potražni psi prema najvišim međunarodnim standardima, čime je značajno unaprijeđena spremnost za reagovanje u slučajevima zemljotresa, nestanaka osoba i drugih vanrednih situacija.

Ovaj izuzetno važan rezultat ostvaren je kroz projekat Rescue Paws čiji je pokretač organizacija Pomozi.ba, te uz ključnu ulogu Vatrogasnog društva Vogošća, koje je vodilo projekat i aktivno učestvovalo u njegovoj realizaciji.

Rescue Paws – od ideje do konkretnih rezultata
Projekat Rescue Paws pokrenut je s jasnom vizijom: razviti i licencirati operativno sposobne K9 timove u Bosni i Hercegovini prema IRO (International Rescue Dog Organisation) standardima, koji se smatraju najrelevantnijim i najpriznatijim u svijetu spasilačkih pasa.

Tokom trajanja projekta, učesnici su prošli višemjesečan i izuzetno zahtjevan proces obuke koji je obuhvatao: osnovnu i naprednu poslušnost, potragu u ruševinama, potragu na otvorenom terenu (u prirodi), rad u realnim, operativnim i stresnim uslovima.

Poseban segment projekta bila je izgradnja namjenskog poligona i ruševine, koji su građeni tokom trajanja projekta kako bi u potpunosti odgovarali IRO pravilima. U ovom procesu presudnu ulogu imalo je Vatrogasno društvo Vogošća, koje je svojim znanjem, ljudstvom i mehanizacijom omogućilo stvaranje adekvatnih uslova za kvalitetnu obuku i polaganje ispita.

Pet timova – dvostruka međunarodna licenca
Kao rezultat predanog rada, pet K9 timova iz Bosne i Hercegovine uspješno je položilo ispite iz potrage u ruševinama i potrage na otvorenom terenu, čime su stekli međunarodno priznate IRO licence u obje discipline.

Posebnu težinu ovom uspjehu daje činjenica da su IRO ispiti iz potrage u ruševinama i potrage na otvorenom terenu po prvi put održani u Bosni i Hercegovini. Time je Bosna i Hercegovina ne samo dobila prve licencirane timove, već se i prvi put pozicionirala kao zemlja domaćin ispitnog procesa koji se provodi prema najvišim međunarodnim standardima.

Ispitni proces vođen je pod nadzorom IRO sudkinje Mirke Nečak iz Slovenije, čije međunarodno iskustvo i stručnost garantuju punu validnost, nepristrasnost i vjerodostojnost ostvarenih rezultata.
Licencirani K9 timovi projekta Rescue Paws

U okviru projekta Rescue Paws, IRO licence stekli su sljedeći K9 timovi:

Admir Poljo – pas Iko, Vatrogasno društvo Vogošća
Hilda Zuko – pas Nala, Vatrogasno društvo Vogošća
Marko Kraljević – pas Rea, Gorska služba spašavanja Široki Brijeg
Nenad Jovanović – pas Kia, Gorska služba spašavanja Bijeljina
Davorin Sekulić – pas Đurđa, Vatrogasno društvo Vogošća Svi navedeni timovi prošli su identičan, strogo definisan ispitni proces proveden prema IRO pravilima, koja priznaju Ujedinjene nacije (UN) i INSARAG (International Search and Rescue Advisory Group), a koji su ujedno usklađeni sa standardima FCI-a (Fédération Cynologique Internationale) – Međunarodnog kinološkog saveza.
Ovi timovi predstavljaju prve operativno licencirane potražne K9 timove u Bosni i Hercegovini certificirane prema međunarodnim IRO standardima, čime je postavljen novi temelj za razvoj sistema potrage i spašavanja u zemlji.
Zašto je IRO licenca toliko značajna?
IRO standardi osiguravaju da su pas i vodič osposobljeni za rad u najtežim mogućim uslovima, uz maksimalnu sigurnost, preciznost i efikasnost. Posjedovanje IRO licenciranih timova znači da Bosna i Hercegovina ssada posjeduje međunarodno priznate, operativno upotrebljive potražne timove, sposobne da djeluju u Zemlji.

Pomozi.ba – ulaganje u sigurnost zajednice
Organizacija Pomozi.ba, kao idejni tvorac projekta, još jednom je pokazala da humanitarni rad ne podrazumijeva samo hitnu pomoć, već i strateško ulaganje u sigurnost zajednice. Pokretanjem projekta Rescue Paws omogućeno je stvaranje trajnih kapaciteta koji ostaju na raspolaganju Bosni i Hercegovini.

Posebnu zahvalnost upućujmo sponzorima i prijateljima projekta – Pet City, Josera, Bosman, Općina Vogošća, Civilna Zaštita Vogošća koji su prepoznali važnost ulaganja u spasilačke K9 timove i dali značajan doprinos realizaciji projekta.
Jednako važnu ulogu imali su treneri i instruktori, bez čijeg znanja, iskustva i kontinuiranog rada ovaj projekat ne bi bio moguć.


Temelj za budućnost

Rescue Paws nije samo projekat, već prekretnica za razvoj potražnih i spasilačkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Izgrađena infrastruktura, licencirani timovi i stečeno znanje predstavljaju trajnu vrijednost i snažnu osnovu za dalji razvoj sistema potrage i spašavanja u zemlji. Istovremeno, ovaj uspjeh označava tek početak – pred licenciranim timovima su novi ispiti, dodatne obuke i kontinuirano usavršavanje, s ciljem daljnjeg unapređenja operativne spremnosti i dostizanja još višeg nivoa profesionalnosti u službi spašavanja ljudskih života.

FESTIVAL ILIDŽA: Da se ne zaboravi ono što je zlata vrijedilo

0

U organizaciji Fondacije SEVDAH, u Centru za kulturu i edukaciju “Safet Zajko” bit će održana promocija kapitalnog izdanja „FESTIVAL ILIDŽA – Monografija prvih 60 godina najvećeg festivala narodne muzike na Balkanu“ čiji su autori mr. sci. Enver Šadinlija, komunikolog, urednik i voditelj te mr. sci. Damir Galijašević, etnomuzikolog.

Knjiga donosi sveobuhvatan i dokumentovan pregled festivala održanih od 1963. do 2023. godine, sa detaljnim popisima interpretatora, pjesama, autora i nagrada, uz bogatu arhivsku građu: originalne i raritetne fotografije, faksimile novinskih članaka i zapisnika stručnog žirija, te fragmente intervjua učesnika festivala.

Tim povodom, jedan od autora monografije, mr. sci. Enver Šadinlija, u razgovoru za dobarportal.net govorio je o višedecenijskoj, gotovo životnoj povezanosti s Festivalom narodne muzike Ilidža.

Njegov odnos prema ovom festivalu razvijao se kroz različite uloge i faze – od vjernog slušaoca i televizijskog gledaoca, preko posjetioca ljetne pozornice, do aktivnog i višestruko angažiranog učesnika u njegovom stvaranju i očuvanju. Tokom godina djelovao je kao nagrađivani autor i novinar-izvještač, član organizacionih odbora i festivalskih žirija, urednik i scenarist RTV prijenosa, a 1996. godine obavljao je i funkciju direktora Festivala.

Odakle ideja za samo pisanje monografije o Festivalu Ilidža?

  • Ideju osobno nosim decenijama i još sam 1989. počeo pisati feljton o 35 festivala „Ilidža“. No, nije realizirano, a zbog zbivanja u narednim godinama negdje se i to zagubilo. Ali, želja nije nestala. Jer, taj je festival mnogo čega odredio u mom životu i karijeri. I kad se dogodilo da se sudbinski susretnem s grupom mladih ljudi koji o narodnoj muzici, i staroj i novoj, razmišljaju kao i ja, frontmen te generacije okupljene u „Fondaciji sevdah“, magistar etnomuzikologije Damir Galijašević, bio je uporan u želji da načinimo ovu knjigu. Damir, kao poštovalac svega što ovaj festival čini bitnim i zanimljivim, ja kao neko ko je decenijama „uživo“ bio dio festivala, „i izvana i iznutra“, godinama smo tražili i pronalazili dokumente i svjedoke, ogromnu građu sakupili i vjerujem da smo zajedno, kao spoj „mladosti i iskustva“, napravili dobru i jako vrijednu monografiju.

Zašto je Festival Ilidža najveći i najznačajniji festival narodne muzike na Balkanu?

  • Svaki narod na svijetu voli i najradije sluša i pjeva svoju tradicionalnu pjesmu. Festival „Ilidža“ uspostavljen je u vrijeme kad su moćni mediji, naročito radio i televizija, pridavali veliku pažnju kvalitetnom njegovanju narodne muzike, kao i muzike stvarane na tragu izvorne narodne pjesme. Inicijativa iz Sarajeva, kao središta jugoslovenske države, prihvaćena širom Jugoslavije, uz kvalitet novog stvaralaštva, proizvela je ogromnu popularnost i zanimanje za „Ilidžu“. Današnjim rječnikom – festival je bio „brend broj jedan“. Podaci i priče u ovoj knjizi to svjedoče na svakoj stranici.

Kako je Festival Ilidža uticao na oblikovanje i afirmaciju narodne muzike na ovim prostorima?

  • Upravo „diktirajući“ princip da je novo stvaralaštvo nužno, jer svako vrijeme ima svoje pjesme, ali da te nove pjesme moraju imati visoki kvalitet. Festival je bio referentan za afirmaciju autora, pjesama, ali i izvođača. I prve decenije festivala stvorile su standarde.

Koja imena i koje pjesme su, po Vašem mišljenju, trajno obilježile Festival Ilidža?

  • Izuzetno je veliki broj primjera za to. Od prvog takmičarskog festivala, koji je u vrh jugoslovenske liste autora i izvođača lansirao do tada malo poznatog, a vrhunskog autora Radeta Jovanovića iz Goražda i mladog Safeta Isovića. I od tada – svako ko je bio zapažen na ilidžanskoj festivalskoj pozornici postigao je veliku karijeru. Pjesme s festivala bile su hitovi, a tiraži gramofonskih ploča u milionskim brojkama. Legendarna „Jablani se povijaju“ iz 1964. godine, pa dalje „Ne pitaj me, stara majko“, „Odlazi, odlazi“, „Ja te pjesmom zovem“, „Topla zima, hladna žena“, „Emina“ i stotine vrlo uspješnih i popularnih pjesama. Nedeljko Bilkić, Šaban Šaulić, Hanka Paldum, Toma Zdravković i mnogi i danas vrlo popularni izvođači stasali su na „Ilidži“, uz doajene Zaima Imamovića, Zehru Deović, Nadu Mamulu, Esmu Redžepovu… Sve to „potanko“ je osvjedočeno na stranicama ove knjige.

Postoji li neka manje poznata anegdota ili događaj koji posebno oslikava duh festivala?

  • Bilo je, naravno, puno i anegdota i zanimljivih situacija, ali da ne prepričavam – u knjizi su. Uz sve ozbiljne podatke i komentare, uz muzikološku analizu i medijski tretman festivala, našlo se i dosta onoga što se dešavalo iza scene, u publici, u kuloarima, među učesnicima…

Na koji način je Festival reflektovao identitet Bosne i Hercegovine i njen kulturni pluralizam?

  • Pa, dobro je pitanje… Puno je festival vrijedio razumijevanju i afirmaciji multikulture u BiH. Pjesma povezuje narode. Pa su i autori i izvođači iz svih dijelova Jugoslavije učili o ovdašnjoj muzičkoj tradiciji, ali i upoznavali vrijednosti ovdašnje kulture življenja. Skladali su i pjevali pjesme o Bosni i Hercegovini.

Može li se duh Festivala prenijeti na mlađe generacije u vremenu digitalnih platformi i novih muzičkih trendova?

  • Volio bih da mogu pozitivno odgovoriti. Na moju veliku žalost, ne mogu. Nisam optimist. Rečenica da „svako vrijeme ima svoje pjesme“ vrijedila je kao opis razloga zašto i kako je uopće nastao ovaj festival i brzo postao kultno mjesto novog muzičkog stvaralaštva. „Reality show“ koji u ovom vremenu stvara izvođačke zvijezde i ogroman marketing moćnih produkcija, osobito beogradskih, uništio je značaj festivala, pa i naše legendarne „Ilidže“. I zbog toga smo Damir i ja istrajali u realizaciji ove knjige – da se ne zaboravi ono što je zlata vrijedilo.

PONOS BIH: Lejla Smajević, prosjek 10.00 i dvije Zlatne nagrade

0

Lejla Smajević iz Hadžića završila je master studij s prosjekom 10.00, osvojila dvije Zlatne nagrade i postala primjer akademske izvrsnosti i inspiracija mladima u BiH.

Dvadesetčetverogodišnja Lejla Smajević iz Hadžića istinski je primjer akademske izvrsnosti, predanog rada i društvene odgovornosti mladih u Bosni i Hercegovini.

Nakon uspješno završenog dodiplomskog studija kriminologije na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, Lejla je nastavila nizati izuzetne rezultate i na master studiju, koji je okončala s maksimalnim prosjekom ocjena 10.00.

Za vrhunski akademski uspjeh nagrađena je Zlatnom značkom Univerziteta u Sarajevu, najvišim priznanjem koje se dodjeljuje studentima s izuzetnim rezultatima. Time je još jednom potvrđen njen status jedne od najuspješnijih mladih akademkinja svoje generacije.

Njen rad i zalaganje prepoznao je i Grad Sarajevo, gdje joj je gradonačelnik uručio Zlatnik Grada Sarajeva kao priznanje za ostvareni akademski uspjeh, znanje i doprinos akademskoj zajednici.

„Svoju radost doživljavam kao istinsku vrijednost tek onda kada je mogu podijeliti s drugima“, poručila je Smajević, naglašavajući važnost zajedništva i društvene odgovornosti.

Posebnu zahvalnost uputila je Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, ističući da su savremeni studijski programi, profesori visokog naučnog i stručnog ugleda te posvećeno osoblje bili temelj njenog akademskog i profesionalnog razvoja. Danas joj je, kako navodi, posebna čast što je i sama dio osoblja Fakulteta, gdje aktivno doprinosi radu akademske zajednice koja njeguje znanje, etiku i izvrsnost.

Zahvalnost je uputila i Općini Hadžići, kao i sugrađanima koji kontinuirano podržavaju mlade i stvaraju okruženje u kojem se trud i znanje prepoznaju i cijene.

Na kraju, Lejla je zahvalila roditeljima, porodici, prijateljima i svima koji su joj bili podrška na putu uspjeha, poručivši:

„Radujmo se zajedno.
Ovo je naše.
Ovo je Bosna i Hercegovina.
Ovo smo mi. Izvrsni!“

Izvor: Prosjek 10.00, dvije Zlatne nagrade i jasna poruka mladima: Lejla Smajević primjer uspjeha u BiH – Crna hronika

UNA DELIBAŠIĆ: Ostala sam dosljedna sebi i ostvarila svaki svoj san

0

Una Delibašić je bivša manekenka i kozmetolog. U razgovoru za dobarportal.net ističe da vjeruje u upornost, autentičnost i snagu, kao i u sposobnost da svaki izazov pretvori u priliku.

Odakle interes za modelingom?

  • Moj interes za modeling zapravo počinje još u osnovnoj školi. Sjećam se da sam imala nepunih trinaest godina kada sam, na prijedlog tadašnje prijateljice, krenula na časove manekenstva u modnu agenciju koju je ona pohađala. U početku sam joj pravila društvo, ali sam ubrzo osjetila posebnu privlačnost prema sceni. Iskreno, tokom pubertetskih godina željela sam biti primijećena. Za razliku od mojih vršnjaka koji su tražili prolazna zadovoljstva, ja sam razmišljala o karijeri, saradnjama i velikim prilikama. Maštala sam o velikim svjetlima, potpisima i tome kako iskoristiti svoj potencijal te naplatiti trud i talenat.

Šta je ključno za uspjeh na modeling sceni?

  • U modelingu je ključno da ste autentični i da vjerujete da ste baš vi ta najljepša djevojka koju su čekali i za koju nisu bili spremni. Da, vi ste ta fatalna žena za kojom otkidaju – to je stav koji će vas ili vinuti u zvijezde ili vas, ako ga nemate, izbaciti iz igre.

Baviš se i kozmetikom, pa šta je tajna kvalitetnog šminkanja?

  • Iza uspješnog kozmetologa stoje sati i sati rada – izrada seminarskih radova, prezentacija, učenje na fakultetu i mimo njega, ulaganje u edukacije, prostor, skupocjene aparate, ali i u samu sebe.Ipak, ono što zaista čini razliku, bez obzira na trenutno stanje, finansije ili vašu profesiju, jeste to da nikada ne odustajete i da idete do kraja, vjerujući u ono što mnogi smatraju iluzijom. Kada zavolite tu „iluziju“, dodate strast i volju, uspjeh je zagarantovan.

Na šta si najviše ponosna u dosadašnjem radu?

  • Najviše sam ponosna na to što sam ostala dosljedna sebi i ostvarila svaki svoj san. Svaki projekat koji sam preuzela bio je poseban na svoj način. U manekenstvu to je, svakako, takmičenje i pobjeda na Miss Freedom World 2023, što smatram vrhuncem svojih postignuća u toj oblasti, kao i pojavljivanje u spotovima naših proslavljenih pjevača, kao naprimjer u numeri Saše Kovačevića „Radi me lagano“.U kozmetologiji sam ponosna na sve dosadašnje licence i rezultate na studijama. Posebno cijenim način na koji sam se odnosila prema projektima – dolazila sam na fakultet živeći i radeći u drugoj državi, spavala po autobusima na dugim putovanjima za takmičenja, potpuno sama, u drugom govornom području. Edukovala sam se širom zemlje, opet samostalno, bez tuđe pomoći, koristeći svoj novac i snagu volje i, uprkos umoru, iscrpljenosti i teškim trenucima, išla sam do kraja bez izgovora, dokazujući sebi da ja to mogu.

Ima li naše društvo predrasude prema mladim, uspješnim, jakim i lijepim ženama?

  • Društvo itekako ima predrasude prema ženama, posebno u ovom poslu. Često nas prvo vide kao objekte i doživljavaju površnima, uz uobičajenu floskulu da su manekenke „lake djevojke“ – etiketu koju sam, nažalost, nosila još sa nepune petnaeste godine.Pored toga, mnogi muškarci teško prihvataju da jedna žena može biti snažna, pa čak i jača od njih. Dok neke žene takvu osobu vide „kao muškarca“, jer ne odgovara tipičnom, pokornom ženskom idealu, muškarci je doživljavaju kao rivala. A zapravo je riječ o ženi koja poznaje svoju vrijednost i hrabro se bori za svoje mjesto u ovom surovom svijetu.Ono što me oblikovalo jeste moj temperament i odlučnost da ne budem samo „nečija kćerka“ ili „nečija djevojka“, već samostalna mlada žena koja gradi svoj put i bori se za svoje mjesto.

Ko si ti zapravo iza scene, kada se ugase reflektori?

  • Iza scene i svih titula koje sam stekla u tako ranim godinama stoji, rekla bih, jedna prizemna djevojka koja živi sasvim običan, a za neke možda i dosadan život. Kada ne radim i nemam angažmane, posvećena sam sebi i radu na sebi – suočavanju s vlastitim nesigurnostima, jačanju samopouzdanja, prevazilaženju strahova i otkrivanju novih strasti. Nekada sam od toga bježala, a danas u tom procesu iskreno uživam. Ne plašim se to priznati, jer vjerujem da se iza najveće ranjivosti krije i najveća snaga. To je, zapravo, naš resurs.

Svestrana si djevojka, možeš li nam reći nešto više o svojim hobijama?

  • Ono što ljudi možda ne znaju o meni jeste da sam zaista svestrana. Još od djetinjstva svoj talenat sam usmjeravala ka sportu, plesu, ali i umjetnosti. Kao djevojčica bavila sam se različitim sportovima, poput atletike i tenisa, a paralelno sam pohađala muzičku školu, svirala violinu i razvijala vokalne sposobnosti.Danas sam, u mnogo čemu, drugačija nego tada. Privlače me borilački sportovi, streljaštvo, pomorstvo i adrenalinske vožnje. Upravo te aktivnosti čine da se osjećam živom, ispunjenom i cjelovitom.

Jesi li u ljubavnoj vezi i kakvi te momci privlače?

  • Neka to, za sada, ostane mala misterija. Još uvijek sam u potrazi za svojim „Mr. Smithom“, jer je to zapravo metafora koja me najbolje opisuje kada je riječ o ljubavi.

Koja su tvoja očekivanja i planovi za budućnost?

  • Kao i do sada, vjerujem u rad, produktivnost i dobru organizaciju, koji će, nadam se, donijeti nove uspjehe, certifikate, licence i zanimljive angažmane – možda čak i iz oblasti moje nekadašnje profesije. Sa mnom se nikad ne zna, ali jedno je sigurno: uvijek sam fokusirana, produktivna i na različita polja usmjerena.

VELIKI USPJEH POMOZI.BA: BiH dobila prve licencirane potražne pse po međunarodnim standardima

0

Bosna i Hercegovina je ostvarila historijski iskorak u oblasti potrage i spašavanja – po prvi put u našoj zemlji licencirani su potražni psi prema najvišim međunarodnim standardima, čime je značajno unaprijeđena spremnost za reagovanje u slučajevima zemljotresa, nestanaka osoba i drugih vanrednih situacija.

Ovaj izuzetno važan rezultat ostvaren je kroz projekat Rescue Paws čiji je pokretač organizacija Pomozi.ba, te uz ključnu ulogu Vatrogasnog društva Vogošća, koje je vodilo projekat i aktivno učestvovalo u njegovoj realizaciji.

Rescue Paws – od ideje do konkretnih rezultata

Projekat Rescue Paws pokrenut je s jasnom vizijom: razviti i licencirati operativno sposobne K9 timove u Bosni i Hercegovini prema IRO (International Rescue Dog Organisation) standardima, koji se smatraju najrelevantnijim i najpriznatijim u svijetu spasilačkih pasa.

Tokom trajanja projekta, učesnici su prošli višemjesečan i izuzetno zahtjevan proces obuke koji je obuhvatao: osnovnu i naprednu poslušnost, potragu u ruševinama, potragu na otvorenom terenu (u prirodi), rad u realnim, operativnim i stresnim uslovima.

Poseban segment projekta bila je izgradnja namjenskog poligona i ruševine, koji su građeni tokom trajanja projekta kako bi u potpunosti odgovarali IRO pravilima. U ovom procesu presudnu ulogu imalo je Vatrogasno društvo Vogošća, koje je svojim znanjem, ljudstvom i mehanizacijom omogućilo stvaranje adekvatnih uslova za kvalitetnu obuku i polaganje ispita.

Pet timova – dvostruka međunarodna licenca

Kao rezultat predanog rada, pet K9 timova iz Bosne i Hercegovine uspješno je položilo ispite iz potrage u ruševinama i potrage na otvorenom terenu, čime su stekli međunarodno priznate IRO licence u obje discipline.

Posebnu težinu ovom uspjehu daje činjenica da su IRO ispiti iz potrage u ruševinama i potrage na otvorenom terenu po prvi put održani u Bosni i Hercegovini. Time je Bosna i Hercegovina ne samo dobila prve licencirane timove, već se i prvi put pozicionirala kao zemlja domaćin ispitnog procesa koji se provodi prema najvišim međunarodnim standardima.

Ispitni proces vođen je pod nadzorom IRO sudkinje Mirke Nečak iz Slovenije, čije međunarodno iskustvo i stručnost garantuju punu validnost, nepristrasnost i vjerodostojnost ostvarenih rezultata.

Licencirani K9 timovi projekta Rescue Paws

U okviru projekta Rescue Paws, IRO licence stekli su sljedeći K9 timovi:

  • Admir Poljo – pas Iko, Vatrogasno društvo Vogošća

  • Hilda Zuko – pas Nala, Vatrogasno društvo Vogošća

  • Marko Kraljević – pas Rea, Gorska služba spašavanja Široki Brijeg

  • Nenad Jovanović – pas Kia, Gorska služba spašavanja Bijeljina

  • Davorin Sekulić – pas Đurđa, Vatrogasno društvo Vogošća
    Svi navedeni timovi prošli su identičan, strogo definisan ispitni proces proveden prema IRO pravilima, koja priznaju Ujedinjene nacije (UN) i INSARAG (International Search and Rescue Advisory Group), a koji su ujedno usklađeni sa standardima FCI-a (Fédération Cynologique Internationale) – Međunarodnog kinološkog saveza.

Ovi timovi predstavljaju prve operativno licencirane potražne K9 timove u Bosni i Hercegovini certificirane prema međunarodnim IRO standardima, čime je postavljen novi temelj za razvoj sistema potrage i spašavanja u zemlji.

Zašto je IRO licenca toliko značajna?

IRO standardi osiguravaju da su pas i vodič osposobljeni za rad u najtežim mogućim uslovima, uz maksimalnu sigurnost, preciznost i efikasnost. Posjedovanje IRO licenciranih timova znači da Bosna i Hercegovina ssada posjeduje međunarodno priznate, operativno upotrebljive potražne timove, sposobne da djeluju u Zemlji.

Pomozi.ba – ulaganje u sigurnost zajednice

Organizacija Pomozi.ba, kao idejni tvorac projekta, još jednom je pokazala da humanitarni rad ne podrazumijeva samo hitnu pomoć, već i strateško ulaganje u sigurnost zajednice. Pokretanjem projekta Rescue Paws omogućeno je stvaranje trajnih kapaciteta koji ostaju na raspolaganju Bosni i Hercegovini.

Posebnu zahvalnost upućujmo sponzorima i prijateljima projekta – Pet City, Josera, Bosman, Općina Vogošća, Civilna Zaštita Vogošća koji su prepoznali važnost ulaganja u spasilačke K9 timove i dali značajan doprinos realizaciji projekta.

Jednako važnu ulogu imali su treneri i instruktori, bez čijeg znanja, iskustva i kontinuiranog rada ovaj projekat ne bi bio moguć.

Temelj za budućnost

Rescue Paws nije samo projekat, već prekretnica za razvoj potražnih i spasilačkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Izgrađena infrastruktura, licencirani timovi i stečeno znanje predstavljaju trajnu vrijednost i snažnu osnovu za dalji razvoj sistema potrage i spašavanja u zemlji. Istovremeno, ovaj uspjeh označava tek početak – pred licenciranim timovima su novi ispiti, dodatne obuke i kontinuirano usavršavanje, s ciljem daljnjeg unapređenja operativne spremnosti i dostizanja još višeg nivoa profesionalnosti u službi spašavanja ljudskih života. 

MERJEMA IMAMOVIĆ: Želim učestvovati u unapređenju obrazovanja, ali i u kliničkoj praksi

0

Da Bosna i Hercegovina ima mlade ljude na koje može biti ponosna primjer je i Merjema Imamović iz Zavidovića. Ova mlada djevojka Srednju gimnaziju „Rizah Odžečkić“ završila je 2015. godine u rodnom gradu. Studij radiologije završila je na Zdravstvenom fakultetu u Tuzli, gdje je 2020. godine i magistrirala. Trenutno je zaposlena u struci i nalazi se na drugoj godini doktorskog studija.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da se njen interes za radiologiju javio još tokom školovanja, a dodatno ga je oblikovalo i porodično okruženje.

“Moj stariji brat je inženjer medicinske radiologije, što mi je omogućilo da se izbliza upoznam s ovom strukom i njenim značajem u savremenoj medicini. Kroz razgovore i praćenje njegovog rada shvatila sam koliko je radiologija važna u postavljanju tačnih i pravovremenih dijagnoza. Oduvijek me fascinirala mogućnost da se pomoću savremenih metoda „zaviri“ u ljudsko tijelo i dobije jasna slika stanja pacijenta, često i prije pojave ozbiljnijih simptoma. Radiologija je dinamična oblast koja se stalno razvija i to me dodatno motivisalo”, priča Merjema Imamović.

Zatim nam je otkrila i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Najponosnija sam na kontinuitet u obrazovanju i profesionalnom razvoju, ali i na činjenicu da sam u relativno kratkom periodu uspjela spojiti rad u praksi sa akademskim napredovanjem. Posebno mi je važno povjerenje pacijenata i kolega, jer to smatram najvećim priznanjem u ovom poslu”, navodi naša sagovornica.

Potom smo se osvrnuli i na magnetnu rezonancu srca što je savremena, neinvazivna dijagnostička metoda koja omogućava detaljan prikaz strukture i funkcije srca.

“Pregled se obavlja u ležećem položaju, bez zračenja, a pacijent tokom snimanja mora sarađivati kroz kratka zadržavanja daha. Ova metoda daje izuzetno precizne informacije o srčanom mišiću, krvnim sudovima i protoku krvi”, objašnjava Merjema Imamović.

Nastavlja da je najvažnije da pacijenti budu opušteni i informisani.

“Prije pregleda potrebno je ukloniti sve metalne predmete i obavijestiti osoblje o eventualnim implantima ili zdravstvenim stanjima. Najčešće greške su strah, nepotrebna napetost i nedovoljna saradnja tokom snimanja, što može uticati na kvalitet slike”, izjavljuje naša sagovornica.

Upitali smo je i ima li naše društvo predrasude prema mladim, obrazovanim i uspješnim djevojkama.

“Nažalost, predrasude i dalje postoje, posebno kada mlade žene brzo napreduju u obrazovanju i karijeri. Ipak, vjerujem da se takve barijere ruše znanjem, profesionalnošću i upornošću. Svaki uspjeh govori sam za sebe i postepeno mijenja percepciju društva”, kazuje Merjema Imamović.

Na kraju poručuje da u budućnosti planira završetak doktorskog studija i dalji profesionalni razvoj u oblasti savremene dijagnostike, s posebnim fokusom na kardiovaskularnu radiologiju.

“Također, jedan od mojih ciljeva je akademski rad i predavanje na fakultetu, jer smatram da je prenošenje znanja i iskustva na mlađe generacije izuzetno važno za razvoj struke. Želim aktivno učestvovati u unapređenju obrazovanja, ali i u svakodnevnoj kliničkoj praksi, kako bih doprinijela kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti”, zaključuje naša sagovornica.

    SELMA TOPALOVIĆ: Svaki komad koji kreiram nastaje iz pažnje prema detaljima

    0

    Selma Topalović vlasnica je modnog brenda, trenutno na master studiju Politologije i upravljanja državom i dodiplomskom studiju Ekonomskog fakulteta, smjer Menadžment, organizacija i preduzetnišvo.

    Upravo iz tog naizgled neobičnog spoja ljubavi prema modi, politici i preduzetništvu nastao je njen brend.

    “Volim osluškivati ljudsku dušu, prepoznati emociju i unutrašnja stanja, a zatim ih pretvoriti u riječi i modni dizajn, uvijek s notom filozofije i dubljeg promišljanja o identitetu, snazi i eleganciji”, kaže Selma Topalović.

    Dodaje da se interes za modu kod nje razvijao prirodno još od ranih godina.

    “U početku je to bila lična potreba da modeliram svoje želje kroz odabir, kombinovanje i način na koji sam doživljavala odjeću. Vremenom je ta intuicija sazrijevala i prerastala u dublje promišljanje forme, kroja i smisla odjeće, što me prirodno dovelo do pokretanja vlastitog modnog brenda”, ističe naša sagovornica.

    Nastavlja da je za nju moda odraz identiteta i unutrašnjeg stanja ličnosti, ali i nesvjesna refleksija našeg viđenja svijeta.

    “Nije samo praćenje trendova, već način na koji žena postavlja granice, pokazuje samopouzdanje i nosi vlastitu priču. Moda ima moć da oblikuje osjećaj sigurnosti i prisutnosti u sadašnjosti, a upravo u tom spoju unutrašnjeg i vanjskog vidim njen pravi smisao”, navodi Selma Topalović.

    Smatra da su današnji modni trendovi brzi, raznoliki i često vođeni društvenim mrežama naglašeni komercijalizacijom estetike.

    “Vidim da moda danas balansira između instant vizuelnog dojma i iskonske potrebe za iskrenim ličnim izrazom, a snaga mode je baš u tome što čak i u toj brzini može ohrabriti da se ipak istakne autentični karakter i identitet svake osobe”, riječi su naše sagovornice.

    Naglašava kako je u radu najviše inspiriše nježna moć, slojevitost i svakodnevni život žene.

    “Inspiraciju pronalazim u njenim stavovima, unutrašnjim neispričanim pričama i snovima koje nosi sa sobom. Ono što me izdvaja od ostalih je sposobnost da tu emociju pretvorim u dizajn koji nije samo estetski, već nosi priču, značenje i osjećaj. Svaki komad koji kreiram nastaje iz pažnje prema detaljima i dubljem razumijevanju osobe koja će ga nositi”, izjavljuje Selma Topalović.

    Na kraju razgovora je iznijela svoja očekivanja i planove za budućnost.

    “Fokus mi je usmjeren na održivu kvalitetu, autentičnost i dugoročni lični i profesionalni rast, ali i na očuvanju ličnog pečata i filozofije dizajna. Da svaki komad koji nastane nosi i oslikava priču, emociju i unutrašnju snagu žene koja ga nosi”, zaključuje naša sagovornica.

    NEJRA HOŽBO: Moda je postala moj način izražavanja

    0

    Nejra Hožbo, studentica je treće, ujedno i završne godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, smjer Financial and Marketing Management na engleskom jeziku.

    Nakon završene Druge gimnazije, ova mlada Sarajka odlučila se za spoj ekonomije, marketinga i finansija, a danas svoje znanje nadograđuje i kroz posao u banci. U razgovoru za dobarportal.net ističe da nastoji uspješno balansirati poslovni život, modu, sport i svakodnevne obaveze.

    “Moda je dio mog života od najranijeg djetinjstva. Još kao djevojčica organizovala sam male modne revije unutar porodice, slagala outfite i igrala se bojama i krojevima. S vremenom je moda postala moj način izražavanja, kroz stil pokazujem raspoloženje, karakter i energiju. Iako pratim trendove, uvijek nastojim zadržati vlastiti pečat i nositi ono u čemu se osjećam samouvjereno i autentično”, priča Nejra Hožbo.

    Otkrila nam je i koja je njena omiljena odjevna kombinacija.

    “U zimskom i novogodišnjem periodu posebno volim elegantne kombinacije. Dobra bunda, čizme na štiklu, pantalone na peglu i jednostavna bluza za mene su savršen spoj klasike i ženstvenosti. Volim outfite koji izgledaju sofisticirano, ali su i praktični za svakodnevne obaveze”, ističe sagovornica.

    Upitali smo je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

    “Iako sam mlada, iza sebe imam već nekoliko godina uzastopnog rada. Iako ti angažmani nisu bili na pozicijama iz oblasti koju sam izučavala sve do ove, vjerujem da se trud i dosljednost uvijek isplate. Najviše sam ponosna na svoju disciplinu i istrajnost. Uspjela sam uskladiti studije i posao te se, prije završetka fakulteta, zaposliti na poziciji vezanoj za moju struku. Ponosna sam što sam ostala vjerna sebi, nisam odustajala od svojih ciljeva i što svaki izazov doživljavam kao priliku za rast i učenje”, kazuje ova mlada Sarajka.

    Prema njenim riječima, predrasude su i dalje prisutne, naročito prema mladim djevojkama koje su ambiciozne, obrazovane i vidljive u javnosti.

    “Uprkos tome, važno je nastaviti graditi vlastiti put bez potrebe za opravdavanjem ili prilagođavanjem tuđim očekivanjima. Fokus na lični razvoj, dosljednost i profesionalni integritet ostaju najjači odgovor na takve izazove”, jasna je Nejra Hožbo.

    Na kraju je iznijela svoja očekivanja i planove za budućnost.

    “Na poslovnom planu očekujem dalji razvoj, usavršavanje i napredovanje u karijeri, uz konstantno ulaganje u sebe. Voljela bih spojiti znanje iz ekonomije i marketinga s ličnim interesovanjima, uključujući modu i lifestyle. Na privatnom planu, želim sa svojim dugogodišnjim partnerom ostvariti zajedničke planove u narednom periodu, uz balans, podršku i zajednički rast”, zaključuje naša sagovornica.

    ŽENE U FILMSKOJ INDUSTRIJI: Otvoren poziv za prijave za Program podrške filmskim autoricama 

    0

    UNIQA SEE FUTURE Fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, objavljuje poziv za drugo izdanje Programa podrške filmskim autoricama za 2026. godinu. Poziv je otvoren do 18. februara 2026. godine. 

    Program pod nazivom Program podrške filmskim autoricama (Female Filmmakers Support Programme) ima za cilj podržati i osnažiti žene u filmu iz šest zemalja u kojima UNIQA osiguranje djeluje u Jugoistočnoj Evropi: Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije i Srbije.  Ciljevi Programa su razvoj i podrška ženama u filmskoj industriji Jugoistočne Evrope u oblasti nezavisne filmske produkcije, povećanje zastupljenosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, te olakšavanje umrežavanja, razvoja vještina i pristupa prilikama za finansiranje za žene u filmu. 

    Program podrške filmskim autoricama (FFSP), uz podršku UNIQA SEE FUTURE Fondacije, osmišljen je kako bi podržao i promovirao žene autorice u Jugoistočnoj Evropi kroz finansijsku podršku za produkciju njihovih filmskih projekata, kao i kroz podršku razvoju njihovih karijera putem CineLink Industry Training i Skills Programme (programa usavršavanja vještina). 

    Poziv je otvoren za rediteljice ili ko-redateljice, zajedno s najmanje jednom dodatnom glavnom  saradnicom (scenaristicom, direktoricom fotografije, kompozitoricom ili montažerkom) koja se izjašnjava kao žena. Iako se Fondacija primarno fokusira na šest navedenih zemalja (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija i Crna Gora), prijave su moguće i iz drugih zemalja, pod uslovom da projekat ima producenta ili koproducenta iz jedne od zemalja u fokusu Programa. Na ovaj način aktivno se potiču koprodukcije i saradnja, omogućavajući uključivanje projekata i talenata izvan osnovnih zemalja fokusa Fondacije. 

    Uključivanjem producenata i koproducenata iz zemalja regije, Program ne samo da proširuje doseg i raznolikost prijava, već potiče i međunarodnu saradnju te jača mrežu filmskih profesionalaca. Kroz ovaj pristup Fondacija doprinosi jačanju regionalne filmske industrije i njenom povezivanju s globalnim trendovima. 

    U prethodnom izdanju Programa, podršku je dobilo pet projekata: „The Possessed“ (Ena Sendijarević), „The Confessions of a Female Gamer“ (Dolya Gavanski), „The Embryo“ (Maša Šarović), „Air in the Bottle“ (Aida Begić) i „To Hold a Mountain“ (Biljana Tutorov). 

    Poziv za prijave otvoren je do 18. februara 2026. godine. 

    Prijave je moguće podnijeti OVDJE

    Više informacija dostupno je na web stranici OVDJE