POZIV ZA DJECU: Kroz edukativne radionice upoznajte bosansko kraljevstvo

U cilju što kvalitetnije promocije historijskih činjenica vezanih za Srednjovjekovnu Bosnu, Udruženje “Mapa kulture” iz Sarajeva odlučilo je da djeci školskog uzrasta približi život na bosanskom dvoru.

Naime, 12. aprila od 11 do 15 sati u ZOO Bambi Centar u Hrasnici bit će organizovan cjelodnevni program u kojem će djeca imati priliku da se druže sa Kraljem Tvrtkom Kotromanićem, učestvuju u društvenim događajima koji su vezani za taj period, igraju društvene igre, kao i da osjete same čari života u Srednjovjekovnoj Bosni.

“Udruženje Mapa kulture poziva škole, edukacijske centre, kao i svu djecu da se pridruže jedinstvenom događaju koji smo nazvali “Upoznaj srednjovjekovnu Bosnu”, koji donosi interaktivno iskustvo i nezaboravnu avanturu za cijelu porodicu! Kroz posebno osmišljene zabavno-edukativne poligone, učesnici će imati priliku da se okušaju u srednjovjekovnim izazovima, testiraju svoje vještine i znanje te se zabave uz dinamične aktivnosti. Događaj je prilagođen svim uzrastima, a porodice koje učestvuju imaju priliku da osvoje vrijedne nagrade, koje možete pogledati na linku ispod!”, rekla je Dalila Šečić, predsjednica Udruženja Mapa kulture.

“U okviru projekta planirane su radionice pisanja bosančicom, izrada karte sa tvrđavama u srednjovjekovnoj Bosni, prikaz stećaka i crtanje istih, druženje djece sa kraljem kao i brojne druge aktivnosti”, dodala je Šečić.

Pozivamo vas da budete dio ovog nesvakidašnjeg iskustva i prijavite se putem sljedećeg linka:

“Pozivamo djecu i roditelje da ne propuste priliku da uče kroz igru, provedu kvalitetno vrijeme s porodicom i osjetite duh srednjovjekovne Bosne!”, dodali su za kraj iz Mape kulture.

Za dodatne informacije i medijske upite, kontaktirajte nas putem e-maila: info@mapakulture.org.

EMIR BEGOVIĆ: Bh. društvo je svjesno postojanja mobinga, ali o njemu govori veoma stidljivo

Emir Begović je sociolog i doktorant na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. U razgovoru za dobarportal.net ukazao je na problem o kojem se u javnosti gotovo i ne govori, a riječ je o mobingu.

Na početku objašnjava šta ustvari znači mobing.

“Mobing, kratko rečeno predstavlja psihičko i moralno zlostavljanje, psihički teror, te iživljavanje nad uposlenicima/radnim kolegama. Osoba koju se na dnevnoj bazi ili barem dva puta tokom jedne sedmice napada, smatra se žrtvom mobinga. On kao fenomen postoji već mnogo decenija, međutim zanimljivo, njegova dijagnostika i formulacija dolazi tek 1980-ih godina. Tada je, švedski psiholog prof. dr. Heinz Leymann istraživao neprijateljsko ponašanje zaposlenih na radnom mjestu. Leymann je razvio i efikasne metode sa ciljem sprečavanja mobinga, ali bavio se i oporavkom njegovih žrtava. On je svojim istraživanjima došao do zaključka da svaki radnik tokom svoje radne karijere ima čak 25% šanse da postane žrtvom mobinga”, govori Emir Begović.

Prema njegovim riječima, važno je istaći kako se mobing ne događa samo u društvima koja su u tranziciji (poput našeg), već i u društvima koja su među najrazvijenijim kada su u pitanju demokratija i pravni sistem.

“Međutim, ključna razlika između društava koja su u traziciji i demokratskih najrazvijenijih, jeste ta što ovi drugonavedeni u velikom broju slučajeva reaguju. Dođe do procesuiranja i adekvatnog sankcionisanja aktera, što nije slučaj u društvu kao što je naše. U ovakvim društvima poput našeg nasilnici (u ovom slučaju moberi) većinom prođu nekažnjeno”, kaže naš sagovornik.

Potom ističe da mnogi nisu ni svjesni da proživljavaju zlostavljanje na poslu.

“Mnogi su mobingovani, a da nisu svjesni toga. Neki od osnovnih primjera mobinga su: širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti, uskraćivanje za informacije, zastrašivanje, omalovažavanje onoga što osoba radi, stalno mijenjanje uputa za rad, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija, zbijanje šala koje su uvredljive, miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti, vikanje ili upotreba prostih riječi, stalno i uporno kritikovanje. Potom bih volio istaći i sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, te odlaska na odmor, kao i uzimanje osobnih stvari ili radne opreme”, navodi Emir Begović.

Naglašava kako postoje dvije glavne vrste mobinga, vertikalni i horizontalni.

“Vertikalni mobing dešava se u dva slučaja. Prvi slučaj je kada pretpostavljeni sprovodi mobing aktivnosti prema jednom podređenom radniku. Kada govorimo o drugom slučaju on se odnosi na situaciju kada grupa radnika sprovodi mobing aktivnosti prema jednom pretpostavljenom”, izjavljuje naš sagovornik.

Nastavlja da se s druge strane, horizontalni mobing dešava u organizaciji među radnicima koji su na istom hijerarhijskom položaju.

“Ljubomora i zavist su pretežno ključne kada je u pitanju poticanje želje za eliminacijom radnog kolege. Posebno se ističe slučaj u kojem zlostavljač u kolegi vidim prijetnju u svom napredovanju kako hijerarhijski u toj organizaciji, tako i u karijeri. Veliki je broj slučaja iznošenja neistina, podvaljivanja žrtvi, što prelazi granice zdravog razuma. Iz istih razloga i grupa zaposlenika može vršiti mobing nad individuom. Time misle da pokazuju svoju nadmoć i sposobnost „vladavine“ u organizaciji. Zanimljivo je da kroz razgovore sa ljudima uposlenim u privatnim i državnim firmama sam došao do saznanja kako horizontalnog mobinga ima podjednako”, priča Emir Begović.

Nadalje se osvrnuo i na rodno zasnovani mobing.

“Kada je u pitanju rodno zasnovani mobing, brojna istraživanja su pokazala kako žene doživljavaju mobing od strane drugih žena na radnom mjestu. Također, zaposleni muškarci u većini slučajeva doživljavaju mobing od radnih kolega”, kazuje naš sagovornik.

Zatim je iznio nekoliko svojih viđenja o uzrocima mobinga.

“Većina oblika mobinga na radnom mjestu nastaje zbog stvarne ili percipirane nervanoteže moći između dvije ili više osoba. Nasilnici često pokušavaju da iskoriste neku razliku između sebe i žrtve, bilo da je to na osnovu spola, rase, starosti, invaliditeta, religije, izgleda ili formalne moći unutar ogranizacije. Također, ljubomora se smatra kao glavnim od razloga zbog čega dolazi do ovog fenomena”, tvrdi Emir Begović.

Konstatira da naše društvo stidljivo govori o svim problemima, pa tako i o ovome.

“Smatram da je bosanskohercegovačk društvo itekako svjesno da mobing postoji. Međutim naše društvo ovaj fenomen kao što je to slučaj kao sa mnogim drugim ignoriše. I kada se priča o njemu, to je veoma stidljivo. Mišljenja sam da kada bi se u medijima više govorilo o mobingu, svijest ljudi bi se promijenila, te došlo do ogromnog napretka ka prevenciji ovog fenomena”, podvlači sagovornik.

Ne krije da su posljedice mobinga ogromne i da uzrokuju mnoge bolesti.

“Posljedice su najčešće fizičke i psihičke. Tu imamo hronični umor, stres, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica, smanjen imunitet, depresija, burn-out sindrom, emocionalna prazninu, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma”, pojašnjava Emir Begović.

Dodaje da postoje mnoge opcije prevencije mobinga.

“Prevencija mobinga bi trebala biti u interesu poslodavaca. Poslodavac treba
uspostaviti politiku o sprječavanju sukoba da ne bi došlo do opasnih eskalacija
istih. Cilj primarne prevencije je spriječiti pojavu novih patoloških slučajeva uzrokovanih stresom i mobingom”,
jasan je naš sagovornik.

Ocjenjuje da ako je mobing već započeo, može ga biti teško držati pod kontrolom ukoliko se odmah ne poduzmu efikasne mjere.

“Vrlo važnu ulogu mogu imati savjetnici od povjerenja i medijatori. U nekoliko evropskih država, kao npr. u Švicarskoj, Francuskoj, Nemačkoj i Engleskoj te u SAD-u i Kanadi, medijacija u radnim organizacijama uspješno je sprovedena kao eksperiment i postala je svakodnevna realnost. Budući da mobing može uzrokovati vrlo teške posljedice za žrtvu, moraju se preduzeti odgovarajuće mjere koje će žrtvi mobinga pomoći da što brže uspostavi psihofizičko zdravlje i povrati uništeno dostojanstvo. Rana dijagnoza uticaja mobinga na zdravlje može pomoći u smanjivanju posljedica na individualnom, porodičnom i socijalnom nivou. Važnu ulogu imaju već pomenute grupe samopomoći, rehabilitacija u specijalizovanim zdravstvenim ustanovama zakoni su neizmjerno važni”, poručuje Emir Begović.

Na kraju je iznio i neke korake koje bi bilo dobro poduzeti na samom početku ukoliko neko smatra da je žrtva mobinga.

“Ako imate osjećaj da ste žrtva mobbinga, za početak je najbolje prijaviti nadređenom. Međutim ukoliko nadređeni vrši mobing, onda je najbolje početi voditi dnevnik. Prije svega bilježiti datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja. Potom bilježiti imena svjedoka i ishod događaja. Čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja Vas maltretira. U našoj zemlji je mobing u pravnom smislu određen kao oblik diskriminacije i normiran je u više posebnih zakona. Iako nije kvalitetno zakonski regulisan, postoji nekoliko presuda u korist žrtava mobinga”, zaključuje naš sagovornik.

MLADE NADE: Učenici Srednje elektrotehničke škole u Sarajevu za digitalizaciju obrazovanja

Učenici Srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, u sklopu projekta “Građanin”, iz predmeta Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava radili su na problemu rješavanja jednog od svakodnevnih izazova sa kojima se učenici susreću.

Tema njihovog projekta bila je “Digitalizacija obrazovanja” i veoma je kompleksna jer obuhvata širi dio istraživanja.

“Slaba digitalizacija obrazovanja otežava uključivanje modernih metoda učenja i smanjuje učinkovitost nastave, dok usporava procese razvoja digitalnih vještina među učenicima i nastavnom osoblju. Nedostatak odgovarajuće infrastrukture, zastarjele tehnologije i nedovoljna obuka nastavnog osoblja dodatno otežavaju problem. To može rezultirati nejednakošću u obrazovanju gdje učenici iz tehnički manje opremljenih škola imaju ograničene mogućnosti za razvoj digitalnih vještina koje su ključne na savremenom tržištu rada”, ističu.

Učenici su vrijedno i marljivo radili na istraživanju ovog problema obavljajući intervjue sa predstavnicima iz Vlade Kantona Sarajevo.

“Obrazložili smo našu temu te dobili jako veliku podršku predstavnika vlasti kao mladi aktivni građani. Ponudili smo rješenja i bolju digitalizaciju putem pametnih tabli, pametnih tableta, online dokumentacije u PDF formatu. Kao novije generacije moramo naglasiti i moramo biti svjesni da se informatizacija širi iz dana u dan, svakodnevno napreduje i obrazovni sistem mora biti usklađen sa vremenom, za što bolji kadar na tržištu u budućnosti. Neophodno je pratiti razvoj tehnologije, ali tako i razvoj savremene nastave. Nadamo se da ćete prepoznati važnost ovog projekta i pružiti nam svoju podršku u realizaciji istog”, zaključuju.

DALILA MEŠIĆ: Ramazan nije perfekcija već prilika da stanemo i usporimo

Dalila Mešić je psihosocijalna savjetnica, coach, majka i žena koja balansira između posla, biznisa i života.

U razgovoru za dobarportal.neti ističe da se njen život promijenio prije 11 godina.

“Prihvatila sam islam i od tada učim šta to zaista znači – ne samo kroz ibadet, već i kroz svakodnevni život, kroz odnose, kroz strpljenje i kroz to kako se nosim sa svojim emocijama. Ramazan je za mene bio nešto novo, nešto što sam s vremenom učila da razumijem i doživim na dublji način. Na početku sam mislila da ramazan mora biti savršen. Da sve mora biti pod konac. Dovoljno ibadeta, savršeni iftari, organizovan dan, potpuna posvećenost. Ali kroz godine sam shvatila: ramazan nije u perfekciji. Ramazan je prilika da stanemo, da pojednostavimo, da napravimo prostora za ono što je najbitnije”, kaže Dalila Mešić.

Dodaje posvećeno radi svoj posao, vodi biznis, pomaže ljudima kroz trening i savjetovanje online i u svom savjetovalištu u austrijskom Grazu.

“Balansiram između i majčinstva, i posla, i vlastitog duhovnog rasta. Pored svega toga, moja djeca su većinu vremena sa mnom. Njihov otac ih viđa 10 posto vremena, ali ostatak dana su moja odgovornost – i moja radost. Ipak, to znači da se ramazan ne odvija u nekoj mirnoj tišini, već u realnosti u kojoj nastavljam raditi i voditi klijente dok postim. Također kuham iftar, ali ne želim provesti sate u kuhinji dok mi djeca trebaju pažnju. Isto tako osjećam umor, ali ne mogu uvijek uzeti pauzu, jer djeca, obaveze i posao ne nestaju samo zato što je ramazan. Želim posvetiti vrijeme ibadetu, ali učim da je ibadet i ono što radim u svakodnevnom životu”, priča naša sagovornica.

Nastavlja da ibadet nije samo kad smo mirni i skrušeni već je i ibadet je kad nestajemo.

“Nekada mislimo da je pravi ibadet samo onda kada se potpuno isključimo iz svijeta, kada sjedimo u tišini i u miru činimo dove. Ali istina je: ibadet je i kad nemam snage, a ipak nastavim. Ibadet je i kada se umorna probudim za sehur i pripremim ga djeci. Ibadet je i kad strpljivo odgovorim, iako bih najradije ostala u tišini. Ibadet nije samo u dugim noćnim molitvama. Ibadet je u svakom trenutku kada radim nešto sa iskrenim nijetom, sa željom da bude hajr, sa željom da me to približi Allahu. I zato ove godine sebi kažem – ne mora sve biti savršeno”, izjavljuje Dalila Mešić.

Prema njenim riječima, ramazan uči da se odričemo ne samo hrane i pića, već i onoga što nas opterećuje.

“Zašto bismo onda nastavile sa svim onim obavezama koje možemo pustiti? Ja neke stvari ove godine svjesno stavljam na pauzu. Na primjer, nema perfekcionizma u kuhinji. Jedno jelo za iftar je dovoljno. Bolje je provesti vrijeme sa djecom i pričati o ljepoti ramazana nego biti rob kuhinje. Također, nema stalne dostupnosti za posao. Klijenti mogu čekati, e-mailovi mogu pričekati”, jasna je naša sagovornica.

Naglašava da je fokusirana na sebe, porodicu i svoju duhovnu povezanost.

“Nema osjećaja krivice ako ne stignem sve. Ako ne mogu svaki dan klanjati teraviju kako sam zamislila, to ne znači da je moj ramazan manje vrijedan. Svaka moja dova, svaki moj pokušaj je vrijedan. Također, djeca su dio mog ibadeta, ne prepreka za njega. Umjesto da čekam ‘pravi trenutak’ za ibadet, ja ga živim kroz njih. Pričamo o ramazanu dok ih vodim u školu. Učim ih saburu dok zajedno čekamo iftar. Učim ih zahvalnosti dok zajedno dijelimo obrok”, podvlači Dalila Mešić.

Tvrdi da je ramazan tu da nas oslobodi, ne da nas dodatno zarobi.

“Ako ramazan doživljavamo kao pritisak, kao listu zadataka koje moramo obaviti, kao još jednu stvar u nizu obaveza – onda smo nešto pogrešno shvatili. Ramazan je prilika da se oslobodimo. Da usporimo. Da shvatimo šta je zaista bitno”, riječi su naše sagovornice.

Na kraju je uputila svima jednu poruku.

“Dozvolite sebi da ramazan bude lak. Neka iftari budu jednostavni. Neka ibadet bude iskren, makar kratak. Neka djeca budu dio tog procesa. Neka posao i obaveze malo sačekaju. Jer ako mi nismo prisutne, ako smo iscrpljene, ako samo ‘odrađujemo’ ramazan – šta smo onda zaista dobile? Ove godine, neka nam ramazan donese mir. Neka nas nauči da stanemo, da dišemo, da osjetimo. Neka nas približi sebi i Onome koji nas nikada ne ostavlja. Neka nam ovaj ramazan donese ne samo blagoslov, već i dozvolu da budemo prisutne – sa sobom i s Bogom”, zaključuje Dalila Mešić koju za više savjeta o emotivnom balansu, mentalnom zdravlju i unutrašnjem miru možete kontaktirati putem Instagram, Facebook i web stranice.

Završen 2. Festival svjetla Sarajevo, sadržaje posjetilo preko 300.000 posjetitelja

Sa 1. martom, Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine završen je 2. Festival svjetla Sarajevo, koji je u svom drugom izdanju donio pop-up sadržaje na atraktivnim lokacijama – Trgu djece Sarajeva ispred ARIA Mall-a i u Velikom parku na Ilidži.

Od 15. decembra pa sve do 1. marta zanimljive svjetlosne instalacije izložene na ovim dvjema lokacijama su, prema informacijama organizatora, privukle pažnju preko 300.000 posjetitelja.

Poseban doživljaj pružio je prostor Velikog parka na Ilidži, koji je bio centralna lokacija ovogodišnjeg Festivala i koji je, osvijetljen sa stotinama rasvjetnih tijela i pun atraktivnih svjetlosnih postavki, bio fantastičan zimski ambijent kojeg su posjećivali kako građani, tako i brojni turisti koji su u Sarajevu boravili u periodu održavanja Festivala.

Ovogodišnji Festival svjetla Sarajevo realiziran je uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, Turističke zajednice Kantona Sarajevo – Visit Sarajevo i Općine Ilidža.

Sve u svemu, Festival svjetla Sarajevo i ove godine „osvijetlio“ je zimsku sezonu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, te kroz atraktivne i zanimljive svjetlosne postavke afirmisao prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.

POMOZI.BA: Ramazan 2025

Ovogodišnju ramazansku akciju započinjemo isporukom 12 kamiona s više od 200 tona hrane za ljude u potrebi širom BiH kako bi i oni mogli dostojanstveno provesti mubarek mjesec ramazan.

Pored različitih mogućnosti za donacije u funkciji je i humanitarni broj 17007, pozivom se doniraju 2 KM. Vas molimo za podjelu informacija.

Ove godine pored fokusa na podjelu hrane tokom samog ramazana, također će se od prikupljenih sredstava pripremati obroci tokom cijele godine u našim kuhinjama, odnosno Restoranima dobre volje u Sarajevu, Travniku, Bihaću, Zenici, ali i u drugim partnerskim kuhinjama širom BiH. 

Prikupljat će se sredstva i za pakete koji će se dijeliti porodicama tokom cijele godine, a poseban će fokus biti na djeci bez jednog ili oba roditelja, tu mislimo na Palestinu, Siriju i Jemen, jer imamo blizu 2.000 djece koje pomažemo na mjesečnom nivou sa stipendijama, tako da ćemo ove godine ramazan iskoristiti ne samo da pomažemo u toku ramazana, nego da se prikupe sredstva kako bismo mogli pomagati socijalno ugroženima, oboljelima, jetimima tokom cijele godine.

Kada su u pitanju iftari, prvenstveno ćemo ih raditi u Palestini, Siriji i Jemenu, a kada su u pitanju iftari u BiH, fokus će biti na korisnicima naših kuhinja koji su postači. 

Jer, ramazan je mjesec milosti, zajedništva i činjenja dobra. Nažalost, mnogi naši sugrađani ovaj blagoslovljeni mjesec dočekuju u teškim uslovima, a zajedno možemo učiniti ovaj ramazan ljepšim za sve.  

Osim poziva na broj 17007, donacije su moguće i klikom na opciju “Doniraj odmah”,  putem PayPal-a, kao i uplatom na naše standardne žiroračune sa svrhom uplate “Ramazan 2025”.

Ukoliko želite donirati iftare za Palestinu, u svrhu uplate upisujete “Iftari P.”, za Siriju “Iftari S.”, za Jemen “Iftari J.”. 

Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate. Za klijente Intesa Sanpaolo Banke omogućena je donacija putem m-Intesa mobilne aplikacije, jednokratno ili uz svaki nalog plaćanja. Korisnici Sparkasse Banke mogu vršiti uplate direktno i bez naknade putem funkcije “Doniraj” u aplikaciji SIMPL, uz navođenje svrhe uplate.

Za uplate iz BiH

NLB Banka d.d.

132-260-20223371-17

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d.

141-306-53201196-79

ZiraatBank BH d.d. Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank d.d. BiH

199-496-00059682-82

Primalac:

Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Ramazan 2025

Računi za ostale uplate nalaze se na OVOM LINKU.

IMA JEDNA ZEMLJA: Hajrudin Salihović predstavio pjesmu za Dan nezavisnosti BiH

0

Hajrudin Salihović je predstavio svoj prvi muzički projekat za Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine (BiH) čiji spot potpisuje uspješni bh. reditelj Haris Dubica.

Pjesma se zove “Ima jedna zemlja” i slavi današnje ambasadore BiH, odnosno naše uspješne sportiste te kralja, bana, pašu, kapetana iz bogate historije naše domovine.

“Čuvaj Bosnu od dušmana, čuvaj narod i slobodu, čuvaj narod svoj”, stihovi su ove pjesme.

U spotu su angažovani uspješni bh. sportisti Džanan Musa, Jusuf Nurkić, Amel Tuka, Erko Jun i Amar Dedić.

Pjesma i spot odaju počast historijskim ličnostima koje su ostavile neizbrisiv trag u Bosni, poput Kulina bana, Tvrtka Kotromanića, Mehmed-paše Sokolovića i Huseina-kapetana Gradaščevića.

AMNA HORMAN: Moda za mene označava prvi utisak o određenoj ličnosti

0

Amna Horman studentica je završne godine master studija na odsjeku za PR na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Ova djevojka iz Hadžića pored studijskih obaveza posvećena je i društvenim mrežama, izvođenju tradicionalne i duhovne muzike te sportskim aktivnostima.

“Moda za mene označava prvi utisak o određenoj ličnosti, dakle način oblačenja doista može mnogo reći o samoj ličnosti, stoga uvijek treba obratiti pažnju kakvu poruku odašiljemo izborom naših odjevnih predmeta”, govori Amna Horman.

Otkrila nam je i koja je njena omiljena odjevna kombinacija.

“S obzirom na to da sam generalno vrlo jednostavna osoba po pitanju kombiniranja odjeće, nešto sam između sportskog i damskog stila oblačenja. Omiljena kombinacija se sastoji od sakoa, jednostavne majčice, pantalona, bijelih tenisica i torbica, sve to u nekim nude varijantama”, priča naša sagovornica.

Upitali smo je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Zaista sam zahvalna dragom Bogu na svemu što mi je pružio, odnoseći se na sve sposobnosti kojima me počastio te mi ujedno pružio mogućnost da ih dijelim sa drugim ljudima trudeći se izmamiti svima osmijeh a nekad i suze na lice. Vrlo je teško izdvojiti ono što me najviše čini ponosnom, ali kad bih birala, rekla bih prvenstveno da su to moji roditelji koji su cijeli život pratili moj rad i odgajali me u smjeru u kojem cirkulišem”, navodi ova svestrana djevojka.

Naglašava da joj vjera u velikoj mjeri pomaže u životu.

“Ispunjava me u svakom segmentu moga života te mi pruža snagu, volju za daljnjim napretkom. Iz ove perspektive, sada sa ove pozicije rekla bih da ništa od ovoga što sada posjedujem ne bi bilo prisutno da ovaj segment života nisam intenzivno nastavljala ispunjavati. Ali to je put bez kraja, insan bi se trebao truditi svaki naredni dan u cilju da bude što bolji čovjek kako za sebe tako i za sve one oko sebe, jer život je ispunjen raznolikim tegobama”, izjavljuje Amna Horman.

Nadalje, smatra da su predrasude sinonim za ovaj dunjaluk.

“Ne postoji čovjek koji ne stvara sliku o nekome a da ga pritom nije imao priliku upoznati. Mada postoji razlika u nama koji to čuvamo za sebe a neki to iznose javno ne razmišljajući da itekako mogu pogriješiti u procjeni. Suštinski društvo je opterećeno svim onim što neko ima a njima nedostaje, a možda je baš u tome hajr, stoga bismo trebali upoznati osobu ko god to bio pa tek onda nalaziti procjenu i iznositi je”, jasna je naša sagovornica.

Na kraju je iznijela i svoja razmišljanja o budućnosti.

“Čovjek itekako treba imati ciljeve kojima teži, ali smatram da je doista život iznimno teško planirati daleko u budućnost, jer ne znamo da li ćemo se naredno jutro probuditi. U posljednje vrijeme se trudim ne razmišljati isuviše o tome, posvećena sam trenutnim obavezama a za budućnost bih rekla da sve prepuštam dragom Bogu”, zaključuje ova ambiciozna djevojka.

ELMA IMERI: Svaka edukacija je zlata vrijedna

0

Elma Imeri iz Jelaha je uspješna profesionalna šminkerica, a ova zanosna djevojka je nakon niza edukacija, usavršavanja i nadograđivanja svog znanja, prije tri godine postala i edukatorica.

U razgovoru za dobarportal.net govorila je o svojoj karijeri i uspjesima.

“Od malena sam odrastala uz starije sestre, a jedna od njih bila je dio modelinga, pa sam uz nju i ja zavoljela taj svijet mode”, priča Elma Imeri.

Dodaje da interes za šminkanje gaji još od ranog djetinjstva.

“Svoj talent sam primijetila već u ranoj fazi svog odrastanja, ali nakon niza savjeta djevojaka i njihove podrške odlučila sam da uplovim u svijet šminkanja”, kaže naša sagovornica.

Upitali smo je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Najviše sam ponosna što sam bila dio tima kao šminkerica Olje Bajrami za snimanje njenog novog albuma, a također sam bila dio tima Sarajevo Fashion Weeka, gdje sam šminkala modele za dizajnere. Tu sam izdvojila neka od važnijih dešavanja, ali ponos nas profesionalnih šminkera je sreća i zadovoljstvo svakog klijenta”, navodi ova harizmatična djevojka.

Potom nam je otkrila koji su trendovi aktuelni kada je pitanju šminka.

“Svaka djevojka je posebna i svaka djevojka želi nešto drugačije. Naime, imamo prirodne djevojke i one koje vole jaču šminku, tako da se ne držim trendova, nego ispunjavanja želja svojih klijenata, jer srž našeg posla jeste poznavanje svih tehnika. Zato postoje edukacije da bismo bile spremne odgovoriti na zahtjeve naših klijenata”, govori Elma Imeri.

Zatim je iznijela i mišljenje u vezi estetskih zahvata.

“Ne podržavam pretjerivanje u bilo čemu, pa tako ni u estetskim zahvatima, ali smatram da, ako neko pomoću estetskog zahvata ukloni svoje nedostatke, to je sasvim u redu”, jasna je naša sagovornica.

Osvrnula se i na predrasude prema mladim, obrazovanim, uspješnim i lijepim djevojkama.

“Na brdovitom Balkanu, općenito, uspješni ljudi nisu podržani, pa tako ni djevojke koje su uspješne, a pritom i lijepe, nemaju preveliku podršku. Ali, uvijek se nađe krug ljudi koji lijepom riječju i podrškom daju na značaju uspjehu i slave ga skupa s nama”, izjavljuje ova divna djevojka.

Priznaje da se danas neke djevojke same zavaraju misleći da puno toga znaju te same sebe nazivaju profesionalnim šminkericama.

“Moj je savjet za sve djevojke koje žele da se bave ovim poslom – svaka edukacija je zlata vrijedna! Moja preporuka su moji mentori Ters Bosanka, odnosno Adna i Merjem, od kojih se toliko toga može naučiti, čak i kada misliš da puno znaš”, ističe Elma Imeri.

Na kraju razgovora dotakla se i planova za budućnost.

“Pošto sam dugo u ovom poslu, smatram da naš posao zahtijeva puno ulaganja, pa samim tim imam u planu nekoliko novih edukacija kod svjetski poznatih šminkera”, poručuje naša sagovornica.

USPJEŠAN BIZNISMEN: Safet Hadžić ima proizvod koji smanjuje zagađenost zraka

0

Osman Hadžić spada u red naših najtraženijih pjevača narodne muzike, a malo je poznato da su njegova braća, koja žive i rade u Austriji, uspješni biznismeni. Osman je širom regiona i Evrope poznat po hitovima „Ti mene ne voliš”, “Rana ko rana”, “Pustite me”, “I ovako i onako”, “Prezime”, a njegova braća Safet, Samir i Sead su napravili velike biznise.

Safet je vlasnik nekoliko firmi koje se bave građevinskim radovima, sanacijom objekata, nekretninama, turizmom, ugostiteljstvom i to u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

“Polako sam gradio svoj put u nekoliko biznisa. Sve je počelo prije 16 godina kada sam osnovao firmu „Malerei Safet“ koja se bavi svim vrstama molerskih radova. Od 2017. imamo i firmu „HS Sanierungen GmbH“ koja se bavi sanacijom objekata. Posljednjih godina otvorio sam još tri firme u tri države, HS Star d.o.o Nekretnine Turizam i Ferox u Sloveniji, HSA Star d.o.o Nekretnine Turizam i Ferox u Hrvatskoj i HS Invest d.o.o Nekretnine, ugostiteljstvo i Ferox u Bosni i Hercegovini”, kaže Safet Hadžić.

Posljednjih godina odlučio je dio kapitala uložiti u BiH, prvo u ugostiteljstvo, a nedavno i firmu koja distribuira „Ferox“.

“Posljednjih mjeseci smo stalno u Bosni zbog naše firme koja distibuira proizvod ‘Ferox”, koji smanjuje zagađenost zraka. Ferox je aditiv koji smanjuje zagađenost zraka do 80%. Poznato je da brojni gradovi u BiH imaju velikih problema sa zagađenosti, a posebno Sarajevo, koje je često najzagađeniji grad na svijetu. Posljednjih mjeseci smo ovaj proizvod, koji je razvijen i patentiran u SAD-u i koristi se širom svijeta, predstavili Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, ali i kompanijama širom BiH, kao što su GRAS, „Bosman“, „Hifa Oil“, „Centrotrans“, „Almy“, rudniku u Varešu… Ferox ne mijenja standardne specifikacije goriva i smanjuje njegovu potrošnju do 20% i odobren je i osiguran. Pogodan je za sve vrste goriva i čisti motore. Ovaj biznis sam, zajedno sa sinom Amelom, razvio u Hrvatskoj i Sloveniji, a siguran sam da ćemo uskoro osvojiti i tržište u BiH, te se proširiti na cijeli Balkan”, kaže Safet Hadžić.