AJLA KARAHMET: Mladi počinju spoznavati uticaj koji mogu imati na društvo

DOBAR PORTAL
-
0
AJLA KARAHMET: Mladi počinju spoznavati uticaj koji mogu imati na društvo

Ajla Karahmet je diplomirana politologinja, a trenutno pohađa master studij sociologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Tokom studija imala je priliku obaviti studentsku praksu u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, gdje se upoznala s institucionalnim procesima donošenja odluka, zakonodavnom procedurom i radom javnih institucija. Pored formalnog obrazovanja, kontinuiran radi na unapređenju svojih kompetencija, uključujući znanje stranih jezika.

Kako biste opisali stanje društva u Bosni i Hercegovini?

Bosnu i Hercegovinu vidim kao društvo koje se još uvijek nalazi u složenom procesu političke, ekonomske i vrijednosne tranzicije. Iako je formalni demokratski okvir uspostavljen, u praksi su i dalje prisutne snažne društvene podjele, izraženo nepovjerenje u institucije te dominacija kolektivnih identiteta nad građanskim principom. Koncept građanskog identiteta i političke odgovornosti još uvijek nije dovoljno razvijen, što doprinosi političkoj polarizaciji i sporoj institucionalnoj konsolidaciji. Ekonomska nesigurnost i percepcija nejednakih prilika dodatno produbljuju osjećaj stagnacije, posebno među mladima. Ipak, smatram da društvo posjeduje značajan potencijal za transformaciju. Ključna promjena mora se desiti na nivou kolektivne svijesti, kroz jačanje kulture dijaloga, društvene solidarnosti i aktivnog građanstva. Bez razvoja kritičkog mišljenja i odgovornosti pojedinca prema zajednici, teško je očekivati dublje strukturne promjene.

Jesu li mladi svjesni svoje moći u društvu?

U posljednje vrijeme primjetni su određeni pomaci u društvenoj svjesnosti mladih. Iako još uvijek nije razvijena potpuna svijest o njihovoj stvarnoj društvenoj i političkoj moći, postepeno kroz različite oblike angažmana uključujući proteste, javne inicijative i društvene akcije, mladi počinju spoznavati uticaj koji mogu imati na društvo. Odlazak mladih i dalje pokazuje osjećaj nemoći i nepovjerenja u mogućnost sistemske promjene. Ipak, važno je naglasiti da politička moć u demokratskom društvu formalno pripada građanima, a institucije vlasti postoje kako bi služile javnom interesu, a ne obrnuto. Mladi, kao značajan dio biračkog tijela, kroz svoje odluke, zahtjeve i angažman imaju kapacitet da utiču na smjer društvenog razvoja. Vjerujem da će nove generacije, uz postepeno osvještavanje svoje moći i jačanje kritičkog mišljenja, moći inicirati dublje i trajne promjene.

Koliko društvene mreže oblikuju identitet mladih danas?

Društvene mreže u savremenom društvu imaju izuzetno snažan uticaj na formiranje identiteta mladih, pri čemu puni razmjeri tog uticaja vjerovatno još uvijek nisu u potpunosti osviješteni. Mladi su svakodnevno izloženi sadržajima koji promovišu često nerealne standarde uspjeha, ljepote i životnog stila, što može dovesti do internalizacije nametnutih obrazaca ponašanja i vrijednosti. U takvom okruženju javlja se tendencija imitacije viđenog, što nerijetko rezultira gubitkom autentičnosti i potiskivanjem individualnosti. Pored toga, algoritamski oblikovan sadržaj kreira svojevrsne informacione “mjehure” u kojima se reproduciraju dominantna mišljenja i obrasci, čime se suptilno utiče na način razmišljanja i donošenja odluka. Problem ne leži samo u samom postojanju društvenih mreža, već u nedostatku razvijenog kritičkog odmaka prema sadržaju koji se konzumira. Stoga je ključno jačati medijsku pismenost i svijest o važnosti očuvanja ličnog identiteta u digitalnom prostoru.

Koliko je važan građanski aktivizam?

Građanski aktivizam predstavlja jedan od temeljnih mehanizama očuvanja i razvoja demokratskog društva. Moć političkih i društvenih promjena u konačnici proizlazi iz angažmana građana, a ne isključivo iz institucionalnih struktura. Društvo koje aktivno propituje, kritikuje i zahtijeva odgovornost vlasti pokazuje znakove političke zrelosti i vitalnosti. Pasivnost i kolektivna šutnja mogu dovesti do stagnacije i normalizacije nepravilnosti. Suprotno tome, društvo u kojem se građani organizuju, iznose zahtjeve i bore se za svoja prava, kao i prava marginalizovanih skupina, stvara prostor za progres i pravednije društvene odnose. Posebno je podsticati političku i društvenu participaciju mladih, kako bi se prevazišla apolitičnost i razvilo kritičko mišljenje. Edukacija i razumijevanje društvenih problema predstavljaju prvi korak ka njihovom konstruktivnom rješavanju. Aktivizam, u tom smislu, nije samo oblik protesta, već i proces kontinuiranog društvenog učenja i razvoja.

Koliko je opasan pritisak da se bude “uspješan” prema društvenim standardima?

Pritisak da se uspjeh dostigne u skladu s unaprijed definisanim društvenim standardima može imati ozbiljne psihološke i socijalne posljedice po mlade ljude. U vremenu intenzivne međusobne usporedbe, naročito putem društvenih mreža, uspjeh pojedinaca u određenoj životnoj dobi često se pogrešno postavlja kao univerzalno mjerilo vrijednosti. Takav pristup zanemaruje individualne razlike, životne okolnosti i različite razvojne puteve. Važno je naglasiti da profesionalni i lični razvoj nisu linearni procesi, niti se odvijaju istim tempom kod svih. Odsustvo određenih postignuća u ranim dvadesetim godinama ne predstavlja neuspjeh, već prirodan dio individualnog sazrijevanja. Dugoročno gledano, mnogo je značajnije izgraditi stabilan identitet, razvijati vlastite interese i graditi karijeru u skladu sa sopstvenim vrijednostima i tempom napredovanja. Također, neophodno je normalizovati promjene profesionalnih i životnih pravaca. Fleksibilnost, spremnost na istraživanje novih mogućnosti i prihvatanje neizvjesnosti sastavni su dio ličnog razvoja. Strah od odstupanja od društvenih očekivanja može spriječiti mlade da prepoznaju i razviju vlastite potencijale. Upravo zato je važno afirmisati ideju da uspjeh nije jedinstvena i univerzalna kategorija, već individualno definisan proces rasta i samorealizacije.

Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?

Moji planovi za budućnost usmjereni su prvenstveno ka kontinuiranom učenju, profesionalnom usavršavanju i ličnom razvoju. Smatram da je obrazovanje proces koji ne prestaje završetkom formalnog školovanja, već podrazumijeva trajnu intelektualnu radoznalost i spremnost na preispitivanje vlastitih stavova i znanja. Voljela bih se ostvariti u edukativnom i akademskom polju, jer vjerujem da rad u oblasti obrazovanja pruža mogućnost dugoročnog i suštinskog doprinosa društvu. Prenošenje znanja, podsticanje kritičkog mišljenja i ohrabrivanje mladih da aktivno promišljaju društvene procese smatram izuzetno važnim segmentima društvenog razvoja. Ipak, ne isključujem ni druge profesionalne pravce, jer smatram da je fleksibilnost i otvorenost prema različitim iskustvima važna za lični i profesionalni rast. Također, i u budućnosti želim ostati dosljedna vrijednostima građanskog angažmana i podrške društvenom aktivizmu. Smatram da je odgovornost obrazovanih pojedinaca da aktivno učestvuju u javnom prostoru, zagovaraju društvene promjene i doprinose razvoju kritički osviještene zajednice. U konačnici, moj cilj nije samo profesionalna afirmacija, već izgradnja kompetentnog, odgovornog i društveno angažovanog identiteta koji će imati dugoročan i pozitivan uticaj na zajednicu.

MAJSTORITO.BA: Pronađite pouzdane majstore u vašoj blizini

DOBAR PORTAL
-
0
MAJSTORITO.BA: Pronađite pouzdane majstore u vašoj blizini

Majstorito.ba je domaća digitalna platforma koja povezuje ljude kojima trebaju provjereni majstori sa onima koji nude zanatske i uslužne djelatnosti širom Bosne i Hercegovine.

“Ideja je nastala iz jednostavnog, ali čestog problema – pronalazak pouzdanog majstora u pravom trenutku često je spor, neprovjeren i zasnovan na preporukama od usta do usta.Majstorito.ba taj proces digitalizuje i pojednostavljuje”, kaže Haris Kordić.

FOTO: Haris Kordić

Prema njegovim riječima, Platforma omogućava korisnicima da brzo pronađu majstore iz različitih oblasti, poput vodoinstalatera, električara, keramičara, stolara, majstora za adaptacije i mnogih drugih. Umjesto dugotrajnog traženja po oglasima ili društvenim mrežama, korisnici na jednom mjestu mogu pregledati profile majstora, njihove usluge i kontaktirati ih direktno.

FOTO: Printscreen sajta

“S druge strane, Majstorito.ba pruža veliku vrijednost i samim majstorima. Platforma im omogućava besplatnu prijavu i online prisustvo bez potrebe za tehničkim znanjem ili velikim ulaganjima u marketing. Na taj način majstori dobijaju priliku da prošire svoju vidljivost, lakše dođu do novih klijenata i profesionalno predstave svoje usluge na internetu”, ističe naš sagovornik.

Dodaje da je cilj Majstorito.ba izgraditi pouzdanu, transparentnu i dostupnu platformu koja će dugoročno unaprijediti način na koji se uslužne djelatnosti pronalaze i nude u BiH. Kroz digitalizaciju tradicionalnih zanata, startup želi doprinijeti jačanju lokalne ekonomije, olakšati svakodnevni život građanima i pomoći majstorima da rastu zajedno sa modernim tržištem što na kraju poručuje i Sara Nuredinovski, suosnivačica platforme.

FOTO: Sara Nuredinovski

“Majstorito.ba gradimo kao platformu koja povezuje ljude sa provjerenim pružaocima različitih usluga – od svakodnevnih popravki do kompleksnijih projekata. Naš cilj nije samo olakšati pronalazak pouzdanih profesionalaca, već izgraditi digitalni ekosistem povjerenja između korisnika i lokalnih biznisa. U narednoj fazi planiramo i saradnju s kompanijama, agencijama i građevinskim firmama, kako bismo platformu proširili i na poslovni segment i omogućili kvalitetnije povezivanje unutar cijelog tržišta usluga”, zaključuje Sara Nuredinovski.

Mladi pjevač iz Zenice Riad Dubičić oživio bezvremensku pjesmu

DOBAR PORTAL
-
0
Mladi pjevač iz Zenice Riad Dubičić oživio bezvremensku pjesmu

Na muzičkoj sceni sve češće se pojavljuju mladi izvođači koji, uz poštovanje prema velikanima, pokušavaju pronaći vlastiti izraz. Jedan od njih je i 25-godišnji Riad Dubičić iz Zenice, koji već sedam godina aktivno gradi svoj put kroz pjesmu, emociju i predan rad.

Riad nastupa zajedno sa svojim rođakom Benarisom Muračevićem, s kojim dijeli istu strast prema muzici. Njihovi zajednički nastupi rezultat su bliskog odnosa, ali i ozbiljnog pristupa poslu. Kako ističe, muzika im nije samo hobi, već način života i dugoročni cilj.

Strast prema muzici

Veliku podršku, kaže, ima u porodici, koja mu je oslonac od samog početka, ali i u menadžeru Vedadu Durmiću, koji ulaže značajan trud kako bi svaki projekat bio realizovan na visokom nivou.

Posebnu pažnju javnosti nedavno je privukao njegov cover pjesme „Kad tad“ legendarnog Halida Bešlića. Upravo je ta pjesma, kako priznaje, imala posebno mjesto u njegovom odrastanju

“Kad tad sam izabrao jer nosi snažnu emociju i iskrenu priču. To je pjesma koja ima bezvremensku poruku. Halid Bešlić je umjetnik uz čije su pjesme mnogi od nas odrasli. Želio sam da toj pjesmi dam svoj pečat, ali da sačuvam njenu autentičnost i emociju” kaže Riad.

Korak po korakIzazov obraditi numeru jednog od najvećih interpretatora narodne muzike nije mali, ali Dubičić smatra da je upravo u tome ljepota – pronaći balans između poštovanja originala i ličnog izraza.

Iako se publici nedavno predstavio kaverom, iza sebe već ima i autorske pjesme. Njegov prvi singl „Ljubi me“ označio je početak samostalnog diskografskog puta, dok je pjesma „Odlaziš“ dodatno učvrstila njegov pravac – emotivne, iskrene priče pretočene u muziku.

“Trudim se da svaka pjesma bude iskrena i da nosi emociju. Ne želim da žurim. Gradim svoj put polako, korak po korak” ističe mladi pjevač.

Tokom ove godine planira nove projekte, ali detalje zasad drži u tajnosti. Jasno je, međutim, da Riad Dubičić pripada generaciji koja želi učiti od velikih imena poput Halida Bešlića, ali i stvoriti vlastiti, prepoznatljiv trag na muzičkoj sceni.

Ako je suditi po dosadašnjem radu, pred njim je period u kojem bi se njegovo ime moglo sve češće spominjati – uz emociju, trud i pjesme koje ostavljaju trag.

HANA KUSTURA: Vratiti fokus na jednostavne, utemeljene i održive principe pravilne ishrane

DOBAR PORTAL
-
0
HANA KUSTURA: Vratiti fokus na jednostavne, utemeljene i održive principe pravilne ishrane

Hana Kustura je Bachelor Zdravstvenog nutricionizma i dijetetike, a trenutno ova djevojka pohađa master studij Održivi sistemi proizvodnje hrane. Također, odnedavno radi i kao asistentica na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je ovaj poziv odabrala sasvim slučajno, u trenutku kada je bila ubijeđena da će se do kraja života baviti umjetnošću.

Tokom svog dosadašnjeg rada fokusirala se na razbijanje mitova o ishrani i promociju održivih prehrambenih navika. Trudi se da široj javnosti maksimalno pojednostavi i približi nauku o hrani, a da pritom zadrži naučnu utemeljenost i odgovornost.

Koji su danas najveći izazovi u oblasti ishrane i pravilnih prehrambenih navika?

Rekla bih da su danas najveći izazovi u oblasti ishrane ultra prerađena hrana i ogromne količine kontradiktornih informacija. Nikada nismo imali više izbora, a istovremeno nikada nije bilo teže donijeti ispravnu odluku. Ultra prerađena hrana je najdostupnija, najpristupačnija i najpraktičnija. Jede se mehanički, čisto da čovjek nije gladan. Međutim, informacije koje šaljemo svom organizmu svakim takvim zalogajem ne idu u korist niti našem zdravlju, niti zdravlju planete. Društvene mreže su preplavljene kvazi stručnjacima i njihovim tvrdnjama koje zaista mogu ugroziti nečije zdravlje. Različiti trendovi, dijete i reklame za kojekakve pripravke kojima smo svakodnevno izloženi, sve više zbunjuju. Savjeti koji se dijele su često ekstremni i naučno neutemeljeni, a doprinose razvijanju poremećaja u prehrani. U potrazi smo za brzim rješenjima koja obezvrijede dugoročno održive navike. Paradoks je da sve više rastu stope gojaznosti, metaboličkih i kardiovaskularnih oboljenja. Veliki je izazov promijeniti navike. Posebno vratiti fokus na one jednostavne, utemeljene i održive principe pravilne ishrane koji provjereno rade svoj posao. Bez čudotvornih rješenja koja naprave više štete nego koristi.

Koji su najčešći mitovi o ishrani s kojima se susrećeš?

Najčešći mitovi uglavnom dolaze iz popularnih trendova koji se plasiraju kao univerzalna rešenja, bez obzira što nisu prikladni za svakoga. Nažalost, često se vjeruje da dijete trajno skidaju kilograme, da se određeni prehrambeni režimi moraju slijediti zbog „čišćenja organizma“ iako za to nema nikakvih indikacija. Nije rijetkost da se potpuno izbaci jedna grupa namirnica, a da se potpuno zanemari njena funkcija i nutritivna vrijednost. Tako često vlada mišljenje da su svi ugljeni hidrati „loši“ i da masti uvijek goje, a to nije istina. Također, kalorije se obično računaju kvantitativno, bez razmatranja kvaliteta hrane i nutritivnog sastava. Tu su i razni suplemeti koji se predstavljaju kao čudesna rešenja za zdravlje ili gubitak kilograma, iako njihova efektivnost nije naučno dokazana.Ja se zaista trudim da kroz edukaciju i praktične savjete pokažem da pravilna ishrana nije pitanje jednog proizvoda ili trenda, već balansiranog pristupa, prilagođenog individualnim potrebama i stvarnim mogućnostima svakog čovjeka.

Koliko su održivi prehrambeni sistemi važni za budućnost društva?

U vremenu u kojem sada živimo, vrlo su važni. Direktno utiču na zdravlje ljudi, ekonomski razvoj i očuvanje životne sredine. Način na koji uzgajamo, prerađujemo, distribuiramo i konzumiramo hranu ima posljedice na dostupnost nutritivno kvalitetnih namirnica, kao i na resurse planete. Priroda ima pravila koja ne bismo trebali kršiti. Svaka biljka uspijeva u određenom periodu godine i najbolja je za taj period. Nije ispravno da nam određene namirnice karakteristične za neko godišnje doba budu stalno dostupne. Zimi se na policama mogu naći hrana koja obično uspijeva ljeti. Kako ih onda imamo zimi? Stvaramo klimatske promjene, simulirajući ljeto zimi zbog naše arogancije i želje da uvijek imamo sve namirnice na policama. Takva hrana koja nije sezonska, nije najbolji izbor za naš organizam. Sezonski proizvodi imaju znatno bolji okus i više hranjivih tvari jer se beru u optimalnom trenutku zrelosti. Lokalni proizvodi ne prolaze kroz duge procese skladištenja i transporta, stoga znatno manje zagađuju okoliš. Ulaganjem u održive prehrambene sisteme je preventiva. Time ulažemo u zdraviju populaciju, zdraviju planetu i kvalitetniju hranu. Bit ćemo zdravi onoliko koliko su zdrave biljke i životinje koje jedemo. Naša jedina odgovornost je da poštujemo prirodu.

Na koji način pojedinci mogu kroz svoje prehrambene navike doprinijeti očuvanju okoliša?

Pojedinci mogu imati značajan uticaj na očuvanje okoliša, iako se često misli da male promjene ne prave značajnu razliku. Jedan od najvažnijih koraka je pažljiv izbor namirnica. Preferiranje lokalne i sezonske hrane smanjit će emisiju gasova nastalu transportom, a uz to će biti podrška lokalnoj ekonomiji. Također, manja konzumacija industrijski prerađene hrane i mesa rasterećuje prirodne resurse. Minimiziranje otpada je još jedan značajan faktor. Planirati obroke, pravilno čuvati hranu i kreativno koristiti njene ostatke. Svjesnije odluke prilikom kupovine dodatno podržavaju održive prakse. Birati proizvode sa minimalnom ambalažom, organske proizvode ili proizvode od odgovornih proizvođača koji vode računa o životnoj sredini. Male, svakodnevne promjene navika (npr. smanjenje otpada, pažljiv izbor namirnica) imaju zaista značaja za očuvanje okoliša i doprinose održivom društvu.

Da li je zdrava ishrana nužno skuplja ili je to predrasuda?

I da i ne. Zdrava ishrana u suštini znači raznovrsnost, balans i planiranje, a ne ekskluzivne ili skupe proizvode. Sezonsko voće i povrće, lokalno proizvedeni proizvodi i osnovne namirnice poput mahunarki, integralnih žitarica i jaja mogu činiti temelje nutritivno kvalitetnih obroka, a pritom nisu preskupi. Međutim, ako zaista pazimo na porijeklo tih namirnica, nije rijetkost da ćemo naići na veću cijenu u poređenju sa konvencionalnim proizvodima. Često je problem u tome što ljudi žele instant rešenja, gotove proizvode ili trendi „superhranu“, što zaista može povećati troškove. Pri tom, većina tih sjajno reklamiranih prehrambenih proizvoda su ultraprocesuirane namirnice maskirane kao zdrave. Planiranjem obroka i pametnom kupovinom moguće je smanjiti rasipanje hrane, kupovati u većim pakovanjima koja su cjenovno isplativija i „reciklirati“ ostatke. Recimo, ostatke povrća od jednog obroka iskoristiti za supu ili varivo narednog dana. Štedi se i novac i resursi. Cjelovite namirnice često su jeftinije od industrijski prerađene hrane i brze hrane, koja može djelovati praktično, ali dugoročno košta i zdravlje i novac. Hrana ne bi trebala biti luksuz. Prije svega, to je pitanje planiranja, informisanosti i svjesnog izbora.

Na šta si najviše ponosna u dosadašnjem radu?

Uvijek budem beskrajno ponosna i sretna kada saznam da je neko unaprijedio svoje zdravlje slušajući moje savjete. Ljudi dugo pamte ono što im kažem da trebaju raditi, a to me zaista raduje. Kada vidim da su uspjeli, da imaju značajno više energije, da su im nalazi bolji – srce mi bude puno. Meni je veliki uspjeh kada im nove, pravilne navike postanu svakodnevnica. Nerijetko se dešava da oni u svom okruženju budu pozitivna promjena i propagiraju zdravije navike.

Koja su tvoja očekivanja i planovi za budućnost?

Cilj mi je da educiram i sebe i druge koliko god je to moguće. Ova oblast je sjajna jer svaki dan možete naučiti nešto novo. Radim na tome da što više širim zdravu ishranu i održivost u svom okruženju. Moji koraci su mali, ali su ipak koraci ka održivijoj i zdravijoj budućnosti. Voljela bih napraviti nešto s vrtićima i osnovnim školama jer se tada postavljaju temelji svega, pa i pravilne prehrane. Djeca i mladi su moja nada; ako ih naučimo kako da povežu ishranu sa zdravljem i brigom za planetu, možemo stvoriti generaciju koja će donositi vrlo odgovorne odluke i bez problema živjeti po principima održivosti.

NERMINA BEČIREVIĆ: Kako graditi stabilne i zdrave odnose?

DOBAR PORTAL
-
0
NERMINA BEČIREVIĆ: Kako graditi stabilne i zdrave odnose?

Kultura konteksta u kojem živimo najčešće nosi u prošlosti kreirane poruke fokusa na „greške“ („pokvarićemo ga“, „razmazićeš je“ i slično). Pozitivne poruke, pa i sama sama ljubav se potpuno podrazumijevala ali nije uvijek verbalizirana. Ljubav se pokazivala kroz brigu i strahove, autoritet se gradio kroz korekcije i popravljanje ponašanja, ne kroz emocionalni jezik i kroz povezanost.

Da li može drugačije? Da li bi promjena fokusa sa kontrole, straha i kritike na pozitivne poruke, „lov“ u stvarima koje osobe do kojih nam je stalo rade dobro, refleksija osjećaja u pogledu toga „osjećam se zadovoljno i sigurno jer si tu, jer postojiš“ mogla ljude učiniti sretnijim, odnose zdravijim i ispunjenijim?

Zdrave partnerske veze i zdravi odnosi su ključ sigurnosti, u sigurnim odnosima rastemo i učimo, povezanost nas čini sretnijim i zadovoljnijim, i naša osnovna potreba od samog rođenja jeste zdrava i sigurna veza. To je put izgradnje onog mjesta sigurnosti koje gradimo u sebi koje nam kaže „Dobro je“, „Svijet je sigurno mjesto“, „Sve će biti u redu“!

Znajući da je komunikacija osnova izgradnje sigurne baze unutar samoga sebe i unutar veze, koje to signale šaljemo jedni drugima? Ne zaboravimo da je komunikacija kada okrenemo leđa, nasmješimo se, kolutamo očima, dodirujemo jedni druge, povisimo ton, utišamo glas, čak i kad ne komuniciramo i tada komuniciramo i još više od toga. Neverbalno, glas i još riječi koje nisu sve. Da li je komunikacija negativna ili pozitivna i kako je naše tijelo i naš mozak „čita“?

U redu je ako prepoznamo da nemamo unutarnji model primjene pozitivne poruke u komunikaciji i da nismo sigurni kako izgleda zdrava razmjena u odnosima. Ako ne znamo dati pozitivnu poruku, a da se ne osjećamo slabo ili lažno, osjećamo nelagodu kada trebamo validirati emocije, nije to naš karakterni problem, nego kulturološki deficit učenja, nemamo iskustvo kako se to radi.

Kako to prevazići, kako naučiti vještinu reguliranja odnosa, kako izdržati stres i konflikt i pomiriti međusobne razlike?

1. Razdvojite pozitivnu komunikaciju od pohvale! To bi značilo da je pozitivno signal refleksije unutar nas samih i načina na koji je nečije ponašanje djelovalo na nas. To je signal viđenja. S druge strane stvara se slika „Viđen sam“, potreban, vrijedim. Reći ćemo „cijenim to što si rekao“, „vidim da si se potrudila“, „znači mi kako si to napravio“, „to je stvarno mene učinilo sretnim“ i to bi bio relacijski signal sigurnosti u odnosu, ne kompliment.

2. Učite mikro ponašanja, a ne stavove! Stavove je teško promijeniti, ponašanja mnogo lakše. Ako barem jednom dnevno prije nego krenemo u korekciju ili kritiziranje, validiramo napor druge osobe i validiramo sopstvene osjećaje u vezi s tim, na dobrom smo putu.

3. Normalna je nelagoda! Izgledaće vam glupo i neprirodno kada to govorite, ali to ne znači ništa nenormalno. Znači da vam je to neprirodno i da radite nešto što nikad niste vidjeli. Naš mozak to doživljava kao nelagodu, blagu ugroženost i socijalni rizik.“Neugodno ne znači pogrešno, to znači novo.” Istraživanja koja se bave utjecajem negativnih poruka u odnosu na pozitivne u odnosima kažu da pozitivne poruke naspram negativnih, vrlo pozitivno utječu na odnose, jačaju osjećaj vrijednosti, stvaraju prostor za lakše izlaženje na kraj sa konfliktima jer jačaju bazično povjerenje. Pozitivne poruke nas čine sretnijim, primjećenim i vrijednim poštovanja, raste nam samopouzdanje i osjećaj sigurnosti. Osjećaj potvrde da vrijedimo potiče dublje i stabilnije socijalne veze, ne doživljavamo jedni druge kao prijetnju ili kritičkog procjenjivača. Negativne poruke i stalne kritike duboko narušavaju odnose, uništavaju osjećaj vrijednosti i samopouzdanja, povećavaju napetost, stresne reakcije, te doživljaj prijetnje u odnosima raste.

4. Koristite proporciju 5:1. Ova proporcija, kažu istraživanja koja su se bavila stabilnim i zdravim odnosima u brakovima (Gottman) da svaki brak ima nesuglasice, ali je razlika u tome kako se parovi nose sa njima. Ključna razlika između sretnih i nesretnih parova leži u odnosu pozitivnih i negativnih interakcija. Za svaku jednu negativnu interakciju potrebno je najmanje pet pozitivnih kako bi veza ostala stabilna i zdrava. Negativna interakcija, odnosno kritika ima mnogo jaču emocionalnu težinu u odnosu na pozitivnu i ovaj omjer predstavlja i „amortizer“ u trenutcima konflikta i neslaganja, što je također neizbježno.

5. Šta možemo raditi više, a da bi naši odnosi sa drugima bili sretniji i zdraviji? Aktivno slušajte, bez ometanja, spustite mobitel sa strane i postavite „svjesnu namjeru“ da ćete stvarno slušati. Pokažite interes i budite prisutni u trenutku. Potvrdite osjećaje, kako svoje, tako i osjećaje drugoga. Koristite humor i toplinu u komunikaciji.Budite zahvalni za sve što se možda ponekad podrazumijeva. U zdravim vezama konflikt ne nestaje, ali postaje sigurniji. Neslaganja ne nestaju, ali ih okružuje toplina, humor i potvrda vrijednosti. Ovaj omjer 5:1 ne znači da ignorišemo probleme, trudimo se „biti fini“, ne govorimo stvari jedni drugima koje su neugodne. Ovaj omjer prosto znači da možemo reći neugodno, kritikovati bez poniženja jer se negativno dešava unutar toplog odnosa u kojem postoji povezanost, što otvara vrata za zdravu korekciju i dublji osjećaj sigurnosti.

Negativno je neizbježno, ali ne treba dominirati jer ljudi najbolje rastu u sigurnim odnosima. Sigurnost se gradi pozitivnim signalima, a takav odnos može preživjeti i izdržati stres, razlike i konflikt. Ovaj model djeluje jer štiti odnos dok se rješava problem, uči ljude kako biti u odnosu, primjenjiv je na sve odnose: partnerske, roditeljstvo, timove, prijateljstvo..Vježbajte novo na glas, nije dovoljno samo razumjeti, krenite sa neutralnim situacijama, prvo koristite sa bliskim osobama i odnosima u kojima se osjećate sigurniji. Primjena pravila 5:1 jača povjerenje jer pozitivne interakcije jačaju osjećaj sigurnosti, smanjuje konflikte jer se negativne situacije lakše amortizuju, povećava emocionalnu bliskost jer se ljudi osjećaju viđeno i cijenjeno, poboljšava komunikaciju jer ton postaje konstruktivniji, a odnosi postaju otporniji na stres.

Šta možete uraditi već danas: počnite dan sa toplinom: pozdrav ili osmijeh, zahvalite se za stvari, ljude i odnose koji su se do sad podrazumijevali, pohvalite prezentaciju kolege, recite da vam se sviđa nečiji stil komunikacije, oblačenja, šta god, ako je primjereno zagrlite nekoga, koristite humor i šalu gdje god je moguće, pokažite da aktivno slušate, vježbajte namjeru aktivnog slušanja, pohvalite napor, ne samo rezultat, pošaljte pozitivnu poruku. I neibježno je da osjetite frustraciju. Tada osvijestite disanje, pravite kratke pauze prije nego komentirate nešto što vas je iznerviralo, govorite u „ja porukama“, pratite i slušajte sebe i svoje reakcije.

Bilješka o autoru: Nermina Bečirević je certificirana psihoterapeutkinja (EAP) sa više od tri decenije iskustva u radu s pojedincima, porodicama i organizacijama. U svom pristupu kombinuje psihoterapiju, mindfulness, sistemsko razmišljanje i kreativne alate kako bi podržala emocionalno iscjeljenje i lični rast. Kao učiteljica mindfulnessa i certificirana Points of You® praktičarka, pomaže ljudima da uspore, ponovo se povežu sa sobom i kroz život koračaju s većom prisutnošću i otpornošću. Kreira siguran prostor bez osuđivanja koji omogućava uvid, promjenu i održivu transformaciju, kroz terapiju, coaching, grupni rad, radionice i mentorski rad s liderima.

KICKBOKS MU U KRVI: Fenomenalni Albert Ugrinčić nokautom ‘uspavao’ Oshanea Ruddocka

DOBAR PORTAL
-
0
KICKBOKS MU U KRVI: Fenomenalni Albert Ugrinčić nokautom ‘uspavao’ Oshanea Ruddocka

Bosanskohercegovački kickbokser Albert Ugrinčić, reprezentativac BiH i član Kickboxing akademije Ilidža, pobjedom je na najbolji način započeo 2026. godinu.

Na devetom izdanju prestižnog Super Cup Kickboxing turnira, održanom u njemačkom Darmstadtu, naš sjajni borac upisao je novu pobjedu u karijeri savladavši Oshanea Ruddocka nokautom u drugoj rundi.

U ekskluzivnoj izjavi za Dobarportal.net Ugrinčić navodi:

“Ovo je bio moj 15. Profesionalni meč i do sada sigurno jedna od mojih najboljih izvedbi u karijeri. Pripreme za meč su bile zahtjevne i intenzivne, nismo koristili prečice i zajedno sa trenerom Nerminom smo napravili strategiju koja je morala da bude uspješna u ovoj borbi. Pobjedu sam ostvario nokautom u drugoj rundi, visokim nožnim udarcem u glavu. Nakon meča dočekala me velika podrška kako ljudi koji su prisustvovali događaju, a tako i velikog broja ljudi koji su pratili prenos uživo na televiziji i putem društvenih mreža.”.

Albert je dodao i specijalnu zahvalu svima koji ga podržavaju:

“Ovim putem svima se zahvaljujem na podršci i obećavam uskoro ništa manje zanimljive i uzbudljive performanse u ringu.”

FOTO: Službena fotografija

Za dobarportal.net oglasio se i Albertov trener, proslavljeni sportista i vrhunski znalac, gospodin Nermin Bašović.

“Albert je još jednom potvrdio svoj kvalitet i talenat. Pobijedio je spektakularnim nokautom Oshanea Ruddocka, borca koji dolazi iz jednog od najjačih kampova na svijetu, Mike’s Gyma. Dugogodišnji trud i rad u Kickboxing akademiji Ilidža ponovo su se isplatili. Želio bih se zahvaliti i čestitati na vrhunskoj organizaciji Senaidu Salkičeviću” rekao je Nermin Bašović, trener Kickboxing akademije Ilidža.


Snimak meča se nalazi na linku:

ALDENA ZORLAK: Milenijalci i Gen Z imaju drugačija očekivanja od rada

DOBAR PORTAL
-
0
ALDENA ZORLAK: Milenijalci i Gen Z imaju drugačija očekivanja od rada

Aldena Zorlak je eskalacijski menadžer i team lead u bankarskim i payment operacijama, sa višegodišnjim iskustvom u radu sa međunarodnim klijentima i kompleksnim sistemima.

Njen fokus je na stabilnosti procesa, zadovoljstvu korisnika i efikasnom vođenju timova u visoko regulisanom i dinamičnom okruženju.

“Interes za menadžment razvio se prirodno kroz rad u korisničkoj podršci i operacijama, gdje sam vrlo brzo prepoznala da me ne motiviše samo rješavanje problema, već i unapređenje cijelog sistema u kojem ti problemi nastaju. Voditi ljude, postavljati strukturu i graditi procese koji dugoročno funkcionišu postalo je ono u čemu sam se pronašla”, kaže Aldena Zorlak.

Dodaje da je najveći izazov u njenom radu održati ravnotežu između tehnologije i ljudskog faktora.

“Automatizacija i AI značajno ubrzavaju procese, ali eskalacije, upravljanje rizicima i povjerenje korisnika i dalje zahtijevaju ljudsku procjenu i odgovornost. Dodatni izazov danas predstavlja i rad sa različitim generacijama — milenijalci i Gen Z imaju drugačija očekivanja od rada, komunikacije i autoriteta, što od menadžera zahtijeva fleksibilniji i svjesniji stil vođenja. Savremeni menadžment zato mora razumjeti tehnologiju, ali i znati kako je uklopiti u realne operativne, sigurnosne i regulatorne okvire”, navodi naša sagovornica.

Zatim je izdvojila neke ključne vještine koje smatra presudnim za one koji žele karijeru u IT menadžmentu.

“Pored tehničke pismenosti, ključne su komunikacija, kritičko razmišljanje i sposobnost donošenja odluka pod pritiskom. IT menadžment nije samo upravljanje sistemima, već i ljudima, rizicima i prioritetima – često u realnom vremenu. To najčešće znači da se stvari moraju riješiti gotovo pa odmah”, jasna je Aldena Zorlak.

Upitali smo je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Najviše sam ponosna na doprinos timovima u kojima sam se razvijala i stabilizovala u izazovnim okruženjima. Uspjeh za mene nije samo KPI ili rezultat, već činjenica da ljudi znaju šta rade, osjećaju se sigurno u svom poslu i mogu isporučivati visok kvalitet čak i pod pritiskom. Posebno bih istakla da sam za 2024/2025. godinu u prethodnoj kompaniji Mplus bila proglašena menadžerom godine na kanadskom projektu, što doživljavam kao priznanje i za rezultate i za način na koji pristupam poslu i timu”, izjavljuje naša sagovornica.

Na kraju je iznijela svoja očekivanja i planove za budućnost.

“U budućnosti se vidim u višem nivou operativnog i strateškog menadžmenta, posebno u fintech i digitalnom bankarstvu. Moj cilj je učestvovati u izgradnji stabilnih, sigurnih i korisnički orijentisanih sistema koji povezuju tehnologiju i povjerenje”, završava Aldena Zorlak.

MAHMUT TRČALO: Kvalitet je osnovna vrijednost “Libele”, a ljudi najveća snaga

DOBAR PORTAL
-
0
MAHMUT TRČALO: Kvalitet je osnovna vrijednost “Libele”, a ljudi najveća snaga

S prethodno stečenim iskustvom kao građevinski inžinjer u mostarskom preduzeću GP Hercegovina, Mahmut Trčalo je 1996. godine osnovao građevinsko preduzeće Libela d.o.o. Mostar s jasnom vizijom – stvoriti kompaniju koja će se isticati kvalitetom, inovacijama i profesionalnim pristupom.

Danas je Libela d.o.o. Mostar prepoznatljiva i stabilna građevinska firma koja uspješno realizuje projekte, pružajući klijentima vrhunsku uslugu i sigurnost u izgradnji.

Osnovna djelatnost preduzeća obuhvata izvođenje svih građevinskih i građevinsko-zanatskih radova u oblasti visokogradnje, primjenjujući sistem „ključ u ruke“. Sa stručnim timom i savremenom opremom, svaki projekat se realizuje precizno, efikasno i u skladu s najvišim standardima kvaliteta i sigurnosti. Sjedište firme nalazi se u poslovnom centru u ulici Husnije Repca bb (zgrada OHR-a) u Mostaru.

Libela ove godine obilježava 30 godina postojanja. Kada se osvrnete na 1996. godinu, čega se danas najčešće sjetite?

  • Bilo je to vrlo teško poslijeratno vrijeme. Grad je bio razrušen, infrastruktura uništena, trebalo je organizovati iole normalan život u zaista teškim uslovima. Uništena privreda, ekonomija faktički ne postoji i vrlo mala mogućnost nabavke repromaterijala, opreme i alata. Međutim, trebalo je živjeti i osigurati sebi i svojoj porodici egzistenciju. Odluka da se krene u privatni biznis bila je teška i u to vrijeme možda i hrabra. Firma je stvarana od nule, bez ikakvih resursa i finansijskih sredstava, ali donio sam odluku i uplovio u poslovne vode.

Građevinski sektor u Bosni i Hercegovini prolazio je kroz brojne krize i promjene. Kako je Libela uspjela opstati i ostati stabilna sve ove godine?

  • Zaista,30 godina je dug period, bilo je uspona i padova. Građevinski sektor u BiH prolazio je kroz brojne krize, trebalo je dosta truda i rada da se u tim periodima osigura opstojnost i funkcionisanje firme. Sve ove godine Libela je uspjela ostati stabilna zahvaljujući, prije svega, profesionalnom odnosu svih uposlenika, počevši od direktora do pomoćnog radnika.

Libela je prepoznata po kvalitetnoj gradnji i radu po sistemu „ključ u ruke“. Kako u praksi osiguravate da kvalitet uvijek ostane prioritet?

  • Kvalitet je od samog osnivanja osnovna vrijednost Libele i princip od kojeg nikada ne odstupamo. U praksi ga osiguravamo kroz stručan i odgovoran menadžment, kao i kroz predan rad svih naših uposlenika. Svaki projekat započinjemo detaljnim planiranjem, jasnom organizacijom i preciznim definisanjem ciljeva zajedno s investitorom. Posebnu pažnju posvećujemo poštivanju dogovorenih rokova, tehničkih standarda i želja klijenata. Smatramo da se kvalitet ne ogleda samo u izvedbi objekta, već i u profesionalnom odnosu, transparentnoj komunikaciji i potpunoj odgovornosti prema preuzetim obavezama.

U vremenu kada mnoge firme gube radnike, Vi uspijevate zadržati kvalifikovanu radnu snagu. U čemu je tajna dugoročnog odnosa s zaposlenima?

  • Naša najveća snaga su ljudi. Tajna dugoročnog odnosa s uposlenicima leži u uzajamnom poštovanju, korektnoj i dobro organizovanoj radnoj atmosferi te adekvatno vrednovanom radu. Ponosni smo na činjenicu da je veliki broj naših radnika u firmi više od 20 godina, a neki su s nama od samih početaka. To govori o stabilnosti, povjerenju i osjećaju pripadnosti koji smo zajedno gradili kroz tri decenije. Trudimo se da svaki zaposlenik osjeti sigurnost, uvažavanje i priliku za razvoj.

Šta danas smatrate najvećim uspjehom Libele – obim realizovanih projekata ili povjerenje koje ste izgradili kod klijenata i radnika?

  • Veliki broj realizovanih objekata svakako je značajan pokazatelj našeg rada i kontinuiteta uspjeha. Ipak, ono na što smo posebno ponosni jeste povjerenje koje smo izgradili kod naših klijenata i radnika. Projekti ostaju kao vidljiv trag našeg rada, ali povjerenje, dugoročne saradnje i preporuke ono su što potvrđuje kvalitet i ozbiljnost firme.

Libela najveći dio projekata realizuje u Mostaru i Hercegovini. Koliku odgovornost osjećate prema lokalnoj zajednici u kojoj Libela već tri decenije gradi i posluje?

  • Kao društveno odgovorna firma, osjećamo veliku odgovornost prema lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo i u kojoj smo realizovali oko 90% svojih projekata. Mostar i Hercegovina nisu samo tržište na kojem radimo, već sredina u kojoj živimo, odgajamo porodice i gradimo budućnost. Upravo zato nastojimo da svaki projekat doprinese razvoju prostora, unapređenju kvaliteta života i stvaranju novih vrijednosti za zajednicu.

Šta je Vaša vizija Libele u narednim godinama i koju biste poruku poslali mladim inžinjerima i zanatlijama koji razmišljaju o ostanku i radu u BiH?

  • Vizija Libele u narednim godinama jeste da ostanemo prepoznatljiva, pouzdana i cijenjena firma, kako među klijentima tako i u široj lokalnoj zajednici. Želimo nastaviti s unapređenjem poslovnih procesa, usvajanjem novih tehnologija i kontinuiranim stručnim usavršavanjem kako bismo i dalje pružali vrhunske usluge u građevinarstvu. Mladim inžinjerima i zanatlijama poručujemo da u Bosni i Hercegovini postoji prostor za profesionalni razvoj, napredovanje i izgradnju stabilne karijere. Vjerujemo da se znanje, rad i posvećenost uvijek prepoznaju i cijene. Graditi karijeru i porodični život u vlastitoj zemlji prilika je da zajedno doprinesemo njenom razvoju i svjetlijoj budućnosti.

MIA SELENA LERCH: Mladi donose novu energiju, kreativnost i spremnost na promjene

DOBAR PORTAL
-
0
MIA SELENA LERCH: Mladi donose novu energiju, kreativnost i spremnost na promjene

Mia Selena Lerch je 21-godišnja djevojka iz Banjaluke koja je aktivna u svojoj lokalnoj zajednici još od srednje škole, a trenutno studira na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci.

Dobitnica je Nagrade za mlade koji mijenjaju društvo ,,Emir Velić” i članica Savjetodavnog odbora mladih Evropske unije u Bosni i Hercegovini (Youth Advisory Board – YAB).

Odakle interes za društveni angažman?

Interes za društveni angažman se pojavio iz želje da pomognem onima kojima je potrebna podrška. Tokom srednje škole primijetila sam da moji vršnjaci traže prostor za razgovor o mentalnom zdravlju i izazovima sa kojima se susreću. Zbog toga sam se priključila lokalnom Budi Muško Klubu, neformalnoj grupi mladih koja promoviše zdrave stilove života i nenasilje među mladima. Sastajali smo se svakog četvrtka i razgovarali o idejama i inicijativama koje bismo željeli realizovati, a koje su imale za cilj pružanje podrške mladima i uključivanje naših vršnjaka u stvaranju pozitivnih promjena u našoj zajednici. Zajedno smo kao vršnjački edukatori u osnovnim i srednjim školama držali radionice na temu prevencije nasilja i štetnosti konzumiranja opojnih sredstava.

Sastanak Budi Muško Kluba Banja Luka (2020.)

Kako vidiš ulogu mladih u rješavanju konkretnih društvenih problema u Bosni i Hercegovini?

Mladi imaju veoma važnu ulogu u rješavanju konkretnih društvenih problema u Bosni i Hercegovini. Svojim idejama, prijedlozima i mišljenjima, koji dolaze iz njihove jedinstvene perspektive, mogu značajno doprinijeti kreiranju kvalitetnijih rješenja. Smatram da mladi donose novu energiju, kreativnost i spremnost na promjene, ali i hrabrost da otvoreno govore o problemima koji se često zanemaruju. Kada im se pruži prostor da budu uključeni u procese donošenja odluka, mladi postaju pokretači pozitivnih promjena i važan faktor u rješavanju konkretnih društvenih problema.

Slika sa izložbe zmijanskog veza koju su Merisa Krošćo i Mia Selena Lerch realizovale u sklopu projekta Inclusive Youth: Art for Impact uz pomoć Fondacije Humanity in Action BiH

Kako je nastala građanska inicijativa „Dobro jelo – dobro djelo“?

Lokalna građanska inicijativa „Dobro jelo – dobro djelo“ nastala je kao rezultat učešća na obuci „Uči, misli, djeluj (UMiD 19)“, koju sprovodi Institut za razvoj mladih KULT. Sama ideja za ovu inicijativu nastala je spontano. Na putu do fakulteta svakodnevno sam prolazila pored javne kuhinje „Obrok ljubavi“ u Banjaluci i primijetila da se u periodu od 12 do 13 časova ispred kuhinje okuplja veliki broj ljudi koji u dugim redovima čekaju svoj topli obrok. Tada sam pomislila da bi ovoj javnoj kuhinji bila potrebna dodatna podrška, posebno kroz uključivanje mladih volontera, te da bi bilo vrijedno okupiti grupu mladih ljudi koji bi svojim angažmanom pomogli u radu kuhinje. Na prvoj volonterskoj akciji učestvovalo je više od 20 mladih, a inicijativa se nije zaustavila samo na jednoj aktivnosti. Mladi su nastavili da dolaze, a vremenom su uključivali i svoje prijatelje, čime je inicijativa nastavila da raste. Ubrzo nakon toga, inicijativa „Dobro jelo – dobro djelo“ dobila je i podršku Grada Banjaluka, tačnije Odjeljenja za društvene djelatnosti, kroz finansijsku podršku koja je omogućila kontinuitet i dalji razvoj ove građanske inicijative.

Dobro jelo – dobro djelo (UMiD certifikat)

Dobitnica si nagrade za mlade koji mijenjaju društvo „Emir Velić“, koju dodjeljuje UG „Zašto ne“. Kako si doživjela to priznanje?

Zaista mi je velika čast biti prva dobitnica Nagrade za mlade koji mijenjaju društvo ,,Emir Velić“, koju dodjeljuje UG „Zašto ne“. Ovo priznanje doživljavam kao jedno od najznačajnijih koje sam do sada dobila, ali i kao dodatnu odgovornost da nastavim sa društvenim angažmanom i doprinosim pozitivnim promjenama u zajednici. Kroz svoj dosadašnji angažman imala sam priliku učestvovati u različitim programima i inicijativama, kroz koje sam upoznala mnoge mlade ljude koji su mi inspiracija i velika podrška. Upravo ta zajednica mladih, njihova posvećenost i želja za djelovanjem, dodatno me motivišu da nastavim da mijenjam naše društvo na bolje. Smatram da je izuzetno važno prepoznavati i nagrađivati mlade ljude koji svojim djelovanjem doprinose promjenama u društvu, jer takva priznanja podstiču dalji angažman i vjeru da promjene jesu moguće.

Dodjela nagrada i certifikata (Nagrada za mlade koji mijenjaju društvo ,,Emir Velić”)

Ima li naše društvo predrasuda prema mladim, obrazovanim djevojkama?

Nažalost, u našem društvu i dalje postoje predrasude prema mladim obrazovanim djevojkama. One se često suočavaju sa sumnjom u svoje sposobnosti, umanjivanjem njihovog znanja i rada, kao i sa očekivanjima koja su više zasnovana na tradicionalnim ulogama nego na njihovim stvarnim kompetencijama. Iako su mlade djevojke danas obrazovane, aktivne i spremne da doprinesu društvu, njihov glas nerijetko nije dovoljno uvažen u javnom prostoru i procesima donošenja odluka. Vjerujem da se ove predrasude mogu prevazići kroz veće uvažavanje, vidljivost i podršku radu mladih žena.

Članovi i članice prvog Savjetodavnog odbora mladih Evropske unije (Youth Advisory Board – YAB)

Koja su tvoja očekivanja i planovi za budućnost?

Kao dobitnica Nagrade za mlade koji mijenjaju društvo ,,Emir Velić“, dobila sam i punu stipendiju za akademsku 2026/27. godinu na International Burch univerzitetu, te od oktobra 2026. planiram da se preselim u Sarajevo i tamo nastavim svoje obrazovanje. Planiram da kroz članstvo u Savjetodavnom odboru mladih Evropske unije doprinosim konkretnim idejama i prijedlozima za rješavanje problema i realizaciju građanskih inicijativa na području BiH. Želim nastaviti sa svojim dugogodišnjim angažmanom i volonterskim radom u različitim organizacijama, jer zaista smatram da su mi sva ta iskustva donijela mnogo dragih prijatelja, vrijednih uspomena i dragocjenih znanja i vještina, koje želim iskoristiti u svom daljem radu i prenijeti na druge mlade ljude.

Mladi koji mijenjaju društvo (Bold Civic Engagement Fellowship 2024, University of Nebraska at Omaha)

WHITE WINTER FEST: Bjelašnica u znaku odličnog provoda uz popularne muzičke zvijezde

DOBAR PORTAL
-
0
WHITE WINTER FEST: Bjelašnica u znaku odličnog provoda uz popularne muzičke zvijezde

Posjetioci Bjelašnice će jedan vikend u februaru zaplesati u ritmovima regionalnih zvijezda. White Winter Fest, dvodnevni zimski muzički festival, održat će se 13. i 14. februara 2026. godine u velikom šatoru na lokalitetu Babin Do.

Događaj obećava jedinstvenu kombinaciju planinske čarolije i energične zabave, s noćnim programom koji traje od 19:00 do 01:00 sati.

Program i izvođači

Festival je pažljivo osmišljen s različitim rasporedom za svaku večer. U petak, 13. februara uvodnu večer festival otvara Teodora Džehverović, a zatim nastavlja Peđa Jovanović, koji će svojim hitovima postaviti pravi “noćni vibe” za početak vikenda.


U subotu 14. februara slijedi glavni program. Drugi dan donosi puni line-up. Večer počinje s fenomenalnim mladim reperom Inasom, nakon čega Tropico Band preuzima šator, da bi završnica festivala pripala fantastičnoj Milici Pavlović. Ova večer pada upravo na Valentinovo, što organizatori ističu kao idealan plan za parove.

Informacije za posjetitelje i ulaznice

Lokacija festivala je šator na lokalitetu Babin Do (pored hotelskog kompleksa). Vrijeme održavanja su petak i subota od 19:00 do 01:00. Informacije o prodaji ulaznica, vrsti ulaznica i aktuelnim cijenama možete pronaći na zvaničnom sajtu putem OVOG LINKA.

Bjelašnica je na preko 1600 metara nadmorske visine. Obavezno obucite toplu, slojevitu odjeću i čvrste cipele. Plešemo eva dana i uživamo uz muziku.

    1. White Winter Fest je prilika da spojite ljubav prema planini, muzičkom ugođaju i dobroj energiji. Zavirite na ulaznica.org i obezbjedite svoje ulaznice za nezaboravno iskustvo pod nebom prekrasne Bjelašnice.

    1234...186Stranica 3 of 186