U Sarajevu je prije godinu dana otvoren prvi Muzej farmacije u Bosni i Hercegovini, a koji je uz prijatelje i goste, obilježio prvu godišnjicu rada.
Muzej farmacije svoj rođendan obilježava 17.10., na dan kada je 1907. godine donesena Uredba kojom i žene mogu biti vlasnice apoteka, a ne samo uposlenice, što je bio slučaj do tada.
U prvoj godini svog rada postignuti su brojni uspjesi i provedene različite aktivnosti ispunjavajući tako osnovnu ulogu i zamisao koju je imao osnivač Muzeja farmacije, prof dr Tarik Čatić.
Važno je istaknuti kako je Muzej farmacije, već u prvoj godini postao član međunarodne organizacije Aromas Itinerarium Salutis (AIS), te predstavljajući organizaciju iz Bosne i Hercegovine, uz još šest zemalja, intenzivno radio na pripremi aplikacije za certifikaciju Kulturne rute Vijeća Europe. Ove aktivnosti krunisane su 27. juna 2024. godine dodjelom certifikacije kulturne rute „Historijske apoteke i ljekoviti vrtovi“.
Ovo je peta po redu Kulturna ruta u kojoj učestvuje Bosna i Hercegovina, te predstavlja dodatni poticaj prepoznavanju BiH odnosno turističke ponude u širem kontekstu, kako Sarajeva, tako i cijele države. Ruta povezuje značajna mjesta poput samostanskih apoteka, starih bolničkih i laičkih apoteka, historijskih biblioteka, te botaničkih i ljekovitih vrtova. Na tim mjestima, prijenos znanja i tradicionalnih praksi povezanih s terapijskom, higijenskom, kozmetičkom, ritualnom, umjetničkom i kulinarskom upotrebom ljekovitog bilja, poticao je interkulturalni i interreligijski dijalog vijekovima. To je živo prirodno i kulturno naslijeđe koje slavi zajedničke europske korijene i promoviše interkulturalni dijalog, kulturni identitet, društvenu koheziju i održivi ljudski razvoj.
Trenutno, ruta Historijskih apoteka i ljekovitih vrtova predstavljena je u jedanaest europskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Italija, Latvija, Mađarska, Portugal, Rumunija, Španija i Švicarska).
Važno je istaknuti kako realizaciju ideje i aktivnosti Muzeja farmacije podržava najveća BiH farmaceutska kompanija Bosnalijek koja je partner Muzeja. Bosnalijeku je dodjeljena plaketa „Prijatelj Muzeja“.
Osim kompaniji Bosnalijek, plakete su uručene i Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općini Stari Grad Sarajevo,Turističkoj zajednici KS, Komori magistara farmacije FBiH, te Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Osim brojnih individualnih posjeta, stalnu postavku koja oslikava putovanje kroz historiju farmacije posjetili su učenici brojni osnovnih i srednjih škola, fakulteta, ali i kolega farmaceuta. Važno je napomenuti da Muzej organizovano posjećuju i vrtići prilikom čega se najmlađima pruža nezaboravno iskustvo.
Muzej je uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanje i nauke bio organizator naučne konferencije, koja je rezultirala izdanjem monografije u kojoj je dat krartki pregled historije farmacije u našoj zemlji.
Tokom mjeseca avgusta postavljena je tematska izložba „Farmacija na filmu“, a od ove jeseni u Muzeju se organizuju radionice izrade prirodne kozmetike.
Muzej je učestovao u obilježavanju Europske sedmice urbane mobilnosti kao partner Grada Sarajeva, kroz interaktivnu „Farma-turu“ koju posjetioci Muzeja mogu preuzeti na svoj mobilni uređaj i šetnjom kroz centar Sarajeva posjetiti historijski značajne, mnogima nepoznate i neotkrivene lokacije i sa aspekta farmacije.
Internacionalnu promociju naše zemlje, Muzej provodi i kao punopravni član Međunarodnog društva za historiju farmacije (ISHP).
Iz Muzeja farmacije za naredni period najavljene su organizacije stručnih i naučnih skupova, te pokretanje STEMI radionica i radionica izrade prirodnih parfema, a sve u cilju promocije i popularizacije farmacije, zdravstvene kulture kao i prirodnih nauka, posjetiocima svih uzrasta.
Muzej farmacije nalazi se u Štrosmajerovoj ulici broj 3/I, a posjete i putovanje kroz farmaceutski vremeplov moguće je u periodu četvrtak-subota od 11-17 časova.
Mlada pop diva u usponu i jedna od vokalno najjačih pjevačica u regionu Ilma Karahmet najavila je svoj dugoočekivani prvi album. Album nosi naziv „Kraj je“ a svjetlost dana će ugledati već ovog petka, 18. oktobra!
Ilma je neko ko je na sceni već godinama, a svoju karijeru gradila je pažljivim odabirom pjesama i saradnjom sa velikim imenima sa regionalne scene. Među njenim najvećim hitovima gotovo sigurno se izdvajaju balade „Neko nije“ i „Ništa tvoje“, dok su njeni prethodni singlovi ostvarili regionalni uspjeh i preko 80 miliona pregleda na muzičkim platformama!
Njen glas mnogi opisuju kao „glas koji može dirnuti dušu“, dok se kroz njenu muziku osjeti jedna izuzetno lijepa, nježna emocija. Imajući u obzir njeno i lično i muzičko sazrijevanje, gotovo je sigurno da će nas njena emocija koju krije novi album, odvesti na potpuno drugačije putovanje i novi nivo.
Na albumu će biti deset pjesama, dok distribuciju potpisuje EMDC Network.
Dalila Čamdžić je apsolventica Medicinskog fakulteta SSST Univerziteta u Sarajevu. Osim toga, ova 25-godišnjakinja je menadžerica organizacije Longevity Education Hub, gdje radi na promoviranju obrazovanja o medicini dugovječnosti kroz razne projekte i saradnje sa svjetski poznatim doktorima, naučnicima, kompanijama i univerzitetima.
Također se bavi istraživanjem tema koje povezuju medicinu, zdravlje i dugovječnost. Ponosna je što je ambasadorica za Bosnu i Hercegovinu ispred zajednice Healthgevity Nation, najveće online zajednice za zdravlje i dugovječnost na svijetu.
Odakle interes za medicinu?
Moje interesovanje za medicinu razvilo se postepeno. Završila sam IB MYP i IB DP program u Drugoj gimnaziji Sarajevo, gdje sam, prilikom izbora predmeta za IB DP, morala odlučiti kojim putem želim ići. Nisam imala jasnu ideju o budućnosti i odluku sam donijela u zadnji čas. Moja majka je uvijek željela da postanem stomatolog, ali ja sam oduvijek bježala od prirodnih nauka jer su mi djelovale naporno. Na kraju sam izabrala medicinu, jer mi se činila izazovnom i nije zahtijevala matematiku, koja nije bila moja jača strana, uprkos tome što sam cijeli život bježala od prirodnih nauka. Danas, kada se osvrnem, ponosna sam na svoj izbor. Medicina mi omogućava da pomažem ljudima, olakšavam njihove poteškoće i na neki način im uljepšavam život. Smatram da je to najhumaniji poziv i, iako nisam očekivala da ću završiti u ovom polju, sada s uvjerenjem mogu reći da bih, da se vratim u prošlost, opet izabrala isto.
Šta je to medicina dugovječnosti?
Medicina dugovječnosti je multidisciplinarna grana medicine koja se fokusira na produžavanje životnog vijeka i poboljšanje kvalitete života kroz istraživanje i intervencije koje se bave zdravljem tokom starenja. Ova oblast analizira različite faktore koji doprinose dugovječnosti, uključujući genetiku, ishranu, fizičku aktivnost, san i stres. Cilj je razviti strategije i preporuke koje će ljudima pomoći da ostanu zdravi i aktivni što je duže moguće. Medicina dugovječnosti također istražuje uticaj tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, koja može unaprijediti personalizaciju zdravstvene njege i identifikovati rizične faktore za razvoj bolesti.
Koji su to trenutni trendovi kada je riječ o dužini života?
Trenutni trendovi vezani za dužinu života pokazuju promjene u pristupu zdravlju i starenju. Povećava se svijest o uticaju stresa na fizičko i mentalno zdravlje, što dovodi do naglaska na tehnike upravljanja stresom kao što su meditacija i joga. Također, značaj pravilne ishrane, koja uključuje obilje voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti, postaje sve više prepoznat kao ključ za očuvanje zdravlja. Uz to, raste interes za istraživanje kako okolišni faktori, poput zagađenja i načina života, utiču na starenje, što dovodi do povećane ekološke svijesti i odabira održivih životnih navika. Nova istraživanja također ukazuju na značaj socijalne povezanosti; osobe koje su aktivno uključene u društvene aktivnosti i imaju podršku zajednice često uživaju u dužem životu i boljem zdravlju. Genetska istraživanja pokazuju kako određeni geni mogu uticati na predispoziciju za bolesti, što potiče interesovanje za personalizaciju prehrambenih i životnih navika. Tehnologija, naročito umjetna inteligencija, igra značajnu ulogu u analizi podataka o zdravlju i pruža alate za praćenje i unapređenje životnih navika, čime se doprinosi cjelokupnom pristupu dugovječnosti.
Kojim aktivnostima se može utjecati na dugovječnost?
Postoji nekoliko konkretnih aktivnosti koje mogu značajno utjecati na dugovječnost. Prvo, redovno vježbanje, uključujući aerobne aktivnosti poput trčanja ili plivanja, te trening snage i fleksibilnosti poput joge, pomaže u održavanju fizičke kondicije. Također, zdrava ishrana, bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, uz ograničavanje prerađene hrane i šećera, ključno je za očuvanje zdravlja. Osiguranje kvalitetnog sna i upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja, poput meditacije, dodatno doprinose dugovječnosti. Održavanje socijalnih veza s porodicom i prijateljima, kao i aktivno uključivanje u društvene aktivnosti, pomaže u poboljšanju mentalnog zdravlja. Pametni gadgeti, poput fitness narukvica i aplikacija za praćenje zdravlja, mogu biti korisni jer omogućuju praćenje fizičke aktivnosti, kvaliteta sna i prehrambenih navika, što pomaže ljudima da postave ciljeve i ostanu motivisani. Redovne zdravstvene provjere, izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjernog unosa alkohola, te edukacija o zdravlju također igraju ključnu ulogu. Na kraju, usvajanje održivih životnih navika, kao što su recikliranje i smanjenje upotrebe plastike, doprinosi ne samo ličnom zdravlju, već i zdravlju naše planete.
Koji su trenutni projekti na kojima radite?
Trenutno sam aktivno uključena u nekoliko značajnih projekata unutar tima Longevity Education Hub. Kao koautor, radim na unapređenju Longevity Medicine 101 i 201 kurseva, gdje ažuriram sadržaj novim informacijama, istraživanjima i trendovima u medicini dugovječnosti, a unaprijeđene verzije kurseva bit će dostupne do kraja godine. Također, surađujem s Fakultetom Kedokteran Universitas Negeri Makassar (UNM) u Indoneziji i King Mongkut's Institute of Technology Ladkrabang na Tajlandu s ciljem implementacije našeg kursa u plan i program medicinskih studija i PhD studija. S ponosom mogu reći da je UNM prvi univerzitet na kojem smo uspješno implementirali naš kurs, čime su postali pioniri uvođenja medicine dugovječnosti kao zasebnog predmeta na svijetu! Osim toga, u pregovorima smo s Litvanskim univerzitetom Lithuanian University of Health Sciences (LUHS), gdje sam prošle godine održala predavanje na temu zdrave dugovječnosti. Paralelno sa svim tim aktivnostima, moja posvećenost završavanju studija medicine, pisanju diplomskog rada i pripremi za buduću karijeru doktora medicine ostaje na visokom nivou.
Na šta ste najviši ponosni u dosadašnjem radu?
Na što sam najviše ponosna u dosadašnjem radu? Ponosna sam što sam izabrana za ovu poziciju među brojnim kandidatima, od kojih su mnogi bili stariji i iskusniji od mene, a prema riječima mog direktora, Dr. Alexa Zhavoronkova, to je rezultat moje ‘ležernosti i komunikativnosti’. Tokom tri godine rada u organizaciji, uspjela sam steći nevjerovatna poznanstva s vrhunskim svjetskim stručnjacima iz raznih oblasti, uključujući medicinu, umjetnu inteligenciju i bioinženjering, kao i profesore s najprestižnijih univerziteta iz Ivy lige. Izuzetno me raduje što sam s tim ljudima na ‘ti’. Također, ponosna sam na sposobnost da izbalansiram poslovni, akademski i privatni život, a to mi je znatno lakše uz podršku i razumijevanje moje porodice i mog partnera.
Ima li naše društvo predrasuda prema mladim, obrazovanim i lijepim djevojkama?
Prvo, želim se zahvaliti na svim lijepim epitetima koje ste mi dodijelili. U našem društvu često se susrećemo s nepravednim predrasudama prema mladim, obrazovanim i lijepim djevojkama. Iskreno, doživjela sam i lijepe i loše situacije u vezi s tim. Nažalost, većinom su to muškarci koji imaju predrasude i strah od takvih kolegica ili partnerica. Često omalovažavaju i umanjuju uspjeh žena, a kada je djevojka uz to još i lijepa i pametna, pojavljuju se neprimjereni komentari i pokušaji ponižavanja. Ipak, sretna sam što sam pronašla svoju srodnu dušu. Moj dečko je ponosan na mene, divi se mom uspjehu i daje mi vjetar u leđa, a uz to i on dobija podršku za svoje uspjehe. Mislim da je važno da promijenimo percepciju i prepoznamo prave vrijednosti, bez obzira na spol ili izgled.
Vaši planovi za budućnost?
U budućnosti planiram završiti fakultet i specijalizirati dermatovenerologiju, jer želim raditi na poboljšanju kvaliteta života pacijenata. Nakon toga, namjeravam otvoriti privatnu praksu i primjenjivati principe medicine dugovječnosti, kako bih ljudima omogućila ne samo duži, već i kvalitetniji život. Pored profesionalnih ambicija, jedan od mojih glavnih ciljeva je i osnivanje vlastite porodice, jer vjerujem da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna za ispunjenje i sreću.
Poplave, uzrokovane obilnim kišama, predstavljaju ozbiljnu prijetnju našim područjima, što se potvrdilo katastrofalnim posljedicama iz 2014. i 2024. godine. One ne samo da uzrokuju materijalnu štetu i destabilizaciju prirodnih ekosistema, već uzrokuju i gubitke ljudskih života.
U postpoplavnom periodu ključno je poduzeti mjere za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, jer zdrav ekosistem direktno utiče na opstanak ljudske populacije. Nakon ovakvih događaja, dolazi do značajnog gubitka biodiverziteta. U okviru upravljanja rizicima od poplava, preporučuje se sljedeći ciklus mjera:
Prevencija: Aktivnosti usmjerene na smanjenje rizika od poplava putem održive upotrebe zemljišta i upravljanja šumskim ekosistemima.
Zaštita: Mjere za smanjenje vjerovatnosti i uticaja poplava, kao što su izgradnja brana i unapređenje infrastrukture.
Svijest: Edukacija stanovništva o rizicima od poplava i postupcima koje treba poduzeti u hitnim situacijama.
Pripravnost: Planiranje aktivnosti za hitne slučajeve, uključujući evakuacijske planove.
Sanacija: Proces vraćanja pogođenih područja u prvobitno stanje, uz analizu uzroka poplava.
Pored ovih mjera, važno je brzo uklanjanje mulja i otpada s poplavljenih područja kako bi se spriječila daljnja oštećenja ekosistema. Rekultivacija tla i sadnja autohtonih biljnih vrsta doprinose stabilizaciji tla, dok monitoring divljih životinja omogućava praćenje pogođenih vrsta.
Obnova vodenih ekosistema uključuje čišćenje rijeka i jezera, uklanjanje otpada i kontaminiranih sedimenata. Također, kontrola populacija insekata pomaže u sprječavanju širenja zaraznih bolesti.
Na kraju, podrška poljoprivrednicima u oporavku od šteta na usjevima ključno je za održivu poljoprivrednu proizvodnju i sprječavanje degradacije zemljišta. Primjenom ovih preporuka možemo osigurati dugoročno zdravlje ekosistema i stabilnost zajednica pogođenih poplavama. Očuvanje ravnoteže u prirodi od suštinske je važnosti za opstanak ljudske populacije, naglašavajući hitnost ovih mjera.
Autor: Samra Dizdarević je Bachelor biologije, a njena strast prema prirodi i očuvanju okoliša razvijala se kroz razna terenska istraživanja.
Edna Kićo iz Kaknja sa adresom u Sarajevu završila je Softversko inženjerstvo u Zenici te više od tri godine radi u IT industriji.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je kroz karijeru imala priliku raditi na mnogo raznovrsnih i zanimljivih inostranih kao i domaćih projekata.
„Po prirodi sam jako kreativna osoba. Kada nisam s porodicom ili prijateljima, svoje slobodno vrijeme obično provodim crtanjem, slikanjem, pletenjem ili slaganjem puzzli uz muziku. Volim da putujem i učim o drugim kulturama“, govori Edna Kićo.
Dodaje da moda za nju predstavlja način izražavanja osjećanja, raspoloženja i individualnosti.
„Trudim se da ne pratim slijepo modne trendove, pogotovo ako se ne poklapaju sa mojim karakterom, ali volim da budem u toku s trendovima. Obično gledam da trendove prilagodim sebi i svom stilu, te onome što mi najbolje stoji. Smatram da upravo u tome i jest poenta trendova, da smo dio njih ali da ipak damo dašak našeg karaktera i stila. Mislim da ćemo se tako osjećati i izgledati najbolje a usput možda još nekoga inspirisati da u sebi probudi kreativnu stranu“, kaže naša sagovornica.
Kada je riječ o njenoj omiljenoj odjevnoj kombinaciji, nastavlja kako prvenstveno voli da se osjeća udobno.
„Dugo vremena sam ratovala sa visokim potpeticama upravo iz tog razloga. Međutim, u skorije vrijeme sam počela više da treniram samu sebe da budem izdržljivija te se to isplatilo. Nemam neki konkretan stil kojeg se pridržavam, volim da nosim raznorazne stvari. Sve zavisi od mog raspoloženja kao i od prilike za koju se odijevam. Ono što najčešće nosim, jesu klasični i ulični stil. Smatram da asesoari, kožna jakna ili dobro krojen sako mogu popraviti svaki dosadan outfit“, izjavljuje ova mlada djevojka.
Prema njenim riječima, kvalitetan odmor i san su ključ zdravog života i lijepog izgleda.
„Mislim da u današnjem ubrzanom načinu života zaboravimo uzeti vremena za sebe. Također je bitno da vodimo brigu o tome šta unosimo u svoje tijelo. Zdrava ishrana i hidratacija su najlakši način da poboljšamo naš izgled kao i zdravlje“, kazuje Edna Kićo.
Priznaje da se voli igrati sa šminkom te da u njenoj kozmetičkoj torbici ima apsolutno svega.
„U većini slučajeva ne volim da pretjerujem sa šminkom ali ponekad volim da uradim neki baš zabavan look, čak i kad ne idem negdje. Ono što najviše koristim jeste eyeliner, maskara, olovka za usne i balzam u boji. Osim toga, više vremena posvećujem zdravlju kože i kose. U to ulažem najviše novca i vremena jer smatram da je najvažnije, kako u mladosti tako i u starosti“, priča naša sagovornica.
Smatra da su estetski zahvati sasvim u redu ukoliko neko ima neku nesigurnost, sve dok ne pretjera.
„Nažalost estetski zahvati mogu vrlo lako stvoriti ovisnost. Pomislimo ‘uradit ću samo ovo’ ali onda kada to ‘popravimo’, uočit ćemo nešto novo što nam ne odgovara, i tako u nedogled. Smatram da ako se neko ne osjeća lijepo, prvo treba da to popravi unutar sebe, pa tek onda ako baš smatra da nešto treba popraviti i ako misli da će ga učiniti sretnijim, nemam ništa protiv da se nešto doradi. Ne sviđa mi se činjenica što žensko tijelo i izgled predstavlja modni trend koji se mijenja svako par godina, u ovisnosti kako u tom trenutku izgledaju poznate ličnosti i influenseri. Prosto je nemoguće i krajnje nezdravo mijenjati sebe kako bismo se uklopile u trenutni standard ljepote, pogotovo jer će se promijeniti za par godina. Zato smatram da je unutrašnja ljepota najbitnija“, naglašava ova zanosna djevojka.
Mišljenja je da nažalost još uvijek postoje neke predrasude i stereotipi kada su žene u pitanju.
„Međutim, smatram da se situacija mnogo popravila zadnjih nekoliko godina, vjerovatno uz pomoć interneta i socijalnih mreža gdje možemo vidjeti razne ljude i čuti razne priče. Samim tim možemo se uvjeriti da žena može u isto vrijeme biti lijepa i mlada i sređena kao i obrazovana, inteligentna i uspješna“, navodi Edna Kićo.
Priznaje da kao i svaka žena, voli čuti kompliment.
„Kada su u pitanju negativni ili nekulturni komentari, obično se ne obazirem, osim ako je u pitanju neka konstruktivna i korisna kritika. Kod muškaraca, najbitniji mi je karakter osobe. Naravno, mora postojati nešto u fizičkom izgledu što će nas privući, ali karakter je ono što nas zadrži. Važno mi je biti s nekim ko me prvenstveno poštuje, budi ono najbolje u meni i učini svaki dan veselijim“, jasna je naša sagovornica.
Poručuje da i u budućnosti želi da se usavršava prvenstveno u svom poslu.
„Voljela bih da isprobam i naučim mnogo novih stvari u mojoj struci kao i privatno. Nadam se da ću imati priliku raditi na još mnogo zanimljivih projekata jer je IT struka koja se neprestano mijenja, napreduje i usavršava. Uvijek ima nešto novo da se nauči i nikada nije dosadno. Mnogo sam zahvalna i ponosna na sve što sam do sada ostvarila jer nisam mogla ni pretpostaviti da će moj život izgledati ovako. Kako jako volim putovati, cilj mi je da obiđem što više zemalja kao i da posjetim svaki kontinent do svoje 30. godine. Također, želim da se posvetim sebi i svojoj porodici i da održim balans između posla i privatnog života“, zaključuje ova harizmatična djevojka.
Dr. Jasmina Dedić-Hagan iz Sarajeva, pripada generaciji skijaša koja je odrasla na Bjelašnici. Tokom rata, napustila je glavni grad Bosne i Hercegovine te provela 28 godina u Australiji. Za to vrijeme doktorirala je u području molekularne biologije i genetike, a završila je i medicinu. U Sarajevo se vratila prije dvije godine i sada radi kao doktorica te vodi svoj biznis.
Kako je skijanje postalo važan dio Vašeg života i kakva su bila Vaša iskustva kao članica skijaške reprezentacije bivše Jugoslavije?
Na skijama sam već bila sa svoje dvije i po godine. Sa pet godina sam svaki vikend provodila na Jahorini, s ocem i njegovim prijateljima. Nije bilo padine koja me plašila – to je nešto što je moj otac u meni stvorio već u tom ranom djetinjstvu. Tako postižem i jedan dobar rezultat na cicibanskom takmičenju u Rajskoj Dolini, nakon čega me SK Željezničar poziva da se pridružim njihovom timu. Od tada skijanje osvaja moje djetinjstvo – i sve se njemu podređuje, i porodični život i škola. Godine se pretvaraju u cikluse treninga: od jeseni na glečerima, treninzima na sarajevskim ljepoticama, trkama po Sloveniji, i ljetima provedenim u intenzivnim kondicionim pripremama. Ja sam bila jedna od rijetkih djevojčica u Želji, tako da sam sebe uvijek poredila sa, često starijim, momcima. U isto vrijeme imala sam izuzetnu podršku oca i trenera – i zbog toga sam razvila samopouzdanje koje je u elitnom sportu neophodno.
Još uvijek se sjećam pisma kojim sam obaviještena da sam pozvana u juniorsku reprezentaciju Jugoslavije. To je jedna od onih uspomena koje ne blijede. Sjećam se i opreme sa grbom reprezentacije i ponosa s kojim smo ga svi nosili. Sjećam se jednog silnog tima koji se s ponosom pojavljivao na evropskim takmičenjima i pjevanja “Hej Sloveni”.
Sarajevo ste napustili u decembru 1992. godine, putem konvoja Crvenog krsta. Kakvo je to bilo iskustvo za Vas, posebno kao tada mladu osobu koja je ostavljala iza sebe voljeni grad?
Godina 1991. bila je čudna. Zrak je pucketao od napetosti, a ja sam imala 14 godina i bila puna nade i planova za budućnost. Pred referendum o nezavisnosti BiH nosila sam bedž s natpisom “Born in Bosnia” s ponosom. Nisam mogla ni zamisliti da neki od mojih sugrađana razmišljaju drugačije. Veoma drugačije.
Još uvijek se sjećam potpunog šoka kad sam shvatila šta se događa. Kad je gorjela Vijećnica. Kad su granate počele pljuštati po Baščaršiji. Kako je bilo narednih mjeseci, poznato je svima koji su ih ovdje proživjeli. Moja majka, brat i ja proveli smo ih kao i većina Sarajlija – u redovima za vodu, hljeb, pod snajperima i granatama. Dok se to dešavalo, moja majka se borila i sa zdravstvenim problemima koje nije bilo moguće riješiti u Sarajevu.
Odlazak iz Sarajeva je nešto što nikada neću zaboraviti. Grad sam istim putem napuštala mnogo puta, ali sada je konvoj prolazio pored spaljenih ruševina koje su nekada bile simbol grada. Odlasci su nekad značili zagrljaje voljenih kojima smo se vraćali s Milka čokoladama i LEGO kockama, a sada smo ih ostavljali gladne, ozeble, i ne znajući da li ćemo ih ikada više vidjeti. Neke od njih tada sam vidjela posljednji put.
Kako ste se prilagodili novom životu prvo u Libiji, a potom u Belgiji i Australiji?
Ta faza mog života još uvijek mi se čini kao neki paralelni univerzum. Sjećam se svoje apsolutne nevjerice da svijet nastavlja živjeti potpuno normalnim životom, dok se naš bukvalno urušava i pretvara u prah.
Škola za koju sam dobila stipendiju u Australiji bila je privatna katolička ženska škola, smještena u najbogatijem dijelu Sidneja. Moje školske drugarice dobijale su Mercedese za 17. rođendan, dok su moji roditelji bukvalno radili samo za hranu u Libiji.
U svemu tome, imala sam izuzetnu sreću da me prvo ‘usvojila’ jedna belgijska, a zatim australska porodica. Obe porodice prihvatile su me kao svoje dijete i pružile mi toplinu doma i razumijevanje u tim burnim tinejdžerskim godinama. Nemoguće im je dovoljno zahvaliti za sve što su učinili za mene, jer su mi otvorili mogućnosti bez kojih moj sadašnji život ne bi postojao.
Kako ste odlučili studirati molekularnu biologiju i genetiku, a kasnije i doktorirati iz istog područja?
Odluka da studiram molekularnu biologiju i genetiku bila je prilično jednostavna. Željela sam studirati medicinu, ali za to nije bilo dovoljno novca niti stipendija. Ponudili su mi stipendiju da studiram biologiju – a mogla sam odabrati smjer. Molekularna biologija i genetika tada su za biologiju bile ono što nam je danas AI – nova, uzbudljiva, obećavajuća i jednostavno ‘cool’ grana nauke. Mogla sam vidjeti kako bi se ta oblast mogla povezati s medicinom.
Odluka da nastavim na doktorat bila je nešto kompliciranija. Jedan od razloga bio je taj što mi je trebao novac. Dok sam studirala molekularnu biologiju i genetiku, imala sam dva posla – jedan prije, a jedan poslije fakultetske nastave. Uz doktorat je dolazila i plata, dakle, plaćeni naučni rad u oblasti koja me veoma zanimala, bez potrebe za dodatnim poslovima. U to vrijeme još sam vjerovala da će me ljubav prema medicini proći.
Šta Vas je motiviralo da nakon završetka doktorata upišete medicinu u Melburnu i kakva iskustva nosite?
Moje sarajevsko ratno iskustvo doprinijelo je mojoj odluci da studiram medicinu. Bilo je užasno gledati moje ranjene sugrađane i osjećati se potpuno bespomoćno. Za mene su sarajevski doktori bili (i uvijek će ostati) heroji. Medicina je postala nešto što bi umanjilo taj osjećaj bespomoćnosti, a taj osjećaj sam mrzila više nego išta u životu.
Pored toga, oduvijek me zanimalo ljudsko tijelo i ljudski um. Mislim da je tome doprinijelo moje iskustvo iz elitnog sporta. I tako, nakon četiri godine fakulteta i četiri godine doktorata, još uvijek nisam mogla odoljeti medicini.
Sada kada ste se vratili u Sarajevo, zašto Vam je važna promocija svega sa “BiH naznakom”, zapravo koliko mi zaista znamo cijeniti ono što je naše?
Vratila sam se u Sarajevo sa tri sina, koji imaju 17, 15 i 13 godina. Odrasli su u Australiji, mnogo putovali, ali su oduvijek imali posebne osjećaje prema Sarajevu. Većina njihovih sarajevskih prijatelja su ono što ja zovem ‘hibridi’ – djeca koja su dio života provela u inostranstvu ili im je jedan roditelj stranac. To su djeca koja imaju opcije da odu bilo gdje u svijetu. Ja želim da doprinesem izgradnji opcija u BiH koje će ih zadržati ili vratiti. Želim da BiH postane mjesto gdje mogu vidjeti i graditi svoju budućnost.
A znamo li cijeniti ono što je naše? Jednostavan odgovor je – ne znamo dok ne isprobamo život negdje drugdje. Iz mnogo razloga, ali jedan koji uvijek ostaje, kako je Šantić rekao: „Sunce tuđeg neba, neće vas grijat ko što ovo grije.“
Kakve kolaboracije trenutno ostvarujete i šta sve podrazumijevaju planinski medicinski kursevi?
Jedna od mojih prvih kolaboracija bila je s Intuitivom – kompanijom koju je osnovao jedan od mojih skijaških prijatelja iz djetinjstva. On se vratio u BiH 2020. godine, nakon više od 20 godina u New Yorku. Prošle zime smo se slučajno sreli na četverosjedu na Bjelašnici i odatle pokrenuli nekoliko ideja. Intuitiva proizvodi odjeću od prirodnih vlakana, bez kemikalija, na ekološki odgovoran način – a to je princip razmišljanja koji i sama koristim u svojoj medicinskoj praksi. Zbog toga veoma rado promoviram Intuitivu u mojim krugovima i na australskom tržištu.
U posljednjih nekoliko godina pohađala sam kurseve planinske medicine s organizacijom “World Extreme Medicine” (WEM) u Sloveniji. Sa istom organizacijom sam volontirala u Hersonu, u Ukrajini, gdje sam vodila edukacije o medicinskoj pomoći na prvim linijama. Tom prilikom sam upoznala i osnivača WEM-a, Marka Hannaforda, te mu kroz razgovor predložila da počnemo organizirati kurseve planinske medicine u BiH, jer za to postoje idealni uslovi. Sljedeće godine to će se i dogoditi. Na padinama Visočice, WEM će dovesti više od 30 doktora iz cijelog svijeta. Oni će tu provesti sedam dana, uvježbavajući svoje vještine iz oblasti planinske medicine. Nadamo se da ćemo ovakve kurseve organizirati barem dva puta godišnje, te da će se mnogi od učesnika vraćati u BiH i iz drugih razloga.
Kakvi su vaši planovi za budućnost, i kako vidite svoj daljnji doprinos lokalnoj zajednici?
Željela bih da moje iskustvo povratka u Sarajevo posluži kao primjer da je povratak u BiH više nego moguć. Moj život imao je nekoliko elemenata koji se ljudima mogu činiti nepremostivim. Ja sam doktorica, ali sam našla načine da radim preko Telehealth platformi i vodim svoj online biznis. Moj suprug je Australijanac, koji radi u Londonu, a pola sedmice provodi u Sarajevu. Vratila sam se u Sarajevo s troje tinejdžera, koji su se izuzetno dobro uklopili u škole, sport i formirali mnoga prijateljstva.
Željela bih biti dio povratničkog vala koji donosi novu energiju u BiH. Želim pomoći i ohrabriti druge da nam se pridruže, da svi zajedno promijenimo fokus lokalne zajednice – od onoga što nam nedostaje prema mogućnostima i potencijalima koje imamo. Uvijek sam otvorena za suradnje i inicijative koje vode ovom cilju, a posebno bih bila sretna ako mogu pomoći mladima da ostvare svoje snove ovdje.
Fatima Imman Memić rođena je 24. juna 2001. godine u Štokholmu, glavnom gradu Švedske, gdje je provela većinu svog života. Odrasla je u multikulturalnom okruženju koje ju je oblikovalo i probudilo njen interes za međunarodne odnose.
Nakon završetka srednje škole, preselila se u Sarajevo kako bi nastavila školovanje na International Burch University, gdje je uspješno završila studije iz međunarodnih odnosa i evropskih studija. Trenutno je na master studijama na istom univerzitetu, sa smjerom usmjerenim na sigurnost i upravljanje konfliktima. Njen akademski put prati strast prema razumijevanju globalnih izazova i načinima na koje se sigurnosna pitanja mogu efikasno rješavati na međunarodnom nivou.
Kako je izgledalo Vaše odrastanje u Švedskoj?
Odrastanje u Švedskoj pružilo mi je bogato iskustvo u inkluzivnom i tolerantnom društvu koje cijeni jednakost i raznolikost. Švedski obrazovni sistem nas je naučio da cijenimo različite perspektive i da postavljamo pitanja, što je razvilo moju znatiželju i želju za učenjem. Kultura slobodnog izražavanja i međusobnog poštovanja duboko su utjecale na moj karakter. Također, život u Švedskoj omogućio mi je da se upoznam s različitim kulturama, jer je Štokholm jedan od najraznovrsnijih gradova u Europi, što me inspirisalo da se kasnije bavim međunarodnim odnosima i radom u diplomatiji.
Koje su prednosti obrazovnog sistema u Švedskoj?
Švedski obrazovni sistem temelji se na jednakim prilikama za sve, bez obzira na porijeklo ili ekonomski status, i to je jedna od njegovih ključnih prednosti. Sistem podstiče samostalno učenje i kritičko razmišljanje, a učitelji i mentori često pružaju slobodu da studenti istražuju teme koje ih zanimaju. To je stvorilo okruženje u kojem sam mogla razviti kreativnost, inovativnost i analitičko razmišljanje. Fokus na interdisciplinarnost i integraciju tehnologije u obrazovanje pruža učenicima alate koji su potrebni za uspjeh u globalnom svijetu. Osim toga, švedski pristup obrazovanju naglašava ravnotežu između života i rada, što omogućava mladima da se razvijaju i na ličnom planu.
Kako gledate na obrazovanje u Bosni i Hercegovini?
Obrazovni sistem u BiH je kompleksan i suočava se s brojnim izazovima, ali istovremeno pruža mnoge prilike za mlade ljude koji žele uspjeti. Ono što smatram bitnim je potreba za modernizacijom i većim fokusom na praktične vještine, kako bi studenti bili bolje pripremljeni za izazove na tržištu rada. U BiH postoji ogroman intelektualni potencijal među mladima, ali nedostatak resursa i prilika često može biti ograničavajući faktor. Nadam se da će se reforme obrazovanja usmjeriti ka unapređenju kvaliteta nastave, kao i boljim mogućnostima za sticanje međunarodnih iskustava kroz programe razmjene, prakse i projekte.
Koliki je značaj bosanskohercegovačke dijaspore za matičnu državu?
Bh. dijaspora ima neprocjenjivu ulogu za ekonomski i društveni napredak BiH. Kroz remitencije, direktne investicije, te prijenos znanja i tehnologija, dijaspora može biti katalizator promjena. Također, dijaspora djeluje kao most između BiH i međunarodne zajednice, jačajući ekonomske, kulturne i političke veze. Zajednički rad između dijaspore i institucija BiH mogao bi značajno ubrzati razvoj zemlje, naročito u oblastima poput obrazovanja, ekonomije i inovacija. U ovom kontekstu, bh. dijaspora ne predstavlja samo ekonomski resurs, već i važan faktor za jačanje međunarodnog ugleda zemlje.
Kako gledate na saradnju među mladima u dijaspori?
Saradnja među mladima u dijaspori ima ogroman potencijal za jačanje veza s domovinom, ali i za globalno povezivanje mladih stručnjaka iz BiH. Mladi u dijaspori mogu biti nosioci promjena, jer često imaju pristup modernim tehnologijama, novim idejama i međunarodnim iskustvima. Povezivanje kroz zajedničke projekte, konferencije i inicijative može doprinijeti ne samo jačanju bh. zajednice u inostranstvu, već i osnaživanju ekonomskih i društvenih prilika u BiH. Smatram da bi trebalo postojati više platformi za dijalog i razmjenu ideja između mladih iz dijaspore i onih koji žive u BiH, kako bi se stvorili sinergijski efekti za obje strane.
Jesu li mladi pasivni u društvu i imaju li dovoljno prilika u Bosni i Hercegovini?
Mladi u BiH suočeni su s brojnim izazovima, ali ih ne bih nužno nazvala pasivnima. Često se suočavaju s ograničenim prilikama za zapošljavanje i usavršavanje, što ih može obeshrabriti. Međutim, ono što sam primijetila je da mnogi mladi ljudi pokazuju izuzetnu ambiciju i želju za promjenama, bilo kroz nevladine organizacije, društvene pokrete ili start-up inicijative. BiH mora više ulagati u mlade kroz programe mentorstva, razvoj poduzetničkih vještina i bolje prilike za zapošljavanje. Samo tako možemo očekivati aktivnije učešće mladih u društvu i njihov doprinos ekonomskom i političkom napretku zemlje.
Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?
Najviše sam ponosna na uspješan završetak svojih studija iz međunarodnih odnosa i evropskih studija, što je bio važan korak u mom akademskom i profesionalnom razvoju. Također, izuzetno mi je drago što sam dobila priliku da radim u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Štokholmu, što mi je pružilo dragocjeno iskustvo u diplomatiji. Trenutno radim u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, što smatram velikim postignućem i izuzetnom prilikom da dalje razvijam svoju karijeru u oblasti međunarodnih odnosa.
Koji su Vaši planovi za budućnost?
Moji planovi za budućnost uključuju nastavak rada u oblasti diplomatije i međunarodnih odnosa. Želim se angažovati u međunarodnim organizacijama i inicijativama koje rade na promicanju mira, stabilnosti i jačanju međunarodne saradnje. Također, planiram se posvetiti jačanju odnosa između BiH i drugih zemalja, s posebnim naglaskom na ekonomske, političke i kulturne projekte koji mogu donijeti dugoročne koristi za BiH. Dugoročno, nadam se da ću doprinijeti izgradnji stabilnijeg i prosperitetnijeg društva, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou, koristeći svoje diplomatske vještine i iskustva.
Sve je manje karata za koncert Peđe Jovanovića u sarajevskoj Skenderiji kojim popularni pjevač započinje regionalnu turneju. Potvrda njegove velike popularnosti širom regiona je i da je već rasprodan beogradski Sava Centar.
Naime, karte za koncert u Plavoj dvorani Sava Centra koji je najavljen za 22. novembar su rasprodate. Peđa nije želio razočarati svoju publiku i da onima koji nisu na vrijeme stigli da kupe karte uskrati da uživaju u onome što stvara, pa je tako sada najavio još jedan zimski spektakl u Beogradu o kome će se dugo pričati i to 29. novembra.
Kada je u pitanju sarajevski koncert na kojem će pjevati u pratnji Big Concert Orchestra, zbog velikog interesovanja organizator je proširio VIP zonu. Cijena VIP karte za Skenderiju je 50 KM, partera 20 KM, a tribine 25 KM.
Miljenik publike Jovanović nastavio je da obara rekorde i bilježi veliku posjećenost na svojim koncertima. To nije nimalo začuđujuće, jer je do sada bezbroj puta pokazao zašto je provod na njegovim koncertima uvijek nezaboravan.
Peđa Jovanović i Nenad, nekadašnji “Blizanci”
Podsjetimo, pjevač je svoju muzičku priču počeo sa bratom blizancom Nenadom, sa kojim je radio pjesme za Sašu Matića, Acu Pejovića, Dženana Lončarevića… U karijeri koja traje više od dvije decenije je, kako je kazao, bio pošteđen ružnih stvari.
– Brat i ja se već petnaestak godina bavimo muzičkom produkcijom i sarađivali smo sa dosta kolega na estradi. Kroz taj posao i komponovanje smo upoznali dosta kompozitora i tekstopisaca i sada mi je jednostavnije da dođem do pjesama. Na koncertu u Skenderiji imat ću nekoliko specijalnih gostiju, a za sada mogu otkriti da ću u Sarajevu zapjevati zajedno sa bratom Nenadom – kaže Peđa Jovanović.
Envera Garić je rođena u Zavidovićima, ali je veći dio svog života provela u Sarajevu. U roku od šest godina, uspješno je završila deset godina fakulteta, stekla tri različita zvanja i istovremeno radila na više različitih poslova, balansirajući sve to uz ulogu majke dvoje djece.
Nakon završetka formalnog obrazovanja, posvetila se radu u industrijskom sektoru, s posebnim fokusom na upravljanje promjenama. Kao rezultat svog iskustva i znanja, osnovala je kompaniju 1, 2, 3 Change, s ciljem uvođenja pozitivnih promjena u bh. industriju na jednostavan i efikasan način.
Odakle ideja za osnivanje kompanije?
Želja za dinamičnim radnim okruženjem, konstantnim izazovima i prilikom za kontinuiranim napredovanjem u realnom sektoru usmjerile su me ka industriji. Radom u nekoliko industrijskih kompanija, od pozicije referenta nabave, šefa kontrole kvaliteta, direktora za razvoj kvaliteta, pa do menadžera kvaliteta, uočila sam jednake izazove na svakoj od tih pozicija, a koje su se odnosile na menadžment uvođenja promjena. Mnoge dobre ideje, perspektivni planovi i prosperitetne akcije, izgubljene su isključvio zbog nedostatka znanja o implementaciji promjena. Sve ovo ponukalo me je da krenem u smjeru edukacija koje su usko vezane za menadžment promjena, a nakon toga dovelo i do osnivanja vlastite kompanije koja pomaže u bezbolnom i jednostavnom uvođenju pozitivnih industrijskih promjena.
Kako zapravo izgleda proces izrade projektnih prijedloga?
Izrada svakog projektnog prijedloga počinje sa opservacijom želja, ideja i potreba klijenta. Nakon toga, korištenjem specijalizovanih metoda za izradu projektnog prijedloga, formalizuju se ulazni podaci od strane klijenta i formatiraju na projektno prihvatljiv način. Po okončanju izrade projektnog prijedloga, isti se usaglašava sa klijentom, stvarajući uslove za početak njegove implementacije.
Zašto je važna digitalizacija poslovnih procesa?
Digitalizacija poslovnih procesa neizbježan je segment savremenog poslovanja. Ona kompanije čini konkurentnijim i olakšava njihovo poslovanje. Digitalizacijom poslovnih procesa, stvara se pouzdana slika o trenutnom stanju u kojem se nalazi kompanija, i omogućava kreiranje kratkoričnih i dugoročnih planova za nastavak poslovanja.
Šta podrazumijeva menadžment ljudskih resursa?
Ljudi su osnovna jedinka svakog poslovanja. Koliko god tehnologija napredovala, čovjek će uvijek biti u fokusu svake priče, kao osnovna pokretačka i misaona snaga. Smjena generacija kao i globalne promjene okolnosti u kojima odrastaju mladi, zahtjevaju drugačije pristupe u odnosu prema pitanjima ljudskih resursa. Kompanije koje vode brigu o menadžmentu ljudskih resursa na sistematičan i human način, daleko su konkuretnije u odnosu na kompanije u kojima se ljudiskim resursima upravlja stihijski i pod inercijom.
Koje su to najbolje strategije za promjene u sistemu?
Promjene u sistemu trebaju biti jasne, konkretne i postepene. Radom u okviru kompanije 1, 2, 3 Change, promjene se uvode kroz tzv. trofazni sistem, odnosno postepeno putem tri faze koje se kreiraju pojedinačno za svakog klijenta. Prva faza uključuje opservaciju i uvođenje blagih promjena koji sistem može podnijeti bez značajnog otpora uz podizanje svjesti o benefitima koje su te promjene donijele. Druga faza podrazumjeva reviziju rezultata prve faze, uz rekonstrukciju postojećih planova shodno prethodno postignutim rezultatima. Treća faza podrazumjeva osposobljavanje sistema u kojem su promjene svakodnevnica, a čiji su inicijator i implementatori članovi sistema, bez učešća vanjskih saradnika. Prolaskom kroz sve tri faze, klijenti postaju osposobljeni sa svakodnevno plansko uvođenje promjena bez otpora odnosno na opće zadovoljstvo svih članova sistema.
Kako efikasno uspostaviti kontrolu kvaliteta?
Kontrola kvaliteta podrazumjeva uspostavu sistema praćenja sa jasnim granicama i dozvoljenim tolerancijama. Kreiranjem planova kontrole kvaliteta na precizan i sistematičan način, njena uspostava predstavlja vrlo lagan proces. Međutim, bitno je naglasiti da je kontrola kvaliteta početna tačka, na osnovu kojih se kreiraju sve pretpostavke za unapređenje kvaliteta. Kao takva, od presudnog je značaja u donošenju objektivnih odluka koje se odnose na unapređenje kvaliteta.
Koliko je važno praćenje povratnih informacija od klijenata?
Komunikacija sama po sebi predstavlja reverzibilan procese. Za svaku dobru saradnju, potrebna je kvalitetna komunikacija. Komunikacija sa klijentom predstavlja ključ za uspješno poslovanje, a analiza povratnih informacija od presudnog je značaja sa unapređenje poslovnih ponuda prema trenutnim ili budućim klijentima.
Vaši planovi za budućnost?
Kao osoba poznata po postavljanju ciljeva i kreiranju planova, jasno je da trenutno imam mnogobrojne planove za budućnost. Prije svega, moji planovi su usmjereni ka dovršavanju trenutno aktivnih edukacija i unapređenju poslovanja kompanija mojih klijenata. Bitno je napomenuti da svaki od mojih planova počinje i završava sa istom vodiljom, a to je želja za izgradnjom uspješne i prosperitetne domovine u kojoj živim, a koja će mladim ljudima pružiti priliku da se grade i izgrade unutar nje, a zatim i da je sa svim stečenim znanjima i zvanjima nastave graditi kao bolje mjesto za život svih njenih stanovnika.
Sonja Ristić iz Sarajeva školovana je maserka s višegodišnjim iskustvom. Nakon završene Srednje medicinske škole, završila je Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja te Višu školu za fizioterapeute.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je u redu pratiti modne trendove, ali i ne pratiti ih.
„Nema pravila kako se odijevati. Svako bi trebao da nosi ono u čemu se osjeća najbolje. Neopterećenost je dobar ključ za glavni bezvremenski stil“, govori Sonja Ristić.
Zatim nam je otkrila i koja je njena omiljena odjevna kombinacija.
„Moja omiljena odjevna kombinacija je uglavnom casual, poput majice ili košulje i farmerica. Preferiram klasični stil odijevanja, za koji mislim da je vrlo elegantan“, priča naša sagovornica.
Potom je izdvojila nekoliko beauty savjeta za sve djevojke.
„Kožu hidratizirajte pod tušem i redovno koristite mlijeko za tijelo. Šamponi s pigmentom mogu produžiti postojanost boje kose. Nemojte čuvati skupe proizvode samo za posebne prilike jer koža je nešto što treba pravu i kvalitetnu njegu i šminku“, jasna je ova zanosna djevojka.
Dodaje da lično ne koristi mnogo šminke, iako ima mnogo kozmetičkih preparata.
„Uglavnom koristim proizvode za njegu lica, maskaru, puder, korektor i sjaj za usne. Imam mnogo proizvoda koje nikad nisam ni isprobala, ali uvijek gledam da sve što koristim bude kvalitetno“, navodi Sonja Ristić.
Nastavlja da je u potpunosti za estetske zahvate, ali bez pretjerivanja.
„U redu je napraviti neke korekcije na sebi, ali u minimalnoj mjeri. Nažalost, danas mnoge djevojke pretjeruju s tim, no to je stvar izbora. Ja na sebi još uvijek nemam nijednu korekciju, ali to ne znači da ih u budućnosti neću uraditi“, izjavljuje naša sagovornica.
Mišljenja je da naše društvo itekako ima predrasuda prema mladim, lijepim i uspješnim djevojkama.
„Kod nas, nažalost prevladava ljubomora i zavist, što je u svijetu sasvim normalno. Kod nas će ljudi sve oprostiti, ali da si lijep i uspješan nikada“, napominje ova atraktivna djevojka.
Priznaje da na komentare više ne obraća pažnju, jer su izgubili smisao.
„Mali broj muškaraca će ti reći iskreno neki lijep komentar od srca. A moj tip muškarca je da je kulturan, vaspitan, džentlmen, da ima te neke osnovne manire, da stoji ispred žene, da je mentalno jači od nje, to je pravi muškarac“, kazuje Sonja Ristić.
Ne krije da ima mnogo planova i za budućnost, ali da se danas, nažalost, ne može mnogo unaprijed planirati.
„Ostvarila sam se na dosta polja, imam svoj posao, želim mnogo da putujem, da uživam u životu, to poručujem svima, volite se, uživajte jer život je jedan i prolazi, a stvari se ne ponavljaju nikad više“, zaključuje naša sagovornica.
