31. SARAJEVO FILM FESTIVAL: Stellanu Skarsgårdu uručeno Počasno Srce Sarajeva

0

Glumcu Stellanu Skarsgårdu, kao priznanje za izuzetan doprinos filmskoj industriji i izuzetnu glumačku karijeru, u Ljetnom kinu Coca-Cola, uručeno je Počasno Srce Sarajeva.

“Ovo je više nego što sam očekivao. I ovo je sjajno kino. Bio sam ovdje prije 16 godina, po mom sinu, koji je tada bio beba, vidim koliko brzo vrijeme prolazi. Ovo je više nego što sam se nadao. I ovo je nevjerovatan kino. Dobiti ovakvu nagrade je kao oproštaj i zlatni sat od kompanije, koji kaže da ste dobro radili, ali ste završili, zbogom. Ali ja to vidim kao novi početak”, rekao je Stellan Skarsgård.

Počasno Srce Sarajeva Skarsgårdu je uručio Mirsad Purivatra, predsjednik Obala Art Centar, osnivača i organizatora Sarajevo Film Festivala.

“Večeras smo u Sarajevu ponovo ugostili jednog od velikih glumaca našeg vremena i istinskog prijatelja ovog Festivala. Stellan Skarsgård prvi put je bio sa nama 2009. godine, kada je govorio o svojoj ljubavi prema Sarajevu i Festivalu koji, prema njegovim riječima, ostaje nepokolebljiv u svom cilju da istakne teme od velikog značaja, podcrtane intenzivnom žudnjom za životom. U ime Sarajevo Film Festivala, kao priznanje za izuzetan doprinos kinematografiji i trajno prijateljstvo sa Festivalom i gradom, čast mi je uručiti Počasno Srce Sarajeva Stellanu Skarsgårdu”, rekao je Mirsad Purivatra.

Skarsgård je počeo glumiti u dobi od petnaest godina u švedskoj TV seriji „Bombi Bitt i ja“. Nakon ovog početnog uspjeha, nastavio je intenzivno raditi s prestižnim Kraljevskim dramskim pozorištem u Stockholmu, a istovremeno se pojavljivao u nizu švedskih filmova.

Njegov međunarodni proboj stigao je 1982. godine s „The Simple-Minded Murderer“ reditelja Hansa Alfredsona, za koji je Skarsgård osvojio Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca na Berlinaleu. Nastavio je da radi sa drugim cijenjenim skandinavskim rediteljima kao što su Bo Widerberg i Kjell Grede.

Njegova prva značajna holivudska uloga bila je 1990. godine, kada je glumio kapetana ruske podmornice u filmu „Lov na crveni oktobar“. To je označilo početak plodnog međunarodnog perioda, uključujući „Zero Kelvin“ (1995.), njegov prvi od mnogih filmova sa norveškim rediteljem Hansom Petterom Molandom, i „Lomeći valove“ (1996.), koji je pokrenuo njegovu dugogodišnju saradnju sa danskim autorom Larsom von Trierom. Potonji film osvojio je Veliku nagradu žirija u Cannesu i donio Skarsgårdu široko priznanje. Kasnije se pojavio u von Trierovim filmovima „Dogville“, „Melanholija“ i „Nimfomanka“.

Skarsgård je od tada radio sa nizom utjecajnih filmskih stvaralaca, uključujući Gusa Van Santa („Dobri Will Hunting“), Stevena Spielberga („Amistad“), Johna Frankenheimera („Ronin“), Paula Schradera („Egzorcist: Vladavina“), Davida Finchera („Muškarci koji mrze žene“) i Miloša Formana („Goyini duhovi“).

Ušao je u svijet blockbustera kao Bootstrap Bill Turner u prva dva filma iz serijala „Pirati s Kariba“ i očarao globalnu publiku u filmu „Mamma Mia!“ i njegovom nastavku. Pridružio se Marvelovom filmskom univerzumu kao fizičar Erik Selvig u filmu „Thor“ i reprizirao ulogu u četiri dodatna naslova MCU-a.

Na televiziji, Skarsgård je 2015. godine glumio u dirljivoj BBC-ijevoj seriji „River“ Abi Morgan. Zatim je dobio nominaciju za Emmy i Zlatni globus za svoj nezaboravni nastup u HBO-ovom „Černobilu“. U 2020-im, nastavlja balansirati prestižni i popularni rad sa glasovnom ulogom u „Simpsonima“, jednom od glavnih uloga u filmovima Denisa Villeneuvea „Dina“ te hvaljenim izvedbama u seriji „Andor“ (Ratovi zvijezda) i filmu „Sentimentalna vrijednost“ (Sentimental Value), dobitniku Grand Prixa na filmskom festivalu u Cannesu 2025.

SVEOBUHVATAN PROGRAM: Argeta donosi inovativne aktivnosti i jedinstveno festivalsko iskustvo

0

Argeta, dio Atlantic Grupe s iznimnim zadovoljstvom nastavlja dugogodišnju saradnju sa Sarajevo Film Festivalom. Ovo strateško partnerstvo demonstrira predanost podršci kulturnim manifestacijama, promicanju inovacija i aktivnom sudjelovanju u inicijativama za održivi razvoj.

Kao broj 1 mesna i riblja pašteta u Bosni i Hercegovini i Evropi*, Argeta je za ovu prigodu pripremila sveobuhvatan program jedinstvenih događaja i sadržaja, s ciljem obogaćivanja festivalskog iskustva za sve posjetitelje.

„Argeta je više od paštete. To je simbol kvalitete, pouzdanosti i povjerenja. Naša priča je priča o predanosti i pažljivo odabranim sastojcima. S ponosom ističem da smo zahvaljujući tome postali broj 1 mesna i riblja pašteta u Evropi i Bosni i Hercegovini. To postignuće je potvrda našeg rada, ali i vjernosti naših potrošača, na čemu im se od srca zahvaljujemo“ – riječi su Mirsade Kadribašić, Senior Brand Building Managera u Argeti, Atlantic grupi.

U srcu Argetine poslovne filozofije leži program “Spread Good”, koji obuhvaća holistički pristup širenju pozitivnih vrijednosti u svim segmentima poslovanja – od kvalitete proizvoda do ekološke i društvene odgovornosti. Prepoznajući svoju globalnu odgovornost, Argeta aktivno ulaže u postizanje ambicioznih održivih ciljeva, a kroz aktivnosti na SFF-u, nastoji educirati i inspirirati posjetitelje o važnosti održive prehrane, efikasnog smanjenja otpadne hrane i implementacije praksi recikliranja.

Ove godine, Argeta je pripremila dvije ključne lokacije koje će postati centralna mjesta za interakciju, edukaciju i gastronomski užitak.

U srcu festivalskih događanja, na Festivalskom trgu, Argeta Korner će posjetiteljima pružiti jedinstvenu priliku da kroz interaktivne degustacije upoznaju bogatstvo i raznolikost Argeta asortimana. Od mesnih i ribljih pašteta, preko povrtnih namaza, pa sve do inovativnih Argeta salata, posjetitelji će imati priliku otkriti nove okuse i kombinacije.

Osim gastronomskog iskustva, Argeta Korner će svakodnevno biti domaćin nizaa edukativno-zabavnih radionica koje na kreativan način spajaju prehranu, održivost, umjetnost i znanje. Kroz šest dana radionica – od umjetničkog serviranja hrane i kvizova o sastojcima, do radionica reciklaže i zero-waste kuhanja – posjetitelji će imati priliku aktivno sudjelovati, učiti kroz igru i ponijeti vrijedna znanja, uz poklone i zanimljive goste poput food blogera, nutricioniste, profesionalnog kuhara i eko-artista.

Za najmlađe posjetitelje i njihove roditelje, Argeta Junior Korner smješten ispred Pozorišta Mladih, bit će prostor za igru, zabavu i kreativno učenje. Ovaj kutak osmišljen je kao mjesto gdje se djeca mogu povezati s festivalom kroz interaktivne sadržaje i radionice prilagođene njihovom uzrastu.

Argeta s velikim entuzijazmom iščekuje sudjelovanje na 31. Sarajevo Film Festivalu i priliku da posjetiteljima pruži nezaboravno iskustvo ispunjeno bogatim okusima, korisnim znanjem i nezaboravnom zabavom. Veselimo se što ćemo biti dio ovog iznimnog kulturnog događaja i doprinijeti njegovom uspjehu.

*Na temelju podataka NielsenIQ RMS u kategoriji ribljih i mesnih pašteta (prema definiciji kompanije Atlantic Droga Kolinska) za razdoblje od 12 mjeseci, koje završava 30. novembra 2024., za zajedničko maloprodajno tržište koje čini 17 evropskih država. Više informacija dostupno je na argeta.com/ba/o-nama.

Mirza Delić pogodio pravo u srce: “SAVRŠENA” osvaja emocijom i modernim zvukom

Kada Mirza Delić objavi novu pjesmu, publika očekuje emociju, priču i kvalitet. A “SAVRŠENA” donosi sve to, i još malo više.

Novi singl, premijerno predstavljen 1. avgusta 2025. na kanalu Grand produkcije, već je na putu da postane jedan od najslušanijih Mirzinih hitova. To potvrđuju stotine hiljada pregleda i more pozitivnih komentara.

Mirza Delić pogodio pravo u srce

Numera, spoj modernog pop-folka i prepoznatljive balkanske emotivnosti, priča o ljubavi koja je idealna, ali ne i savršeno jednostavna. Tople harmonije, refren koji ostaje u glavi i produkcija svjetskog ranga čine da pjesma “sjedne” na prvo slušanje.

Spot, snimljen u minimalističkom, sofisticiranom stilu, dodatno pojačava emotivni naboj – svaki kadar izgleda kao kadar iz filma, a Mirzin vokal vodi slušatelja od početka do kraja bez trenutka pada energije.

Publika ga hvali kao “pun pogodak” i već ga dijeli po društvenim mrežama, a radio stanice imaju sav materijal da ga uvrste među najtraženije numere ljeta.

Poslušajte “SAVRŠENU” OVDJE.

PRAZNIK KULTURE: Svjetskom premijerom bh. filma “Paviljon” otvoreno 31. izdanje Sarajevo Film Festivala

0

Svjetskom premijerom bh. filma Paviljon, u režiji Dine Mustafića, večeras je otvoreno 31. izdanje Sarajevo Film Festivala, koji će trajati od 15. do 22. augusta.

Paviljon je crna komedija o grupi stanara staračkog doma koji se, nakon godina zlostavljanja i poniženja, odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima, zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima.

Glumačku postavu čini više od 30 regionalnih glumaca, među kojima su: Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Mirjana Karanović, Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Snežana Vidović, Ivica Šarić, Faketa Salihbegović-Avdagić, te mnogi drugi.

Prije same projekcije filma, tradicionalno je održana ceremonija otvaranja u Narodnom pozorištu, koju je vodila glumica Lidija Kordić.

U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 31. Sarajevo Film Festivala je 50 filmova, dok će jedan film biti prikazan izvan konkurencije.

“Takmičarski programi Sarajevo Film Festivala su prostor za predstavljanje novih autorskih glasova iz regije. Ponosni smo što ove godine donosimo snažan izbor filmova koji odražavaju umjetničku hrabrost, društvenu relevantnost i raznolikost perspektiva – potvrđujući da se u filmskom prostoru naše regije dešavaju itekako zanimljive stvari”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

POZV ZA MLADE: Prijavi se na drugi Kamp medijske i digitalne pismenosti

0

Ako te zanima kako razumjeti medije, prepoznati nekredibilne izvore i dezinformacije, analizirati naučne i zdravstvene teme, koristiti alate umjetne inteligencije i druge alate za provjeru činjenica, onda si na pravom mjestu! Pozivamo te da se prijaviš na četverodnevni kamp za mlade koji organizujemo na Jahorini od 26. do 29. septembra.

Ko i šta? 

Drugi Kamp medijske i digitalne pismenosti za mlade organizuje Udruženje građana i građanki „Zašto ne” u sklopu projekta Evropske unije „“Podizanje svijesti i znanja o medijskoj pismenosti među mladima u BiH”. 

Učesnici i učesnice će tokom četiri dana intenzivnog rada i druženja kroz interaktivne radionice, praktične vježbe i razgovore sa stručnjacima/kinjama imati priliku da prošire znanja o medijskoj i digitalnoj pismenosti i steknu korisne vještine snalaženja i istraživanja u online prostoru.  

Šta su teme i ko su predavači i predavačice? 

Program je osmišljen tako da učesnicima/ama pruži sveobuhvatan uvid u medijsku, naučnu i digitalnu pismenost, kao i alate umjetne inteligencije i druge alate online istraživanja i forenzike. 

Doc. dr. Lamija Silajdžić s Odsjeka za žurnalistiku/komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu učesnike/ce će uvesti u svijet medija i društvenih mreža, i prošiti njihova znanja o medijskoj pismenosti.  

Nakon toga će Jelena Kalinić, biologinja, naučna novinarka i komunikatorka, s učesnicima/ama razgovarati o izvještavanju o nauci i zdravstvu, i ojačati njihove vještine iz oblasti naučne pismenosti.  

U trećem dijelu kampa, doc. dr. Nasir Muftić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu s učesnicima/ama će podijeliti iskustva i znanja o alatima generativne umjetne inteligencije i obraditi pitanja (zlo)upotrebe takvih alata.  

Na kraju će Marija Ćosić, zamjenica glavnog i odgovornog urednika na platformi Raskrinkavanje, koja djeluje u sklopu UG “Zašto ne”, učesnicima/ama ponuditi korisne vještine utvrđivanja kredibiliteta online izvora informacija, brze i efikasne pretrage na internetu, foto i video forenzike i drugih aspekata provjere činjenica i istraživanja u online prostoru. 

Kada i gdje? 

Kamp će se održati od 26. do 29. septembra 2025. godine na Jahorini u Hotelu „“Board”, koji pruža odličnu atmosferu za učenje, rad i druženje. 

Ko se i kako može prijaviti? 

Kamp je namijenjen mladima od 19 od 28 godina iz cijele Bosne i Hercegovine, a broj mjesta je ograničen. Troškovi smještaja, hrane i prevoza su pokriveni. Ono što ti treba jesu motivacija i spremnost da naučiš nešto novo! Svi/e učesnici/e će po završetku kampa dobiti certifikat o učešću. 

Ako želiš biti dio ove priče, požuri i PRIJAVI SE na vrijeme tako što ćeš popuniti upitnik na sljedećem linku: https://forms.gle/kBbTnXEfp8UvSydc9  

Rok za prijave je 25. august 2025. godine.  (UG „Zašto ne”) 

PUTOVANJE KROZ TUGU: Kada majka ode

0

Odlazak majke mijenja temeljnu sliku o sebi i svijetu. Ta rana može oblikovati odnose, izbore i granice cijeli život. Ali osvješćivanjem obrazaca, prepoznavanjem svojih potreba i učenjem kako graditi sigurnost iznutra, moguće je živjeti bez stalnog straha od napuštanja. Iscjeljenje ne briše prošlost, ali mijenja način na koji je nosimo.

Razgovori između terapeuta i onoga koji je ostao.

Prvi trenutak: šok napuštanja

Terapeut: Sjećaš li se trenutka kada si shvatio da tvoja majka odlazi?

Klijent: Sjećam se da sam u početku mislio da je to samo običan odlazak. Vrata su se zatvorila sporije nego inače i taj zvuk mi je nekako ostao u tijelu. Tada nisam znao da zvuk može imati težinu, ali taj je imao. Vjerovao sam da je otišla po hljeb. Kako su dani prolazili, počeo sam pratiti svaki zvuk iz dvorišta, svako otvaranje kapije, nadajući se da je ona. Prvih nekoliko noći nijesam mogao da zaspim dok ne bih potrošio sve scenarije u glavi o tome kada će se vratiti. Kada sam shvatio da je stvarno nema, prvi osjećaj nije bila tuga nego neka praznina koja me tjerala da se pitam, ako se ne vrati, znači li to da sam učinio nešto što ju je otjeralo?

Introspektivni zadatak: Prisjeti se prvog trenutka u životu kada si osjetio da neko važan odlazi. Zapiši što si tada pomislio o sebi i kako si objašnjavao taj odlazak.

Emocionalna lavina

Terapeut: Koje si emocije osjetio u prvim danima nakon njenog odlaska?

Klijent: Najprije zbunjenost, jer sam pokušavao shvatiti što se promijenilo i zašto. Onda ljutnja, ne samo na nju, nego i na sebe jer sam možda nešto skrivio. Tuga je došla kada sam vidio kako drugi idu kući majkama nakon škole, a ja nijesam imao gdje sa tim osjećajem. Držao sam njenu šoljicu i mirisao je jer me podsjećala na sigurnost, ali taj isti miris mi je govorio da je ta sigurnost sada negdje drugo. U meni su istovremeno postojala dva glasa: jedan koji ju je želio vidjeti odmah i drugi koji ju je krivio što me ostavila.

Introspektivni zadatak: Napiši listu emocija koje osjećaš kada se sjetiš tog događaja. Pored svake emocije zapiši što ti donosi, a što ti oduzima.

Ranjena slika o sebi

Terapeut: Kako je njen odlazak uticao na tvoje mišljenje o sebi?

Klijent: Počeo sam gledati na sebe kao na nekoga koga je lako ostaviti. Iz toga sam razvio ideju da ću, ako budem besprijekoran, izbjeći da me drugi napuste. Postao sam tih, bez zahtjeva, uvijek spreman da se prilagodim. Mislio sam da ću tako “zaslužiti” ostajanje. Tek kasnije sam shvatio da sam time učio da ignorišem svoje potrebe. Perfekcija mi je davala lažan osjećaj kontrole, ali me istovremeno i odvajala od onoga što stvarno jesam.

Introspektivni zadatak: Zapiši tri situacije iz prošlosti kada si se ponašao “savršeno” iz straha da te neko ne napusti. Uz svaku situaciju napiši što si tada potisnuo kod sebe.

Tišina u porodici

Terapeut: Jeste li razgovarali o njenom odlasku?

Klijent: Ne. Osjećao sam da bi samo spominjanje njenog imena bilo previše za druge. Pitanja su mi se sakupljala, ali nijesam ih postavljao. Umjesto toga, slagao sam priče da radi negdje daleko, da će se vratiti kada zaradi dovoljno, da ima neki plan u kojem sam i ja dio. Te priče su mi kratkoročno pomagale, ali su dugoročno stvorile zbunjenost jer nijesam znao što je istina. Naučio sam da ćutim i u drugim situacijama, čak i kada sam imao pravo da pitam.

Introspektivni zadatak: Zapiši sve verzije priče koje si nekada ispričao sebi ili drugima o njenom odlasku. Označi što znaš da je činjenica, a što pretpostavka.

Majka u fantaziji

Terapeut: Kako si je zamišljao nakon što je otišla?

Klijent: Imao sam tri slike. Prva je ona iz vremena kada je sve bilo u redu, smije se dok mi reže jabuku. Druga je trenutak odlaska i leđa koja se udaljavaju. Treća je iz mašte, dolazi nazad, objašnjava zašto je otišla, kaže da sam joj nedostajao. U toj verziji ja sam bio vrijedan njenog povratka. Ta fantazija mi je pomogla da izdržim dane kada mi je bilo teško, ali me držala i u mjestu jer nijesam htio da pustim ideju da će jednog dana sve biti kao prije.

Introspektivni zadatak: Nacrtaj ili napiši te tri slike. Pored svake napiši kakvu ti nadu daje i što ti otežava da je pustiš.

Uloga oca

Terapeut: Ko je preuzeo brigu o tebi?

Klijent: Otac. Radio je dva posla i dolazio kući kasno. Kuhinja je mirisala na grašak i cigarete. Nije bio od riječi, ali je bio tu svaki dan. Nijesam od njega čuo objašnjenja, ali sam kroz njega vidio što znači ostati. Od njega sam naučio da se ljubav može pokazati bez velikih gestova, samo time što si prisutan.

Introspektivni zadatak: Prisjeti se osobe koja je ostala uz tebe u teškom periodu. Napiši tri konkretne stvari koje je ta osoba činila da bi ti znao da možeš da se osloniš na nju.

Adolescencija

Terapeut: Kako se rana napuštanja odrazila na tvoje tinejdžerske godine?

Klijent: Osjećao sam se izdvojeno. Kada bi vršnjaci pričali o svojim majkama, nijesam znao kako da se uključim. U prvoj vezi bio sam stalno na oprezu, bojao sam se da će svaka svađa završiti odlaskom. Zbog toga sam postajao pretjerano privržen, što je znalo da uguši drugu osobu. I tada bih sebi govorio da sam opet ja kriv.

Introspektivni zadatak: Prisjeti se svoje prve bliske veze. Zapiši što si radio da bi spriječio odlazak druge osobe. Označi što je bila potreba za bliskošću, a što strah od gubitka.

Odraslo dijete napuštanja

Terapeut: Jesi li primijetio da biraš određeni tip partnera?

Klijent: Da, nesvjesno sam tražio ljude koji su bili emotivno distancirani. Osjećao sam da, ako uspijem s njima stvoriti bliskost, popraviću ono što se dogodilo sa njom. Ali svaki takav pokušaj je završio istim ishodom , ostao bih sam, sa osjećajem da sam opet ponovio staru priču.

Introspektivni zadatak: Napravi listu svojih prošlih odnosa. Uz svako ime napiši da li je osoba bila emocionalno dostupna ili distancirana. Zatim zapiši što te privuklo kod onih distanciranih.

Razbijanje mita

Terapeut: Kada si shvatio da  rečenica “svaka majka voli svoje dijete” nije uvijek istinita?

Klijent: Trebalo mi je puno godina i razgovora sa drugima koji su prošli slično. Shvatio sam da postoje majke koje vole, ali ne mogu da ostanu, bilo zbog svojih rana, strahova ili nemogućnosti da se nose sa odgovornošću. To ne govori ništa o vrijednosti djeteta, iako dijete to rijetko može tako da vidi.

Introspektivni zadatak: Napiši što za tebe danas znači “ljubav” i što znači “ostati”. Uporedi ta dva pojma i razmisli jesu li za tebe ranije značila isto.

Oprost

Terapeut: Jesi li joj oprostio?

Klijent: Pisao sam joj pisma koja nikada nijesam poslao. U njima je bilo i ljutnje i zahvalnosti. S vremenom sam shvatio da oprost nije “puštanje nje”, nego puštanje ideje da će mi dati objašnjenje koje sve rešava.

Introspektivni zadatak: Napiši pismo osobi koja te napustila, bez namjere da ga pošalješ. U tom pismu iznesi sve što osjećaš danas.

Iscjeljenje

Terapeut: Što ti je pomoglo da se počneš iscjeljivati?

Klijent: Kada sam prestao da tražim razloge počeo sam da gradim život u kojem moja sigurnost ne zavisi od toga ko će ostati. Naučio sam da postavljam granice i da biram odnose u kojima se osjećam stabilno. To mi je donijelo mir koji nikada nisam imao kao dijete.

Introspektivni zadatak: Napravi listu stvari koje ti danas daju osjećaj sigurnosti. Označi one koje ne zavise od drugih ljudi.

Postati roditelj

Terapeut: Kako te tvoje iskustvo oblikovalo kao roditelja?

Klijent: Kada sam postao roditelj, znao sam da moj zadatak nije da budem savršen, nego da budem tu. Svaki put kada zagrlim svoje dijete, osjećam da se stari strah smanjuje. To je moj način da prekinem ono što je počelo prije mene.

Introspektivni zadatak: Ako si roditelj, napiši tri načina na koja svom djetetu pokazuješ da ostaješ. Ako nijesi, napiši tri načina na koja sebi pokazuješ da možeš da se osloniš na sebe.

Autor: Mayya Ushioko

ŽAKLINA VADAŠ: Modeling mi pruža prostor da izrazim svoju kreativnost i energiju

0

Žaklina Vadaš iz Sombora je dizajnerica enterijera i već godinama živi u inostranstvu.

Kao stjuardesa radila je za aviokompanije u Dubaiju i Saudijskoj Arabiji, gdje je imala priliku obići razne destinacije i upoznati veoma zanimljive ljude.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da se danas posvećuje modnoj i kreativnoj industriji, u kojoj želi ostaviti svoj pečat.

“Interes za modeling imam još od malih nogu, kada sam s oduševljenjem pratila izbore za miss i maštala o učešću na njima jednog dana. Oduvek su me privlačili ljepota, moda i scena, a modeling mi pruža prostor da izrazim svoju kreativnost i energiju”, govori Žaklina Vadaš.

Smatra da su posvećenost, profesionalnost i upornost ključ uspjeha u modelingu.

“Izgled je samo početna karta, ali karakter, radna etika i istrajnost ono su što vas zadržava na toj sceni”, kaže naša sagovornica.

Upitali smo je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Najviše sam ponosna na to što nikada nisam odustala od svojih ciljeva, bez obzira na prepreke. Sve što radim, radim maksimalno posvećeno i s verom da trud uvek donese rezultate. Posao stjuardese, osvojene lente na izborima za miss – sve je to nešto o čemu sam maštala još dok sam bila dete i u tome sam uspela, na što sam veoma ponosna”, navodi ova zanosna djevojka.

Mišljenja je da naše društvo definitivno ima predrasude prema mladim, uspješnim i lijepih djevojkama.

“Lepa i uspešna žena, nažalost, često izaziva i loše komentare, ali ja to doživljavam kao još jedan izazov da svojim primerom pokažem koliko su snaga i dostojanstvo važni”, izjavljuje Žaklina Vadaš.

Nastavlja da pozitivne komentare prihvata s osmijehom, dok se na negativne ne obazire.

“Privlače me zreli, ostvareni muškarci s manirima i dobrim smislom za humor. Najbitnije mi je da se u njegovom prisustvu osećam lepo i da mi je podrška u svemu što radim. Naravno, bitan je i fizički izgled – volim kada muškarac vodi računa o svom izgledu, ali je najvažnije ono što dolazi iznutra i kakav je čovek”, jasna je naša sagovornica.

Na kraju je iznijela i svoje planove za budućnost.

“U budućnosti planiram da pokrenem svoj biznis i stvorim nešto svoje. Želim da nastavim da rastem i profesionalno i lično, ostajući verna sebi i vrednostima koje me vode”, zaključuje ova harizmatična djevojka.

SARA KOSORIĆ: Ponosna sam što sam imala hrabrost da izađem iz zone komfora

0

Sara Kosorić iz Rogatice trenutno živi i radi u Sarajevu, gdje je profesionalno angažovana kao maserka.

Osim toga, za ovu 22-godišnju djevojku modeling velika strast kojoj se sve više posvećuje. U razgovoru za dobarportal.net ističe da voli umjetnost, fotografiju i sve ono što omogućava kreativno izražavanje i autentičnost.

Odakle interes za modom i poziranjem?

Interes za modom i poziranjem razvio se postepeno, kroz kombinaciju znatiželje ,estetske osjetljivosti i lične potrebe za izražavanjem. Moda me je uvijek fascinirala jer spaja umjetnost i identitet – ona je način da pokažeš ko si bez da išta kažeš. Poziranje mi je dalo slobodu da istražujem različite verzije sebe, da uđem u uloge, da se povežem sa kamerom kao s partnerom u izrazu. Svaki snimak za mene je nova priča, novi osjećaj, novo lice mene koje možda još nisam upoznala.

Šta Vas inspiriše da se izražavate kroz fotografiju i koji stil preferirate?

Fotografija mi je poput lične terapije – način da se izražavam bez riječi. Inspiraciju crpim iz svakodnevnih trenutaka, muzike, prirode, starog filma i modnih ikona. Preferiram stilove koji nose emociju i poruku- od minimalističkog do editorial fashion izraza. Volim i kontraste: snagu i ranjivost u jednom pogledu, jednostavnost odjeće naspram dubine izraza.

Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?

Ponosna sam što sam imala hrabrost da izađem iz svoje zone komfora i da nastavim da gradim svoj put u velikom gradu. Svaki korak- od prvog snimanja do rada sa agencijom – za mene je podsjetnik da kad vjeruješ u sebe, granice ne postoje. Ponosna sam i na to što ostajem dosljedna sebi, bez obzira na očekivanja i trendove.

Šta mislite o erotskim fotografijama? Šta je prihvatljivo a šta ne?

Erotska fotografija, ako je urađena s ukusom i umjetničkim pristupom, može biti snažan oblik izražavanja ženske senzualnosti i samopouzdanja. Prihvatljiva mi je estetika koja ostavlja prostor za maštu, koja ne objektivizira ženu, već slavi njenu ljepotu i snagu. Ono što mi nije prihvatljivo jeste vulgarnost i bilo koji koncept koji ponižava, umanjuje vrijednost ili ima komercijalno-plitak pristup ženskom tijelu.

Ima li naše društvo predrasude o lijepim, mladim i obrazovanim djevojkama?

Nažalost, predrasude su još uvijek prisutne. Često se ljepota poistovjećuje s površnošću, a ambicija s arogancijom. Kao mlada djevojka koja teži da se profesionalno razvija, naučila sam da će vas ljudi često staviti u kalup, ali i da ne treba da im dozvolite da vas zadrže u njemu. Snaga je u tome da budete svoji, bez obzira na to koliko to nekome može smetati.

Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?

Moj cilj je da se još profesionalnije posvetim modelingu – ne samo kao poslu, već kao platformi za izražavanje, saradnju i inspiraciju. Planiram da nastavim ulagati u sebe, usavršavam svoje vještine, gradim svoj vizuelni identitet i možda jednog dana radim i na međunarodnom nivou. Takođe, želim da kroz sve što radim ostanem autentična i primjer mladim djevojkama da mogu uspjeti bez kompromisa na svom dostojanstvu.

Make up: Danijela Ljubinac i Inzira Ćorić, fotograf: Igor Čolić.

MIONA BULATOVIĆ: Modeling vidim kao način izražavanja svoje vizije umjetnosti

0

Miona Bulatović iz Podgorice studentica je arhitekture, a pored studija bavi se modelingom, crtanjem i plesom.

U razgovoru za dobarportal.net ova 21-godišnja djevojka ističe da je umjetnička duša te da u svemu pronalazi estetiku i inspiraciju, bilo da je to zgrada, fotografija ili pokret na pisti.

“Moja modeling priča je počela kad sam imala samo pet godina, kada me mama upisala u školu manekenstva. Tada sam zavoljela tu vrstu izražavanja. Život me na kratko odveo drugim putem, ali sam se prije par godina vratila modelingu, spremna da mu dam novu energiju i zreliji pristup”, govori Miona Bulatović.

Prema njenom mišljenju, za uspjeh u modelingu ključ je u samopouzdanju i autentičnosti.

“Modeling vidim kao način izražavanja svoje vizije umjetnosti, izražavajući sebe i svoje izbore, kao i priliku da upotpunimo i dizajnerske odjevne kombinacije”, navodi naša sagovornica.

Upitali smo je i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.

“Ponosna sam što uspijevam da balansiram studije arhitekture i modeling, a da u oba pravca ulažem ozbiljan trud. Posebno mi znači što kroz oba polja mogu da razvijam svoju kreativnost i da inspirišem sebe i druge”, kazuje ova zanosna djevojka.

Smatra da naše društvo ima predrasuda prema mladim, obrazovanim i lijepim djevojkama, ali je uvjerena da se polako ruše.

“Ljepota i obrazovanje ne bi trebalo da budu suprotstavljeni pojmovi — naprotiv, mogu savršeno da se dopunjuju. Važno je da djevojke pokažu da njihov izgled ne umanjuje njihovu ozbiljnost i sposobnosti”, jasna je Miona Bulatović.

Potom nam je otkrila i kako se nosi s komentarima muškaraca i kakvi je momci privlače.

“Često se dešava da komentari idu u smjeru stereotipa „ako si lijepa, onda si sigurno površna“. Trudim se da svojim radom i stavom pokažem da ljepota, obrazovanje i inteligencija mogu da idu ruku pod ruku. Kod momaka me najviše privlače stabilnost, humanost, obrazovanje i kulturan pristup svim izazovima”, priča naša sagovornica.

Na kraju je iznijela svoje planove za budućnost.

“Vidim sebe u jednom od svjetskih centara mode, gdje ću graditi karijeru i u modelingu i u arhitekturi. Želim da spojim te dvije oblasti i stvorim lični brend koji će nositi moj potpis”, zaključuje ova harizmatična djevojka.

    DUŠICA GOLUBOVIĆ: Flautistkinja, saksofonistkinja i podoficir koja osvaja publiku

    0

    Dušica Golubović, kojoj je pseudonim SoulSaxFlute, magistrica je muzičkih umjetnosti. Profesionalno svira flautu, saksofon i frule.

    Također, ova djevojka je podoficir u Vojnom orkestru Bosne i Hercegovine, flautistkinja, sa sjedištem u Banjoj Luci. Ujedno je i profesorica, tako da ponekad i pruža instrukcije flaute i saksofona.

    “Svoj lični pečat, kao umjetnica, interpretiram kroz svoje improvizacije u muzičkom showu, koji je sve zanimljiviji sve više mladima. Kroz svoje mikseve i matrice različitih žanrova, improvizujem na jedinstven način. Flautu sviram od svoje desete godine života, a saksofon samo prethodnih pet godina. Moram priznati da se prvenstveno afirmišem kao flautistkinja, a zatim i kao saksofonistkinja. Ljubav prema saksofonu rodila se veoma davno, ali je želja da ga sviram čekala da sazrim kao žena i umjetnica. Vrlo sam ponosna na sebe što sam samouka kada je riječ o sviranju saksofona”, govori Dušica Golubović.

    Potom nam je otkrila koja muzička djela su joj najdraža.

    “Veoma volim jazz, pop, R'n'B, trap, rap, house muziku i samim tim mi vrlo lako dolazi inspiracija za sviranje, kako flaute tako i saksofona. Vodim se iskrenom, čistom emocijom koju i publika osjeća. Moje najdraže muzičko djelo iz pop muzike je George Michael – Careless Whisper, a zatim jako volim i filmsku muziku, kao što su npr. Game of Thrones, Pirati s Kariba… Od novijeg i urbanijeg zvuka, ljubiteljica sam izvođača kao što su Grše, Jala & Buba, Senidah, Dino Merlin, Zdravko Čolić, Indira Radić, Ceca, kao i mnogih stranih izvođača, među kojima je legendarni David Guetta i mnogi drugi”, navodi naša sagovornica.

    Zatim smo je upitali i koji su to kod nje najtraženiji muzički žanrovi.

    “Trenutno su među najtraženijim žanrovima trap, rap, folk izvođači – na primjer, već navedeni Grše, Jala & Buba, house hitovi, Željko Samardžić, Colonia, Indira Radić, Ceca, Vojaž, Devito. Što se tiče klupskih svirki, a posebno kada su u pitanju svadbe i romantičniji događaji, tada se naravno traži smireniji zvuk – balade i evergreen hitovi, strani i domaći”, priča Dušica Golubović.

    Prema njenim riječima, najviše je ponosna na svoju inspiraciju i neizmjernu maštu za stvaranje novih improvizacija i svog pečata u svakom od hitova.

    “Uglavnom biram pažljivo repertoar u odnosu na event na kom ću nastupati. Također i stajling i performans pažljivo osmišljavam. Kombinacija svega – tako bih najrealnije opisala svoj performans. Pošto jako volim modu i ples, ne pada mi teško osmišljanje i tog dijela”, kazuje naša sagovornica.

    Priznaje da je često doživjela da mnogi imaju predrasude po pitanju žena koje se bave show biznisom.

    “Na primjer, da je potreban tim da bi sve bilo na visokom nivou i veoma profesionalno, a onda se veoma mnogi iznenade kada dođem na nastup i kao svoj vozač, i šminker, i performer, i muzičar. Moram priznati da tu disciplinu pripisujem dugogodišnjem školovanju i vojsci, kao i upornosti, mojim najvećim vrlinama. Veoma sam zahvalna što sam pored posla kao solo performer i majka, i vojno lice. Naše društvo ima dosta predrasuda, ali ne obazirem se previše na negativne komentare jer bez njih ne može biti ni dobrih. Svako ima pravo da ima svoj ukus i opredjeljenje, ali uglavnom većina izuzetno lijepo reaguje na moju energiju i muziku”, izjavljuje naša sagovornica.

    Zaključuje da su njena očekivanja i planovi za budućnost poprilično realni.

    “Želim da korak po korak još više doprem do većeg broja publike i svojom iskrenošću, strašću i energijom ostavim pečat, te po mogućnosti sarađujem sa velikim zvijezdama. Plan mi je da, pored moje prve autorske pjesme “9000”, obradim pjesme Željka Samardžića, autora Saše Dragića, kao i još hitova sličnog žanra i zvuka. Tu se osjećam lagodno i prirodno na tom terenu. Veoma sam zahvalna i na saradnji sa Hayat produkcijom. Muzika je pseudonim kraljice, a mi muzičari smo sluge kraljici, tako da sam zahvalna Bogu na svemu što mi je dao i šta sam postigla, i vjerujem da granica nema”, poručuje Dušica Golubović.