AIDA OMERHAFIZOVIĆ: Marketing pokreće sve, umjetna inteligencija je podrška u radu

Aida Omerhafizović, po struci je diplomirana ekonomistica, a po zanimanju marketing menadžerica. Radila je kao freelancer za strane kompanije, a značajno iskustvo stekla je u prodaji, marketingu i bankarstvu.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je prije tri godine izdala svoju prvu knjigu pod nazivom “Slijedi pero”.

“Knjiga predstavlja psiho-filozofski osvrt na ljubav i njene nedaće između muškarca i žene, kroz lik koji upravo traga za pitanjem: ‘Ko sam ja?’. Izdvojit ću samo jedan citat iz svoje knjige koji mene motiviše i uvijek podsjeti da mogu prebroditi sve ako kreiram život srcem, pameću i intuicijom: ‘Jake oluje ne lome čvrsto korijenje, a to čvrsto korijenje je ljubav’.”

Koliki je značaj marketinga danas?

Marketing je uvijek bio značajan, samo je mijenjao oblik, ali njegov intenzitet i uticaj se nije mijenjao, već način na koji djeluje i utiče. S obzirom na to da živimo na Balkanu, pričat ću o svom iskustvu kada je marketing u pitanju. Nažalost, ako izolujemo svaku balkansku zemlju pojedinačno i prodajemo isključivo u jednoj zemlji proizvod, možemo naići na problem malog tržišta. Za tako malo tržište marketing je jako skup i izazovan. Pravi marketing mogu priuštiti sebi samo velike i srednje kompanije, dok se manji obrti često oglašavaju putem influensera. Naravno, i u drugim zemljama mali obrti se ne pojavljuju u TV reklamama, ali imaju mogućnosti za druge kanale oglašavanja. Prema mom iskustvu, kod nas je većini obrta još uvijek nepoznato plaćanje reklama na društvenim mrežama. Čak i ako se to radi i ako žele, prvo pitanje je: “Koliko ti treba novca za to?” Ni u kom slučaju ne smijete reći 200-300 KM, jer bi to većinom bio šok.

Ali evo, našla sam način da objasnim marketing i reklamiranje kao neki “slot aparat” – što više ubaciš novca, veće su šanse da ćeš dobiti velike iznose. Nije možda najsjanije poređenje, ali lična praksa je pokazala da ljudi tada najbolje razumiju marketing. Žao mi je što većina poslodavaca kod nas ne vidi ili nema ambiciju za marketingom, a on je zaista važan. Marketing pokreće sve. Ljudi čuju za vas, kupe proizvod ili uslugu, vama se poveća profit, ali i ulaganja. Dok vi kao poslodavac ulažete, cjelokupno društvo ima više koristi od toga. Ono što me raduje jeste informacija iz 2023. godine – prema Biz analizama, marketinške agencije su oborile rekord kada je riječ o dobiti, koja je iznosila 32,6 miliona KM. Deset agencija ostvarilo je prihod veći od 5 miliona KM, što znači da je marketinška budućnost ipak optimistična.

Koje su ključne vještine koje mladi trebaju razviti da bi se uspješno bavili marketingom?

S obzirom na to da u BiH postoji nedostatak statistike – barem ja nisam uspjela doći do relevantnijih podataka – oslanjam se na lična iskustva i posmatranja, pa ću i na ovo pitanje odgovoriti iz svog iskustva. Da bi se bavio marketingom, prvo moraš posložiti sebe, naoružati se povjerenjem, strpljenjem i željom za dinamikom. Radila sam u raznim okruženjima, što toplo preporučujem svima, jer tako bolje upoznaš strukturu ljudi i kupaca. Za uspješan marketing nekada bih rekla: “Ma pusti, neka te lično i svaka rana zaboli!” Tako si bliže ljudima, bolje ih osjetiš i razumiješ. Marketing je gotovo pa psihologija, tako da bih svakome preporučila da uzme hrpu psiholoških knjiga, stavi ih ispred sebe i počne učiti.

Međutim, ništa ne može zamijeniti rad u izazovnom okruženju i iskustvo u prodaji. Čak i danas, volim pozivati kupce i razgovarati s njima, iako je to posao zaposlenika. Uživam u tome. Volim dijeliti letke ili raditi promocije u nekom marketu. To me vraća u stare dane, ali mi omogućava da ne izgubim dodir s kupcem danas. Pored digitalnih vještina, koje su neophodne u današnjem svijetu, pa tako i kod nas, važno je razvijati i psihološke, kreativne i dinamične sposobnosti. Marketing je zaista izazovan. Danas nešto prolazi, a sutra već ne. Kupac je specifičan, nije univerzalan i zahtijeva mnogo pažnje. Razumjeti kupca izazov je za svakoga, ali nije nemoguće.

Kakva je uloga društvenih mreža i umjetne inteligencije u marketingu danas, gubi li se ljudska kreativnost?

Ako uporedimo tradicionalni marketing i online marketing, do prije nekoliko godina postojala je značajna razlika između ta dva kanala pristupa publici. Međutim, danas se ovi pristupi sve više integrišu, do te mjere da je gotovo nezamislivo da jedan funkcioniše bez drugog. U poslednje vrijeme, s razvojem tehnologije, dobili smo i umjetnu inteligenciju (AI) te mnoštvo alata koji koriste ovu tehnologiju. Ovi alati značajno ubrzavaju procese kreiranja sadržaja, vođenja kampanja i obavljanja svakodnevnih poslovnih aktivnosti.

Govoriću iz lične perspektive. Za mene umjetna inteligencija nije prijetnja, već podrška u radu, jer i dalje ima određena ograničenja. Štaviše, AI mi pomaže da se dodatno motivišem i budem kreativnija od nje. Ne dopuštam sebi da me nadmaši u poslu, jer umjetnoj inteligenciji nedostaje ono što smatram ključnim – “emotivni dodir u riječima” koji stvara poverenje i dublju povezanost s publikom. Danas jasno mogu da prepoznam tekstove i inspiracije nastale uz pomoć AI alata, poput ChatGPT-a, koji je trenutno jedan od najpoznatijih. Koristim ga isključivo za ispravljanje gramatičkih grešaka, u čemu je izuzetno efikasan, ili za brz prevod tekstova sa jezika koji mi nisu bliski. Smatram da je svaka tehnologija ili oblik marketinga koristan ako se koristi na pravi način i uz odgovarajuću kontrolu, kako bi se spriječila eventualna zloupotreba. Ključ je u pronalaženju ravnoteže između korištenja AI-a kao alata i zadržavanja ljudskog dodira koji unosi toplinu i autentičnost u rad.

Koji su to novi trendovi u marketingu, čemu se teži?

Kada govorimo o trendovima za narednu godinu, možemo naslutiti da će oni biti sve više povezani s umjetnom inteligencijom. Međutim, pored toga, postoje i neki drugi značajni trendovi koji će oblikovati marketing i komunikaciju brendova:

Uspon POV (point of view) sadržaja – POV sadržaj odnosi se na kreiranje sadržaja koji predstavlja jasnu perspektivu, stav ili iskustvo brenda u vezi s određenom temom. Ovaj trend omogućava brendovima da se povežu s publikom na dubljem emocionalnom nivou, dijeleći autentične priče i stavljajući se u poziciju svojih korisnika.

Kratki video sadržaji – Kratki video sadržaji, poput onih na TikToku, Instagram Reels i YouTube Shorts, nastavit će dominirati, jer omogućavaju brzu i efikasnu komunikaciju s publikom. Ovi videozapisi će biti još važniji za angažiranje korisnika, jer nude zabavan, ali informativan način za predstavljanje brendova.

Video Search Optimisation (VSO) ili Optimizacija video sadržaja za pretraživače je proces optimizacije video sadržaja kako bi bolje rangirao u rezultatima pretrage, bilo na pretraživačima poput Google-a, ili na platformama specifičnim za video, poput YouTube-a. Kako video sadržaj postaje ključan za SEO, brendovi će morati investirati u pravilnu optimizaciju kako bi osigurali veću vidljivost i doseg.

    Vidjet ćemo porast u marketingu putem glasovnih uređaja – Kako glasovno aktivirani uređaji postaju sve uobičajeniji u domovima i na radnim mjestima, marketing putem glasa će postati ključan kanal za dosezanje potrošača. Do 2025. optimizacija sadržaja za glasovnu pretragu bit će jednako važna kao što je danas SEO. Brendovi će morati prilagoditi svoje poruke glasovnim asistentima poput Alexa, Google Assistant i Siri.

    User-Generated Content (UGC) koji se odnosi na bilo koji sadržaj koji stvaraju korisnici, a ne brendovi, uključujući recenzije, fotografije, videozapise, komentare na društvenim mrežama, blogove ili bilo koju drugu vrstu sadržaja koji potrošači dijele o proizvodima ili uslugama. Ovaj sadržaj često ima veću vjerodostojnost jer dolazi od stvarnih korisnika, a ne direktno od brenda, čime se povećava povjerenje i angažman publike.

    Sve u svemu, dominacija umjetne inteligencije i video sadržaja bit će neizbježna u 2025. godini. Brendovi koji uspješno implementiraju ove trendove moći će bolje povezati s publikom i ostati konkurentni na tržištu.

    Na šta ste najviši ponosni u dosadašnjem radu?

    Ponosna sam na mogućnost stvaranja povjerenja s klijentima i njihovog potpunog oslanjanja na moj rad. Istina je da svaki posao nosi sa sobom i pozitivna i negativna iskustva, ali na kraju, to je samo iskustvo i uvijek se trudim da ga oblikujem na način koji će biti od koristi ljudima s kojima trenutno sarađujem. Uživam u stvaranju rezultata i to mi je važnije od zarade, što možda nije uvijek pametna opcija, ali ne mogu sebi da pomognem jer me ništa više ne raduje u radu kao ostvareni rezultat. Tada sam najponosnija na sebe, svoj tim i klijenta koji je pružio mogućnost za ostvarenje tog rezultata.

    Vaši planovi za budućnost?

    Trudim se da maksimalno iskoristim trenutne izazove i prilike koje mi moj posao nudi. Naravno, imam dugoročne ciljeve u smislu profesionalnog razvoja i doprinosa zajednici, te se nadam da ću  i dalje raditi na njima. Također, voljela bih da u svojoj oblasti postanem jedan od najvećih stručnjaka za upravljanje marketingom u našoj regiji.

    LAMIJA BIOGRADLIJA: Volim sofisticiran i ženstven stil

    0

    Zeničanka Lamija Biogradlija diplomirana je inžinjerka elektrotehnike, a trenutno je na završnoj godini master studija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

    U razgovoru za dobarportal.net ova 23-godišnja djevojka ističe da za nju moda predstavlja način ličnog izražavanja kreativnosti i identiteta.

    “Kroz izbor odjeće pokazujemo kakav je naš stil, šta volimo, a često i to kako se osjećamo. Odabirom stila koji nam najviše odgovara možemo doprinijeti i povećanju svog samopouzdanja”, govori Lamija Biogradlija.

    Zatim nam je otkrila i koja je njena omiljena odjevna kombinacija.

    “Moja omiljena odjevna kombinacija uključuje haljinu, bez obzira na to da li je u pitanju ležerna i svakodnevna ili pak elegantna i svečana opcija. Najviše volim sofisticiran i ženstven stil koji je istovremeno suptilan i efektivan”, kaže naša sagovornica.

    Upitali smo je i šta sve sadrži njena kozmetička torbica.

    “Moja kozmetička torbica obavezno sadrži ruž, maskaru, puder i parfem. Ovi proizvodi su moji nezaobilazni saveznici za svakodnevni, ali i za nešto glamurozniji izgled”, navodi ova zanosna djevojka.

    Svim djevojkama savjetuje da se posvete njezi kože.

    “Kožu je potrebno pravilno čistiti, hidrirati i zaštititi od sunca. Samo zdrava i njegovana koža je lijepa koža”, izjavljuje Lamija Biogradlija.

    Nastavlja da je protiv estetskih zahvata.

    “Smatram da je svako lijep na svoj način i da treba naći način da zavoli sebe i bude zadovoljan u svojoj koži, bez potrebe da mijenja svoj izgled na taj način”, kazuje naša sagovornica.

    Mišljenja je da naše društvo nažalost ima mnogo predrasuda prema mladim, lijepim i uspješnim djevojkama, poput toga da je njihov uspjeh rezultat sreće ili izgleda.

    “Na taj način se samo umanjuje uloženi trud, rad i posvećenost. Međutim, svaka osoba posjeduje svoje kvalitete neovisno o izgledu. Također, društvo ponekad nameće pritisak, očekivanja kao i nerealne standarde, što može negativno uticati na mentalno zdravlje i razvoj ličnosti”, priča ova harizmatična djevojka.

    Ne krije da je komplimente uvijek lijepo čuti.

    “Privlače me muškarci koji su ambiciozni i imaju jasne ciljeve u životu, ali su istovremeno i pažljivi, te spremni za zajednički rast i podršku. Također, volim vidjeti kada muškarac ima svoj prepoznatljiv stil, bilo da se radi o klasičnom, urbanom ili sportskom stilu”, naglašava Lamija Biogradlija.

    Poručuje kako njeni planovi za budućnost uključuju dalji profesionalni i lični razvoj u oblasti elektrotehnike.

    “Kao buduća magistrica elektrotehnike, želim da primjenim stečeno znanje na inovativnim projektima. Planiram se usmjeriti i na istraživački rad u oblasti elektrotehnike. Također, želim da nastavim sa usavršavanjem kroz dodatnu edukaciju, jer smatram da učenje traje cijeli život i da ne završava nakon postizanja određenog nivoa obrazovanja. Osim toga želim posvetiti vrijeme porodici, prijateljima i ličnim interesovanjima, održavajući ravnotežu između posla i privatnog života”, zaključuje naša sagovornica.

    FONEDO: Važnost digitalnih forenzičkih alata u zaštiti podataka

    0

    U današnjem digitalnom svijetu kada se informacije brzo šire, a prijetnje postaju sve sofisticiranije, digitalna forenzika ima ključnu ulogu u zaštiti podataka i sigurnosti. Forenzički alati omogućavaju stručnjacima da analiziraju digitalne tragove, prepoznaju prijetnje i otkriju zlonamjerne aktivnosti koje često ostaju nevidljive.

    Alati kao što su Wireshark, Nmap, Oxygen Forensic Suite i Autopsy omogućavaju analizu mrežnog prometa, identifikaciju ranjivosti, rekonstrukciju izbrisanih podataka i prepoznavanje prijetnji u realnom vremenu. Oni omogućavaju istražiteljima da istraže aktivnosti na mreži, prepoznaju napade i povrate ključne informacije koje mogu biti odlučujuće u istragama.

    Zbog svoje važnosti, digitalna forenzika postaje nezamjenjiv alat za istražitelje, sigurnosne stručnjake i donosioce odluka. Ovi alati ne samo da pomažu suzbijanju cyber kriminala, već i u stvaranju sigurnijeg digitalnog prostora za sve korisnike.

    Za detaljnije informacije o najvažnijim digitalnim forenzičkim alatima, preuzmite dokument sa platforme fonedo.ba i ne propustite priliku da unaprijedite svoje znanje i osigurate svoju sigurnost na internetu.

    Platforma je razvijena u okviru projekta „Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju“, koji implementira udruženje „Ja bih u EU“, a koji je podržan kroz projekat SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Reasearch and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

    LEJLA ŠESTO: Kroz modu možemo izraziti individualnost i kreativnost

    0

    Lejla Šesto zadužena je za upravljanje pravnim i HR procesima u jednoj domaćoj kompaniji koja je ujedno i modni brend.

    U razgovoru za dobarportal.net ističe da joj je moda mi uvijek bila inspiracija, te je uspjela svoju struku provući kroz niti mode.

    “Kroz modu možemo izraziti individualnost i kreativnost, što je nama ženama jako značajno. Posebno me zanima kako se funkcionalnost u estetika mogu spojiti u savršen balans, što i sama nastojim primijeniti u svakodnevnom radu”, priča Lejla Šesto.

    Dodaje da je interes za modom razvila kroz strast prema kreativnom izražavnju i detaljima koji čine razliku.

    “Moda me oduvijek fascinirala jer omogućava svakome da ispriča svoju priču kroz odjeću. Pri tome, smatram da je cijena modnog komada najmanje važna. Jako je važno znati šta odgovara našem tijelu i karakteru, te šta smo spremni nositi, a šta kvalitetno iznijeti primarno kroz svoj stav. Mišljenja sam da moda nije samo estetika, već i način povezivanja s ljudima kao i da predstavlja izraz identiteta”, kaže naša sagovornica.

    Prema njenim riječima, kada radite kao pravnik i imate obavezu formalnijeg stilizovanja, jako je važno dati malo svog slobodnog izražaja.

    “Klasično crno odijelo i lijepe cipele su uvijek pun pogodak, ali ako bi malo u strogu formalnost dodali dašak svoje kreativnosti, onda cjelokupna slika ima više smisla. Moda je dinamično područje koje kombinira kreativnost, inovacije i poslovanje, a prije svega prikaz jedne žene u svijetu mode i posla”, navodi Lejla Šesto.

    Nastavlja da je njen omiljeni stil elegantna jednostavnost sa dozom modernog šika.

    “Preferiram klasične komade poput dobro krojenog odijela, midi haljina i uvijek kaputa sa neutralnim tonovima koje dalje kombinujem sa upečatljivim detaljima poput efektne torbe ili statement nakita. Ova kombinacija mi omogućava da izgledam profesionalno ali i da izrazim svoju ličnost kroz pažljivo odabrane modne dodatke”, izjavljuje naša sagovornica.

    Napominje da njena kozmetička torbica uvijek sadrži osnovne stvari koje su joj potrebne za svjež i njegovan izgled.

    “To uključuje puder u kamenu, maskaru, neutralno sjenilo i ruž ili balzam za usne u boji koja odgovara mom dnevnom stilu. Također, uvijek imam parfem u mini pakiranju i ogledalo”, otkriva Lejla Šesto.

    Djevojkama savjetuje kako je njegovana koža uvijek najbolja baza za svaki izgled.

    “Posvetiti vrijeme svakodnevnoj rutini njege – očistite lice, koristite hidratantnu kremu i SPF, čak i zimi. Također, manje je često više. Pronađite proizvode koji vam zaista odgovaraju i usmjerite se na njih. I ono najvažnije, samopouzdanje je najljepši dodatak svakom stilu. Osjećati se dobro u svjojoj koži i to će se sigurno uvijek primijetiti”, naglašava naša sagovornica.

    Smatra da su estetski zahvati lični izbor te da svako ima pravo odlučiti šta ga čini sretnijim i zadovoljnijim.

    “Važno je da se takve odluke donose svjesno u informirano, uz obavezne konsultacije sa stručnjacima. Estetika bi trebala biti alat za naglašavanje prirodne ljepote, a ne postizanja nedostižnih ideala. Na kraju, najvažnije osjećati se dobro u svojoj koži, bilo uz estetski zahvat ili bez njega”, govori Lejla Šesto.

    Tvrdi da u našem društvu još uvijek postoje određene predrasude prema mladim, lijepim i uspješnim ženama.

    “Nažalost, njihov uspjeh se često osporava ili pripisuje sreći, izgledu ili tuđoj pomoći umjesto da se prepoznaju trud, znanje i sposobnosti koje stoje iza njihovog postignuća. Također, postoji stereotip da ljepota i inteligencija ne idu zajedno, što može otežati mladim ženama da budu ozbiljno shvaćene u profesionalnom okruženju. Ovo stvara pritisak jer se od njih očekuje da stalno dokazuju svoju vrijednost”, kazuje naša sagovornica.

    Ipak, uvjerena je da sve više žena razbija ove predrasude svojim primjerom pokazujući da ljepota, uspjeh i ambicija mogu ići ruku pod ruku.

    “Ključno je raditi na promjeni društvenih stavova i da mi kao žene jedna drugoj budemo podrška u profesionalnim i ličnim uspjesima, bez obzira na predrasude. Činjenica je da žene sve više i više dominiraju u poslovnom svijetu što znači da smo se generacijski uspjele oteti od svih negativnih komentara i diskriminatornih ponašanja u odnosu na muškarce”, podvlači Lejla Šesto.

    Poručuje da njeni planovi za budućnost uključuju profesionalni razvoj ali i osobni rast.

    “Želim dalje unapređivati svoje vještine u oblasti prava i HR-a, kao i prodaje kako bih doprinijela još većem uspjehu svoje kompanije. Također, planiram raditi na projektima koji povezuju modu i pravo, poput zaštite brenda i autorskih prava, jer vjerujem da tu postoji veliki potencijal. Osim toga, nastojim balansirati poslovni život sa ličnim razvojem što uključuje više putovanja, čitanja i otkrivanja novih kultura, a sve to doprinosi mom ličnom i profesionalnom razvoju”, zaključuje naša sagovornica.

    USKORO NA FTV: Dokumentarni film “Pamti moju pjesmu” autorice Arijane Saračević Helać

    0

    Dokumentarni film “Pamti moju pjesmu” je snažna priča o otporu ljudskog duha. O muzici koja je i 30 godina poslije plemenita, ljudska i jednako “živa” i slušana. Autorica filma je Arijana Saračević Helać, snimatelji Igor Ciković i Vanja Ćatović, a montažu potpisuje Džavad Skenderović.

    Tokom opsade Sarajeva , ljudi su jedino željeli preživjeti. To nije značilo samo sačuvati život već i dati najbolje od sebe. Bio je to jedini način za očuvanje mentalnog zdravlja. Vrijednosti su nadvladale teror i dokazale da u vrijeme zla je moguće da čovjek ostaje človjek.

    Umjetnička četa 1. korpusa ARBiH,  formirana  je 16. jula 1992. godine. Dva mjeseca kasnije, umjetnici koji su ostali u Sarajevu, u hotelu Holiday Inn, pred komandatrom 1. korpusa Mustafom Hajrulahovoćem Talijanom, položili su zakletvu.

    Četa je u početku brojala oko 200 pripadnika koji su bili glumci, slikari, muzičari. S obzirom na različite umjetničke pravce, četa je podjeljena u vodove.

    U ovom dokumentarnom filmu, autorica se bavila muzičkim dijelom čete i nastankom i značajem, najvažnijih revolucionarnih pjesama.

    “Uslovi i načini na koje su pjesme nastajale su različiti. Svaka pjesma ima svoju pozadinu priče o nastanku. U početku to su uglavnom bili nekvalitetni demosnimci, koji su snimani u improviziranim studijima. Ubrzo  je prepoznat značaj ovakvih muzičkih ostvarenja i njihovo snimanje je prebačeno u RTV Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, bez obzira na opasnosti, organizirani su koncerti na linijama odbrane grada, a kasnije i izvan Sarajeva. Komandant 1. korpusa Hajrulahović je naredio da se ova četa angažuje i napravi pjesmu za Eurosong. To je uzbudljiva priča o odlascima bh.delegacija na slobodne teritorije i zemlje održavanja ove manifestacije”, pojasnila je Arijana Saračević Helać.

    Krajem rata, u Sarajevu je ostala manjina od nekadašnje čete. U međuvremenu, mnogi su nakon turneja i koncerata po slobodnim teritorijama, napustili četu, pa i BiH.

    “Ono što je najvažnije, nijedna pjesma nastala tokom opsade, ne sadrži elemente fašizma , nacionalizma, mržnje, poziva na osvetu”, kaže autorica dokumentarnog filma.

    Film “Pamti moju pjesmu” bit će prikazan u četvrtak 12. decembra 2024. u 20.45 sati na Federalnoj televiziji.

    ŠEJLA KAMENČIĆ: Medicina je za mene najhumaniji i najljepši poziv

    0

    Šejla Kamenčić je mlada doktorica medicine, zaposlena u Domu zdravlja Sanski Most. Prethodno je ova 26-godišnja djevojka uspješno završila Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu u predviđenom roku.

    U razgovoru za dobarportal.net ističe da je oduvijek voljela učiti i spoznavati nove stvari.

    “Još kao dijete sate sam provodila čitajući različitu literaturu. Također, empatična sam i volim pomagati drugima, tako da je medicina spojila sve moje strasti. Medicina je za mene najhumaniji i najljepši poziv. Iako zahtjeva puno konstantnog rada i odricanja, ne bih mijenjala svoju profesiju”, govori Šejla Kamenčić.

    Dodaje da su brojni izazovi s kojima se ljekari suočavaju u radu.

    “Izdvojila bih mogućnost pogrške i veliku odgovornost jer su ljudski životi u pitanju. Vrlo je teško ne nositi posao kući i ne misliti da li sam za tog pacijenta mogao uraditi više, reagovati bolje. Pored toga saopštavanje teške dijagnoze, vijesti o smrti osobe porodici”, navodi ova mlada doktorica medicine.

    Posebno je ponosna na svakog izliječenog i zadovoljnog pacijenta.

    “Zadovoljstvo mi je kad nekom pomognem, olakšam mu tegobe, lijepom riječju i konstruktivnom kritikom pomognem u pobojšanju njegovog zdravlja”, kaže naša sagovornica.

    Mladima savjetuje da vode računa o svom zdravlju dok još mogu prevenirati oboljenja.

    “Vrlo je bitno šta unosimo u organizam, jer hrana je naše gorivo. Nažalost, zdravstvene navike Balkanaca nisu baš pohvalne, ali smatram da mi nove generacije možemo to promijeniti podizanjem svijesti o značaju zdrave prehrane. Također savjetovala bih mladim ljudima bilo koji oblik fizičke aktivnosti”, izjavljuje Šejla Kamenčić.

    Smatra da su žene, ne samo mlade djevojke, još uvijek diskriminirane ne samo u medicini, već i u drugim oblastima. 

    “Kroz posao se suočavam sa nepovjerenjem od strane nekih pacijenata zbog mojih godina, ali to me ne obeshrabruje. Smatram da su žene sposobne za sve što požele i u bilo kojem poslu, jer smo po prirodi sklone multitaskingu”, poručuje ova mlada doktorica medicine.

    Na kraju razgovora iznijela je i svoje planove za budućnost.

    “U budućnosti planiram nastaviti svoje akademsko obrazovanje i upisati specijalizaciju. Također, voljela bih proširiti svoje zanje u oblasti nuticionizma i upisati master studij nutrizonizma jer smatram da je zdrava ishrana ključna za zdrav i dugotrajan život”, zaključuje naša sagovornica.

      DŽEJNA HADŽOVIĆ: Prirodna ljepota je mnogo privlačnija

      0

      Džejna Hadžović, 26-godišnja djevojka iz Goražda, ima zvanje bachelor menadžmenta i trenutno živi u Sarajevu, gdje radi kao office administrator u renomiranoj kompaniji.

      U razgovoru za dobarportal.net ističe da teži graditi vlastiti modni stil.

      “Modu i stil bih odvojila u ovom kontekstu. Moda je nešto trenutno popularno, rekla bih, dok je stil izraz osobe. Tako da bih za sebe rekla da gradim stil koji nije striktno vezan za popularne modne trendove. Naravno, nosim moderne stvari koje se uklapaju u moj stil odijevanja, ali i ukoliko se meni nešto sviđa, ali je retro, svakako ću nositi”, priča Džejna Hadžović.

      Dodaje da su njene odjevne kombinacije pretežno jednostavne.

      “Nisam ljubitelj boja, pa je moj ormar pretežno crn, bijel i sivkast. Omiljena kombinacija definitivno su mi džins i košulje u kombinaciji s bijelim patikama i lijepim kožnim rancem. Torbe mi nisu praktične, pa ih rijetko nosim”, navodi naša sagovornica.

      Nastavlja da njena kozmetička torbica sadrži neku osnovnu kozmetiku.

      “Tu je nekoliko sjenki za oči, nekoliko ruževa, puder, bronzer, maskara i, naravno, highlighter”, otkriva ova zanosna djevojka.

      Potom je uputila jedan beauty savjet djevojkama.

      “Moj beauty savjet djevojkama jeste da se posvete njezi kože i da pronađu svoju skin care rutinu u ranim dvadesetim. To je jako bitan dio lične njege jedne djevojke/žene koji je često zanemaren”, govori Džejna Hadžović.

      Napominje da nije zagovornica estetskih zahvata.

      “Mislim da je prirodna ljepota mnogo privlačnija. Čak i botoks, koji se koristi radi sprečavanja bora, a koji djevojke danas počinju koristiti u ranim dvadesetim, nije nešto što preferiram. Smatram da su bore ukras lica, posebno bore od smijanja, i ne vidim razlog zašto bi ih neko skrivao i zašto bi nekoga bilo sram starenja”, izjavljuje naša sagovornica.

      Mišljenja je da u društvu postoje predrasude prema lijepim i uspješnim djevojkama.

      “Naš narod još uvijek ne može da svari činjenicu da dosta lijepih djevojaka zaista jeste pametno i ambiciozno te da uspjeh žele postići znanjem i radom. Patrijarhat je teško istjerati iz mindseta ljudi koji stoljećima žene ne vide kao potencijal za uspjeh, a njegovanu ženu smatraju površnom. Da, moguće je voljeti i njegovati sebe, biti lijepa, a u isto vrijeme iz te ljubavi prema sebi sama graditi svoj uspjeh”, jasna je ova harizmatična djevojka.

      Upitali smo je i kakvi je momci privlače.

      “Nemam specifičan tip muškarca. Samo mi je bitno da nije površan”, kazuje Džejna Hadžović.

      Poručuje da za budućnost ima želje koje bi voljela da se ostvare, ali da ne voli planirati da se ne bi razočarala.

      “Ulazim u godine kada počinjem razmišljati o braku i porodici i nekom mirnom životu. Nadam se, doduše, da ću se i karijerno ostvariti u smjeru u kojem želim. To su neke moje nade, planovi, kako god”, zaključuje naša sagovornica.

      Olovka naspram ponora: BPD i umjetnost preživljavanja

      Stajao sam na rubu – ne metaforički, nego doslovno, na ivici vlastitog uma. Nije bilo svjetla, samo beskrajna praznina i osjećaj da je sve što jesam nepopravljivo slomljeno. I onda sam počeo pisati. Neka olovka dotakne papir i pusti tu bol da se izlije. Pisanje nije bilo samo bijeg – bilo je preživljavanje. Svaka riječ bila je korak unazad s tog ruba, svaki stih otkucaj srca koji mi je dokazao da još uvijek dišem. Poezija je postala moj spas, moj način da imenujem haos u sebi i da ga pogledam u oči. Da ga podijelim sa svijetom, jer kad ga podijeliš, nekako postaje lakši. 

      I to me dovodi ovdje, jer dok sam ja pronašao svoj izlaz, znam da mnogi nisu. Pogotovo u ovoj našoj kući od tišine i srama, gdje se o mentalnom zdravlju šapuće ili, češće, uopšte ne govori. Mi smo naučeni da gutamo suze, da skrivamo svoje strahove i da nosimo maske dok iznutra pucamo. Čitava generacija odrasla je pod tim krovom, naučena da su osjećaji slabost, da se problemi rješavaju sami od sebe, ili – ako baš mora – u tišini i iza zatvorenih vrata. 

      “Bit će bolje”, “Ma pusti to”, “Ah, šta te briga”, te milijarda drugih otrcanih fraza koje nisu produktivne, uče nas apatiji i podsjećaju da nas svijet uopšte ne čuje. Tako vremenom prestanemo da govorimo… 

      Ali, šta ako tišina ne rješava ništa? Šta ako nas upravo ona ubija, komad po komad?

      Život s borderline poremećajem ličnosti (BPD) nije život na ivici – to je život iznad provalije, svakog dana. Sve je intenzivno, nepredvidivo, bolno. Voliš previše, mrziš previše, osjećaš previše, a iznutra si toliko prazan da se pitaš postojiš li uopšte. Sve u tebi vrišti za bliskošću, ali čim ti se neko približi, strah te natjera da ga odgurneš. Jednog dana si centar vlastitog svijeta, sutra si niko i ništa. To nije samo zbunjujuće – to je iscrpljujuće. I tu je ona praznina, najveći neprijatelj. To nije samo osjećaj tuge. To je crna rupa koja proguta sve u tebi i ostavi te da lebdiš, nesposoban da se vežeš čak ni za sebe. 

      Ima li išta gore od toga? Ima. To što ta provalija nije samo tvoja. Ona povuče i ljude koje voliš. Jer BPD nije samo tvoja stvarnost, to je i njihova. Ljudi koji nas vole često postaju taoci našeg straha, naših promjena raspoloženja, naših previše jakih emocija. Jednog dana ih volimo više nego što smo ikoga voljeli, a već sutra ih guramo od sebe jer smo uvjereni da će nas napustiti. Ti ljudi postaju naše ogledalo – preuzimaju našu bol, naše frustracije, naša pitanja “ko sam ja?” Voljeti nekoga s BPD-om znači hodati po minskom polju – svaki korak je potencijalna eksplozija. 

      Ako imate BPD, molim vas da potražite pomoć. Nema heroizma u tome da se borite sami. Terapija, pisanje, prijatelji, porodica – sve su to koraci koji vas mogu spasiti, kao što su spasili mene.

      Isto tako, ako volite nekoga s BPD-om, znajte da njihova borba nije lakša od vaše. Oni ne žele da vas povrijede. Pokušajte postaviti granice, pokušajte tražiti podršku za sebe, jer i vaša bol je stvarna. Pružite priliku za razumijevanje sebi, ali i njima. 

      Ali iznad svega, nemojte ih definisati kroz njihove greške. Mi nismo naše dijagnoze. Mi smo ljudi koji se bore, koji pokušavaju, koji se nadaju da je ljubav jača od straha.

      Na kraju – da bismo došli do iscjeljenja – svi mi, sa ili bez BPD-a, zaslužujemo da živimo u kući koja nije napravljena od tišine. Potrebna nam je kuća koja je topla, otvorena, i puna podrške. Ne možemo čekati da ta kuća sama nikne. Moramo je sami sagraditi, riječ po riječ, korak po korak. Progovoriti o onom što nas boli prije nego što nas ta bol potpuno uništi. Šutnja nije rješenje. Šutnja je smrt. A mi smo rođeni da živimo, da stvaramo, da volimo – čak i kad nas boli. 

      Zbog boli i tišine sam postao Šapat Pera – ali ne planiram samo da šapućem, ima da vrištim sve dok se naš glas ne čuje; dok naša borba ne bude shvaćena, dok ne zaliječimo mrtvo tkivo prije negoli postane još jedno mrtvo tijelo. 

      Ovog proljeća namjeravam da objavim zbirku poezije koja nosi naziv “Granične misli”. To će biti prva nota melodičnog vriska revolucije poimanja mentalnog zdravlja na našim prostorima. Jesen 2025. donijet će veliki projekat “Četiri sezone mentalnog zdravlja” – u suradnji sa dodatnim autorima i umjetnicima drugih vrsta. Nećemo odustati sve dok ova tišina – ta generacijska trauma, ne ostane zakopana duboko ispod površine, gdje je naša djeca nikada neće pronaći. Pisat ćemo, slikati, svirati i plesati – zbog njih. 

      Učinit ću to i zbog sebe, zbog onih koje volim, zbog ove naše kuće u koju još uvijek bezrezervno vjerujem.

      Zbog vas, koji ste uvjereni da ste sami – a nikad to niste bili.

      *Sandi Begić (Šapat Pera) je autor poezije i proze na bosanskom i engleskom jeziku. 2021. godine je objavio svoju prvu zbirku poezije “This Is How You Save the World” (Ovako ćeš spasiti svijet), a u 2025. godini planira da objavi zbirku “Granične misli”, koja govori o ljubavi i životu kroz prizmu graničnog poremećaja ličnosti (BPD).*

      FILM “LEPTIRI BEZ KRILA”: Priča o dva Ismaila, Barlovu i Zulfiću

      Danas je u prostorijama BHRT-a održana press konferencija pred sutrašnju premijeru dokumentarnog filma “Leptiri bez krila”. Priča je to o dvojici dječaka, prijatelja i sjajnih plivača Ismailu Zulfiću i Ismailu Barlovu, rođenih 2010. godine, koji unatoč tjelesnim deformitetima uspijevaju ne samo da se bave sportom, nego i da ostvaruju vrhunske rezultate.


      Zahvaljujući podršci roditelja, predanom radu s trenerom Amelom Kapom u plivačkom klubu SPID iz Sarajeva, ali prije svega nevjerovatnoj snazi volje, ovi dječaci dobili su priliku da se takmiče na velikoj sceni.


      Nastupi za Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim mitinzima, Evropskim i Svjetskim prvenstvima, te Paraolimpijskim igrama, vrhunac su njihove sportske i životne pobjede. Istovremeno, ovo je priča o ljubavi prema sportu koja ruši sve barijere, o prijateljstvu koje je više od toga, o predanosti, upornosti te snovima koji postaju stvarnost ako imamo hrabrosti da idemo za njima.

      Priča počinje u Parizu, u septembru 2024. godine, pred nastup Ismaila Barlova na Paraolimpijskim igrama, a potom se nastavlja, retrospektivno, u Sarajevu pola godine ranije.


      U jednosatnom filmu, autor Anel Džanković donosi životnu priču i jednog i drugog plivača. Pored Zulfića i Barlova, u filmu, između ostalih, govore njihovi roditelji te trener Amel Kapo bez čije beskrajne energije ta priča ne bi bila moguća.


      Film je rađen u produkciji BHRT-a, autor je Anel Džanković koji s Damirom Kerlom potpisuje i režiju, producentica je Medina Šehić, izvršni producent Andrej Bilbija, direktor fotografije Vanja Ban, a montažer Jasmin Okerić. Autor muzike za film „Leptiri bez krila“ je Dino Šukalo.

      Na press konferenciji su se obratili autor filma Anel Džanković, producentica Medina Šehić i generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

      Premijera filma će biti održana u utorak 3. 12., na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu sa početkom u 20:00.

      LEJLA HADŽIĆ CRLJENKOVIĆ: Uživam u upoznavanju različitih kultura i načina života

      0

      Lejla Hadžić Crljenković rodom je iz Sanskog Mosta, a trenutno živi i radi u Abu Dhabiju kao stjuardesa za Etihad Airways.

      U razgovoru za dobarportal.net kazala je da se po završetku srednje škole preselila u Sarajevo da bi upisala fakultet i posvetila se studijima.

      “U tom periodu sam razvijala različite interese i hobije. Volontirala sam u nevladinim organizacijama, završila kurs šivenja. Jedno vrijeme sam vodila YouTube kanal i snimala tutorijale za frizure, ali kako sam balansirala između studija i posla, nisam imala dovoljno vremena da nastavim. Moj životni put je spoj strasti prema različitim oblastima, od studiranja prava, do rada u marketingu i sada međunarodne karijere, gdje uživam u upoznavanju različitih kultura i načina života”, priča Lejla Hadžić Crljenković.

      Dodaje da je ljubav prema modi razvila kroz eksperimente s različitim stilovima, što je navelo da upiše kurs šivenja i amaterski se time bavi.

      “U srednjoj školi voljela sam pin-up i vintage stil, što me dodatno privuklo Etihadovoj uniformi, koja odiše retro elegancijom. Također, iskustvo izrade dodataka za kosu i promocije na društvenim mrežama dodatno je produbilo moj interes za kreativno izražavanje kroz modu”, kaže naša sagovornica.

      Prema njenim riječima, uvijek je privlačilo isprobavanje tradicionalnih nošnji zemalja koje posjećuje.

      “Smatram da odjeća nije samo vizualni dojam, već i odraz kulture, historije i identiteta jednog naroda. Ovaj spoj mode i putovanja omogućava mi da kroz nošnje bolje razumijem i cijenim raznolikost svjetskih tradicija, dok ujedno pronalazim inspiraciju za vlastiti stil”, ističe ova stjuardesa.

      Nastavlja da njen stil varira između vintage elegancije i sporty casual.

      “Volim jednostavne, ali efektne kombinacije, poput haljine s retro detaljima ili opuštenog sportskog kompleta sa patikama. Važno mi je da se osjećam udobno, a istovremeno odražavam svoj karakter kroz odjeću”, izjavljuje Lejla Hadžić Crljenković.

      Potom nam je otkrila šta sve sadrži njena kozmetička torbica.

      “U mojoj torbici uvijek se nalaze labelo i zaštitni faktor (sunscreen), jer mi je briga o hidrataciji i zaštiti kože prioritet, posebno zbog čestih letova i boravka na suncu, ali i gumica za kosu i nekoliko praktičnih šnalica – sitnice koje su neophodne za brzinsko sređivanje tokom napornog dana. Što se tiče nesesera za šminku, on je uvijek opremljen osnovnim proizvodima poput BB kreme za lagano prekrivanje, maskare, olovke za usne i bronzera za svjež i zdrav izgled”, navodi naša sagovornica.

      Zatim je izdvojila jedan beauty savjet za sve druge djevojke.

      “Njegujte prirodnu ljepotu i fokusirajte se na zdravlje kože iznutra i izvana. Dovoljan unos vode, kvalitetan san i zaštita od sunca ključni su za svjež izgled”, jasna je ova stjuardesa.

      Upitali smo je i za mišljenje o estetskim zahvatima.

      “Nisam protiv estetskih zahvata, ali vjerujem da prirodna ljepota ima svoju posebnu vrijednost. Sve što radimo treba biti u skladu s vlastitim osjećajem zadovoljstva i umjerenosti”, naglašava Lejla Hadžić Crljenković.

      Na kraju je iznijela i svoje planove za budućnost.

      “Planiram nastaviti uživati u ovom dinamičnom načinu života i približiti ljudima ljepotu posla stjuardese, putovanja i kulture kroz društvene mreže. Želim pokazati kako balansirati posao, život i lični razvoj na inspirativan način. Dugoročno, voljela bih se posvetiti projektima koji povezuju ljude i kulture, kroz kreativnost i komunikaciju”, zaključuje naša sagovornica.