Mlada Sarajka Aya El-Batout aktivistica je i osnivačica ekološke organizacije “TrashChallenge”. Ova 24-godišnja djevojka bachelor je informacionih tehnologija i trenutno je zaposlena u jednoj međunarodnoj organizaciji.
“Ideja projekta nastala je kada sam počela obraćati pažnju koliko se nepravilno odloženog otpada nalazi oko mene, ispred haustora, ispred fakulteta, bukvalno gdje god pogledam, bila to ulica, park, planina, rijeka ili bilo koja sredina, na njoj se nalazio nepravilno odloženi otpad. Nisam mogla to ignorisati i budući da sam vikendima slobodna, pomislila sam ako mogu izaći popiti kafu, mogu usput očistiti obližnji park, počela sam prvo interno sa prijateljima i nakon unutrašnjeg osjećaja zadovoljstva od društveno-korisnog rada i napretka odlučila sam to javno predstaviti”, kaže Aya El-Batout.
Tada je vidjela da ima mnogo onih koji su zabrinuti za stanje našeg okoliša.
“Kroz “TrashChallenge” sam počela razmišljati o mnogim drugim stvarima na koje ranije jednostavno ne bih ni pomislila, kao na primjer korištenje jednokratne plastike, shvatanje važnosti biološke raznolikosti, sađenja, pravilno odlaganje otpada i još puno toga o čemu se ne priča u svakodnevnom životu, a ni u medijima. Javila mi se velika potreba da podijelim to sa svima, jer ni ja na ranije nisam bila svjesna ni jednog od gore navedenih problema”, govori naša sagovornica.
Cilj projekta je osviještavanje nas samih kao individualaca kada je u pitanju naše prirodno okruženje bez kojeg mi ne možemo opstati.
“Cilj projekta je prepoznati prave životne vrijednosti na koje smo zaboravili što je posljedica današnjeg brzog života. Nekad se pitam kako smo se mogli u ovo pretvoriti. I dan danas jednostavno ostanem bez riječi i nemam komentara kada vidim (ne)djela pojedinih građana, kao na primjer odlaganje guma u rijeku Bosnu, je li tim gumama stvarno tamo mjesto? Da li te ljude boli duša kada to rade? Da li su uopće svjesni da ne bacaju nikom drugom nego samo sebi samima? Isto tako, apsurd mi je da u momentima kada planeta Zemlja ostaje bez vode, mi gradimo 300 ilegalnih, malih hidroelektrana, na našim prelijepim rijekama koje se nikada neće moći vratiti u prvobitno stanje”, ističe mlada Sarajka.
Nakon što se organizacija registruje, u planu je pokretanje kampanje čiji bi ciljevi bili smanjenje otpada, dugoročan utjecaj na promjenu navika svih generacija, pogotovo mladih i onih najmlađih, podizanje svijesti o samom utjecaju otpada kako na okoliš tako na lokalne i šire zajednice, rad sa djecom i učenicima kada je u pitanju sticanje znanja vezanog za pravilno odlaganje otpada.
“Ipak, najveća inspiracija su mi ljudi koji dijele slično mišljenje kao ja te činjenica da svi skupa nesebično dajemo malo sebe i gradimo nešto lijepo i korisno za bolje sutra. Pozitivni ljudi su mi najveća podrška”, naglašava Aya El-Batout.
Organizacija “TrashChallenge” funkcioniše na jednostavan način.
“Ko god želi može nam se pridružiti tako što samo prati objave vezane za akcije čišćenja na društvenim mrežama. Svakako preferiramo da se ljudi prijave najkasnije dan prije akcije kako bismo osigurali dovoljno opreme za sve učesnike. U planu je baza podataka kako bismo vodili evidenciju o broju ljudi koji dolaze na akcije, količinu otpada na lokacijama koje smo očistili kako bismo mogli izvući neku statistiku i dobili pregled kako napredujemo”, riječi su naše sagovornice.
Iz “TrashChallenge” učešćem isto tako smatraju i kada ostali građani pošalju poruku sa fotografijama neke lokacije koja bi se trebala očistiti.
“Iskoristila bih ovu priliku da ljudi fotografišu i pošalju fotografije ili objave na grupu kako bismo imali lakši pregled koja je lokacija sljedeća, iako ima otpada na svakom koraku. Dodala bih da isto tako nudimo uslugu prijevoza e-otpada do kontejnera koje nam je omogućila organizacija “ZEOS eko-sistem” za sve ljude koji nisu u mogućnosti iz bilo kojeg razloga to obaviti sami”, kaže Aya El-Batout.
Mišljenja je da je Covid-19 definitivno donio dobre i pozitivne stvari za planetu Zemlju i majku prirodu.
“Smatram da su ekološki problemi današnjice veoma veliki i svestrani. Planeta Zemlja bi se bez nas oporavila, nije u tome problem, problem je što život na planeti Zemlji nije moguć za nas ljude, životinje (nismo sami, iako se u odnosu na naše tretiranje prirode i onečišćenje okoliša može zaključiti da smo jako sebični) bez ključnih elemenata prirode kao što su voda, drveće, biljke i životinje mi ih svjesno i nesvjesno uništavamo. Prave se ilegalne MHE širom Bosne i Hercegovine, sjeku se hektari šume, moram napomenuti ilegalno, neko ko nema vremena o tome da razmišlja jednostavno ni ne zna da se to dešava, ili zna ali ne reaguje, ili na kraju krajeva i sam to radi, kako god svijest je na niskom nivou”, smatra mlada Sarajka.
Dodaje da ljudi uoupće nisu svjesni dugoročnih posljedica.
“Hoću da kažem, Covid-19 je pomogao planeti samo jer smo mi, ljudi, bili primorani ostajati kući, odnosno jer smo bili ograničeni što se tiče socijalizacije. Ipak, ima momenata gdje to nije slučaj. Svi smo vidjeli mnoge požare širom naše države čak i tokom trajanja pandemije, nastali nepažnjom pa možda čak i građana koji su palili otpad, rasitnje i tako uzrokovali nepovratnu štetu izgorenih šuma, ali koga to uopće zanima?”, govori naša sagovornica.
Nedavno su iz organizacije “TrashChallenge” na Trebeviću pokupili pet tona otpada, a kako naša sagovornica tvrdi, na toj bh. planini ostalo je još minimalno 20 tona otpada.
“Što se tiče kazni za zagađivače, sigurna sam da treba pooštriti kaznene odrebe za prekršaje koji se odnose na uništavanje i onečišćenje okoliša, nešto se već radi na tom pitanju unutar izmjena zakona o zaštiti okoliša. Isto tako, treba preispitati ulogu i nadležnosti eko policije budući da sad samo imaju pravo da legitimišu osobu ili pravno lice koje zagađuje što onemogućava efikasnu zaštitu okoliša. Mislim da kazne definitivno jesu male i da ih treba više sprovoditi”, smatra ova 24-godišnja djevojka.
Čišćenje grada najopipljivija je aktivnost budući da se razlika prije i poslije vidi odmah.
“Koliko god to bilo lijepo, shvatili smo da je “Sizifov posao” kupiti smeće ako će ga sutra neko opet odložiti tamo gdje ne treba pa pored toga intenzivno radimo na tome da dižemo svijest ljudima o prestanku upotrebe jednokratne plastike zbog okoline i njenog utjecaja na čovjekov organizam. To su ključne stvari, a pored imamo jako mnogo planova i ideja koje ćemo u bližoj budućnosti, nadamo se, i ostvariti. Moram dodati da uspjehom smatram jednog čovjeka kojeg sam uspjela osvijestiti o bilo kojem ekološkom segment, a ima ih mnogo, zamislite koje je čudo kada osvijestite deset ljudi, to me, nekako, u dubini duše stvarno čini sretnom”, govori osnivačica “TrashChallenge”.
Kontakte imaju sa udruženjem “Aarhus”.
“Cilj udruženja “Aarhus” je da se promovišu demokratske vrijednosti i postupci na planu očuvanja okoliša, podstiče transparentnost i odgovornost na svim nivoima vlasti, doprinosi poboljšanju stanja okoliša, doprinosi zaštiti prava svih ljudi, današnjih i budućih generacija da žive u okruženju koje ne ugrožava njihovo zdravlje i blagostanje”, dodaje naša sagovornica.
Građanima poručuje da shvate da bez prirode i čistog zdravog okoliša nema kvalitetnog života.
“Svjedoci smo sve većeg broja oboljelih od respiratornih bolesti, pogoršanja mentalnog zdravlja, prerane smrti, povećanja broja onkoloških pacijenata. Svi ovi problemi koji se odražavaju na naše zdravstveno stanje su uzrokovani našim katastrofalnim odnosom prema prirodi, a ima li išta bitnije od zdravlja? Ako ne počnemo djelovati sada, sutra će biti kasno”, zaključuje Aya El-Batout.
