Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, suočava se s rastućim nezadovoljstvom među građanima RS-a. Iako je uspješno izgradio snažnu političku strukturu, sve veći broj građana postaje svjestan da njegove političke odluke u velikoj mjeri služe isključivo njegovim ličnim interesima, a ne općem dobru, čime se krše ustavne, zakonske i moralne obaveze entitetskog lidera.
Svijest o ličnim interesima
Mnogi smatraju da se Dodik bori za očuvanje vlastite moći i imuniteta uslijed sve jačih pritisaka iz međunarodnih krugova i prijetnji od mogućih novih sankcija. Takva situacija stvara osjećaj nesigurnosti među građanima, koji se pitaju kakve će posljedice imati njegove buduće odluke.
Do sada su evidentne brojne negativne posljedice, od kojih se posebno ističu:
Ekonomske posljedice sankcija: U historiji, sankcije su se pokazale kao djelotvoran instrument pritiska na političke lidere, ali su istovremeno negativno uticale na svakodnevni život građana, smanjujući pristup osnovnim resursima i uslugama. Kao rezultat nametnutih sankcija, Vlada RS-a bilježi intenzivnije zaduživanje u inozemstvu, što ugrožava isplatu penzija i plata. Dodatno, očigledan je rast inflacije, smanjenje priliva stranih investicija i ograničenje trgovine određenim proizvodima, što direktno utječe na životni standard stanovništva.
Odbijanje stranih investicija: Investitori u pravilu traže stabilno i predvidivo poslovno okruženje. Oslanjanje vlasti na retoriku koja promoviše sukobe i nesigurnost dovodi do povlačenja investicija. U 2023. godini, nekoliko tekstilnih fabrika u RS-u koje su se bavile izvozom obustavilo je rad, što je rezultiralo gubitkom stotina radnih mjesta. Prema riječima ekonomiste Mateja Živkovića, zapadne investicije su gotovo nemoguće uslijed nepovoljnih okolnosti i reputacije same Vlade, dok oslanjanje na Rusiju, koja se suočava s vlastitim ekonomskim izazovima i sankcijama, ne predstavlja održivu alternativu.
Ograničavanje slobode medija: Kriminalizacija klevete u RS-u nastala je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS u julu 2023. godine. Mediji, civilne organizacije i međunarodne institucije upozoravali su na rizik od ugrožavanja slobode izražavanja, čime se stvara okvir za cenzuru i autocenzuru. Novinari su iznosili svoje primjedbe na javnim raspravama i organizovali proteste, ali su njihovi apeli prošli nezapaženo. Kako ističe Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, Vlada RS-a je unaprijed odredila da na predloženi tekst izmjena neće biti primjedbi, time nadalje ugrožavajući demokratiju i vladavinu prava. Građani, koji su lišeni pristupa objektivnim informacijama, postaju ranjivi na manipulacije i propagandu, što dodatno otežava njihovu sposobnost da donosu informisane odluke.
Povećanje socijalnih napetosti, neizvjesnosti i straha: Odluke Milorada Dodika dovode do pogoršanja socijalnih tenzija unutar RS-a. Odbacivanje različitosti i promocija etničke homogenizacije produbljuju podjele među građanima, što može rezultirati nasiljem i sukobima. Ove tenzije ne samo da narušavaju mir, već destabilizuju svakodnevni život, uzrokujući stres koji negativno utiče na mentalno zdravlje građana.
Odlazak mladih: Negativni demografski trendovi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, kao i širom Bosne i Hercegovine, ukazuju na to da mladi ne prepoznaju mogućnosti za prosperitet u ostanku. Korupcija, nepotizam i manjak prilika za profesionalno usavršavanje predstavljaju ključne razloge ovog iseljavanja. Stoga je od suštinske važnosti da donosioci odluka poduzmu proaktivne mjere kako bi otklonili ove probleme umjesto da dodatno pogoršavaju već alarmantnu situaciju, što je upravo ono što Dodik svojim politikama čini. Čak i oni mladi koji žele ostati i doprinijeti unapređenju društveno-političke situacije suočavaju se s neizvjesnom sigurnosnom okolinom te se odlučuju napustiti zemlju.
Demograf prof. dr. Draško Marinković naglašava da se bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nezaustavljivo prazni i da prognoze za 2050. nisu optimistične. Očekuje se smanjenje broja stanovnika za 17%, dok će broj zaposlenih opasti za 21,1%. Također, učešće penzionera u ukupnom broju stanovnika će se sa 24,6% u 2022. godini povećati na 32,8% do 2050. godine, kada će svaki treći stanovnik RS biti penzioner. Mladih se posebno tiču političke odluke, posebno u današnjem dobu kada je moguće raditi od kuće i lakše pristupati međunarodnom tržištu rada. Svaka odluka koja stvara napetosti može biti kap koja prelije čašu, potičući mlade na odlazak iz zemlje.
Rastuće nezadovoljstvo građana u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska prema Dodikovoj politici svjedoči o sve većoj svijesti o ličnim interesima koji leže u osnovi njegovih odluka. Dok Dodik štiti svoju moć strategijom “zavadi, pa vladaj”, građani prepoznaju opasnosti koje ove odluke nose za njihovu budućnost. Faktori kao što su sankcije, visoka nezaposlenost, odbijanje investicija, cenzura medija, inflacija i porast socijalnih tenzija ključni su elementi koji će oblikovati život u RS-u u narednim godinama, osim ako ne dođe do promjena u prevladavajućim ideologijama političkih lidera. U ovom kontekstu, građani moraju aktivno preuzeti odgovornost za oblikovanje svoje budućnosti, zahtevajući transparentnost, odgovornost i nesebičnost u političkom djelovanju.
Autor: Adna Sarah Mujić
Bilješka o autoru: Adna Sarah Mujić je pravnica iz Mostara, evropska ambasadorica za mlade i polaznica Škole za političke studije Vijeća Evrope.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
