Zakazana je hitna sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona za sutra od devet sati. Dnevni red zvanično nije poznat, te je u pozivu naglašeno da će isti biti predložen na sjednici. Dvanaest zastupnika od čega dva nezavisna i deset zastupnika Stranke demokratske akcije zatražili su zakazivanje ove sjednice, a prema informacijama razlog sutrašnjeg zasjedanja jesu problemi Univerzitetsko – kliničkog centra Tuzla.
Naime, nakon što je Vlada FBiH imenovala privremeni Upravni odbor ove ustanove i to bez konsultacija i razgovora sa Vladom Tuzlanskog kantona, kadrovska politika je u drugi plan gurnula potrebe stanovništva i pacijenata UKC-a Tuzlanskog kantona.
Premijer TK-a, Irfan Halilagić obratio se Uredu visokog predstavnika i Delegaciji Evropske unije izražavajući zabrinutost zbog načina imenovanja UO UKC-a Tuzla, ujedno predočavajući im događaje koji su doveli do određenih odluka.
Predsjednik Skupštine Tuzlanskog katona Žarko Vujović je naglasio prije sutrašnje sjednice da zastupnici Demokratske fronte ne mogu podržati, prema njegovim riječima, nezakonito postupanje.
“Ko misli da je ispravno ovo što je uradila Federalna nametnuta Vlada onda je to njegov problem i slaganje sa anarhijom. Na ovaj vid nasilja nad pravom svako ko poštuje zakone ove zemlje trebao bi reagovati. Podanički mentalitet i kolonizirana svijest nas vodi u propast” – izjavio je Vujović.
Upitana o navodima opozicije da bi UKC Tuzla mogao postati katonalna bolnica, dopredsjednica Skupštine TK-a i zastupnica SDA Lejla Vuković je kazala da će detalji sjednice biti poznati ujutro.
Zastupnik Naroda i pravde Izen Hajdarević smatra da je razlog sutrašnje sjednice panika u redovima skupštinske većine zbog „gubitka“ kliničkog centra.
“Ukoliko bi klinički centar bio vraćen u nadležnost kantona, on bi prestao biti klinički centar, prestao bi biti i univerzitetski jer to je definisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH da samo klinički centri, kliničke bolnice mogu biti i univerzitetske. Kantonalnom bolnicom građani bi izgubili finansiranje vertikalnog programa, a to je nekih 20 miliona na godišnjem nivou” – izjavio je Hajdarević.
On naglašava da je i proteklih godina bilo ovakvih imenovanja sa nivoa FBiH, te da je važnije razmišljati o onkološkim pacijentima koji čekaju na listi kada će im biti odobrena radioterapija za Sarajevo, Mostar ili Zenicu.
Pred tematsku sjednicu o UKC-u Tuzla koja je održana 6.jula 2023 godine prof.dr. Zijah Rifategović obratio se zastupicima Skupštine Tuzlanskog kantona od kojih je tražio da stave van snage odluku koju je nazvao „velikom greškom“, a kojom je Skupština Tuzlanskog kantona stavila van snage odluku o preuzimanju osnivačkih prava nad Univerzitetsko – kliničkim centrom Tuzla od strane FBiH.
“Zaključivanje ugovora o regulisanju međusobnih prava i obaveza između Federacije BiH i Tuzlanskog kantona, kao suosnivača UKC Tuzla, je njihova zakonska obaveza i to je neupitno. Međutim, činjenica da taj ugovor još uvijek nije zaključen i ni u kojem slučaju ne može biti zakonska smetnja za imenovanje i razrješenje upravnog odbora i nadzornog odbora UKC Tuzla, na osnovu člana 64. stav 6. i člana 71. stav 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti od strane Vlade Federacije BiH, kao i davanje saglasnosti na izbor direktora UKC Tuzla od strane federalnog ministra zdravstva, u smislu člana 66. stav Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ovo iz razloga jer je odredbom člana 234. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti decidno utvrđeno da „od dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama općine, kantona, odnosno Federacije, Vlada Federacije BiH, Vlada kantona, odnosno općinsko vijeće imenovat će organe upravljanja, rukovođenja i nadzora zdravstvene ustanove u skladu sa ovim zakonom….“.
Pravno potpuno neutemeljenim osporavanjem Federaciji BiH da vrši osnivačka prava, iza čega se zapravo krije osporavanje nadležnosti federalnih organa u postupcima imenovanja organa upravljanja, rukovođenja i nadzora u UKC Tuzla, ova zdravstvena ustanova se ponovo izvodi izvan zakonskih okvira i dovodi se u pitanje njena opstojnost, a o njenom daljem razvoju da i ne govorimo. Drugi neosnovan argument koji se pokušava iskoristiti kao opravdanje ovakvog nezakonitog postupanja jeste činjenica da Federacija BiH do danas nije upisana u sudski registar kao jedan od osnivača UKC-a Tuzla, pa se zvog toga navodno ne može ni smatrati osnivačem. I ovakav stav je pogrešan, netačan i neutemeljen i to iz nekoliko razloga. Prije svega, upis Federacije BiH kao jednog od osnivača UKC-a Tuzla u sudski registar je trebalo izvršiti rukovodstvo UKC-a Tuzla, nakon imenovanja u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i za to nije bilo baš nikakve pravne prepreke, te se postavlja pitanje zbog čega to već nije urađeno. Upis Federacije BiH kao jednog od osnivača UKC-a Tuzla je moguće uraditi na osnovu Odluke Parlamenta Federacije BiH o preuzimanju osnivačkih prava nad univerzitetsko-kliničkim bolnicama u Federaciji BiH i važećeg Statuta UKC-a Tuzla na koji su oba osnivača dala saglasnost. Netačno je da je za takav upis potrebno čekati zaključenje međuosnivačkog ugovora, što se vidi iz činjenice da je Sveučilišna klinička bolnica Mostar uredno u sudski registar upisala sve svoje osnivače, iako između njih do danas nije zaključen ugovor, niti je na bilo koji drugi način utvrđen idealni suvlasnički dio bilo kojeg od osnivača, jer to i nije neophodno da bi se osnivač upisao u sudski registar.
Da je tako, potvrđuje i činjenica da ni za ostale dvije univerzitetsko-kliničke bolnice u Federaciji BiH (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Sveučilišna klinička bolnica Mostar) nisu zaključeni međuosnivački ugovori, ali to niti u jednom trenutku nije bila, niti je mogla biti, smetnja da se u ove dvije zdravstvene ustanove imenuju organi upravljanja, rukovođenja i nadzora u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti” – stoji u dopisu prof.dr. Zijaha Rifatbegovića.
I dok pacijenti oboljeli od malignih bolesti iz Tuzlanskog kantona putuju od Sarajeva, Zenice i drugih gradova jer UKC Tuzla nema uređaj za radioterapiju, oni za koje su glasali i oboljeli kadroviraju, imenuju i smjenjuju, zakazuju hitne sjednice jer UKC Tuzla za politiku je „plijen“ za građane nekad bio adresa na kojoj su bili životne bitke.
