Bosna i Hercegovina nema odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu novinara od bilo kojeg oblika nasilja – jedan je od zaključaka analize u Izvještaju o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini.
Analiza Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska uprava (OHCHR) i UN-a u Bosni i Hercegovini, je predstavljena u Sarajevu 15. septembra, na Međunarodni dan demokratije koji se ove godine fokusira na slobodu medija.
Obraćajući se prisutnima putem video poruke, podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije, gđa Melissa Fleming, osvrnula se na svoje sastanke sa članovima i članicama novinarskog korpusa tokom posjete BiH u maju ove godine: “većina njih je doživjela pritiske, kao i prijetnje i zastrašivanja. Ali svi su izuzetno vođeni željom da pravično, istinito, s integritetom i nezavisno informišu javnost. Ujedinjene nacije su posvećene podršci njihovim naporima i radu novinara širom svijeta”.
Različiti oblici pritisaka, uključujući političke i ekonomske, ali i verbalni napadi i prijetnje, online uznemiravanje, kršenje njihovog prava pristupa informacijama od javnog interesa samo su neki od načina kojima se novinarke i novinari u BiH zastrašuju a njihova im se prava uskraćuju, pokazuje Analiza koju je predstavila gđa Anida Sokol.
“Sloboda medija je stub demokratskog društva i na udaru je globalno. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Izvještaj pokazuje politički i ekonomski pritisak koji koči slobodu medija i ograničava pristup informacijama. Ističe obrazac pogoršavanja online uznemiravanja i prijetnji usmjerenih na novinarke i novinare proteklih godina, kao i preovlađujuću nekažnjivost za to. Zabrinjavajuće je da se takvi obrasci nedovoljno prijavljuju. Zabrinjava i veliki broj tužbi za klevetu podnesenih protiv novinara i medija, posebno onih koji istražuju pitanja korupcije”, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici medija, novinarke i novinari razgovarali su o prevladavajućim izazovima u zaštiti novinara i mogućim konkretnim mjerama za poboljšanje sigurnosti novinara, kao i o preporukama za olakšavanje pristupa informacijama koje su ključne za rad novinara.
“Sigurnost novinara je važna da bi mogli profesionalno, objektivno i nezavisno obavljati svoj posao čuvara demokratije i veze između javnih vlasti i građana. Novinari su jedna od najugroženijih kategorija u Bosni i Hercegovini. Zbog toga, BH Novinari i Linija za pomoć novinara se snažno zalažu za sprečavanje nekažnjivosti napada na novinare”, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara.
Predstavljeni izvještaj naglašava štetan uticaj koji imaju pokušaji političkih aktera da diskredituju novinarke i novinare ili medije, koji najčešće prolaze nekažnjeno i podstiču prijetnje i napade na njih.
“Moramo donijeti medijsku strategiju koja će obuhvatiti izmjenu seta medijskih zakona koji će poboljšati sigurnost novinara u ovoj zemlji. Povećati posljedice i kazne za one koje prijete i ugrožavaju sigurnost novinara kroz izmjenu krivičinog zakona. Potrebno nam je da se propisi poštuju u svim oblastima gdje je to moguće”, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara Banja Luka.
Prema zaključcima izvještaja, novinarkama i novinarima je potrebno osigurati siguran i online i offline prostor u kojima će moći izvještavati o svim temama od javnog interesa. Vratiti povjerenje javnosti u medije profesionalnim i etičkim izvještavanjem sa tačnim informacijama – posebice uz uvođenje medijske i informatičke pismenosti u formalno obrazovanje, i pružanje mogućnosti za obuku novinara o pristupu informacijama, digitalnoj sigurnosti i drugim temama od ključnog značaja za njihov rad, neke su od preporuka.
Mogla bi se razmotriti revizija nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu sa međunarodnim standardima i prema preporukama civilnog društva, kako bi se ograničila lista mogućih izuzetaka, definiše test javnog interesa, kao i da se razvije plan djelovanja na nivou BiH za unapređenje medijskih sloboda i zaštite novinara. Izmjenama krivičnih zakona u cijeloj BiH trebalo bi definisati posebno krivično djelo koje bi se odnosilo na napade na novinare.
Izuzetno je važno da organizacije civilnog društva, novinarska udruženja, međunarodne organizacije i Institucija ombudsmena u BiH zajedno sa medijiima i medijskim djelatnicima kontinuirano rade zajedno kako bi se poboljšao položaj novinarki i novinara u BiH.
Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Ujedinjene nacije u BiH spremni su podržati implementaciju preporuka o konkretnim zakonodavnim, institucionalnim i drugim mjerama za jačanje zaštite novinara i pristup informacijama, u saradnji sa relevantnim partnerima.
Izvještaj koji je predstavljen dio je Globalnog pokreta za slobodu medija, pristupu informacijama i sigurnost novinara, koji finansira Vlada Holandije, a sprovode OHCHR i UNESCO u mnogim zemljama.
