Bosna i Hercegovina, sa historijiskog aspekta, karakterstična je država i razlikuje se od država u regionu, ali i svijetu. Bilo da se radi o rijeci Drini, koja je bila granica između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, Crkvi bosanskoj ili multikulturalnosti, za ovaj prostor može se reći da je sepcifičan i zanimljiv.
Jedan od simbola Bosne i Hercegovine su stećci, koji predstavljaju nadgrobne spomenike iz perioda srednjovjekovne bosanske države. Specifičnost stećaka je njihov oblik, struktura i simboli koji su ucrtani u kamen, a koji govore mnogo o kulturi naroda koji je tada živio na ovim prostorima. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000. Ipak, bh. građani i turisti iz drugih zemalja najčešće posjećuju nekropolu u Stocu. Razlog za ovakav trend je nepristupačnost nekih nekropola i generalan nedostatak turističke promocije historijiskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Jedna od takvih nekropola se nalazi kod Kućarina u Hrančićima, općina Goražde, ali ovaj prostor lokalno stanovništvo naziva Goršić polje.
Ova nekropola broji 325 stećaka, što predstavlja jednu od najvećih nekropola stećaka, a na ovom lokalitetu je brojka bila znatno veća. Prema riječima profesora Eldina Baljevića, nesavjesno postupanje sa sa ovim spomenicima i izgradnja putne komunikacije između sela, najviše su oštetili ovu nekropolu. Nekropola u Goršić polju uvrštena je na UNESCO-vu listu 2016. godine, međutim zbog neodržavanja i neodgovornosti lokalnih vlasti, ovaj lokalitet bi mogao biti uklonjen sa liste.
“Biti samo na UNESCO-voj listi nije dovoljno, jer sa te liste možemo biti vrlo lahko izbačeni zbog postojećih standarda. Ministarstvo za civilne poslove i općina Goražde zajedno sa UNESCO-m su se obavezali da će urediti taj lokalitet, ali po tom pitanju se nije ništa uradilo”, ističe profesor Baljević.
Iako je ovo područje jako bogato sa stećcima i historijom, turističke posjete su skoro pa nepostojeće. Razlozi za ovo su mnogobrojni, kao što je loša putnička komunikacija ili sam odnos turističke zajednice prema ovoj nekropoli.
“Pravi naziv za ovakav odnos prema spomeniku je neznanje i nehtijenje, resursi postoje, ali se ne koriste. Mladi će to vjerovatno prepoznati jer nije problem pronaći novac, problem je odrediti ljude koji će napraviti projekat i koje će se povezati sa stručnjacima iz svijeta”, smatra profesor.
Ova nekropola je prilika za lokalnu zajednicu, ali i za Bosnu i Hercegovinu da razvije turizam i da otkrije više o historijiskoj važnosti ovoga prostora. Na spomenicima se mogu pronaći različiti motivi koji govore o vjerovanjima ljudi iz tog vremena kao što su: mačevi, ljiljani, razni biljni simboli, jeleni i slova bosančice. Mnogi spisi dubrovačkih trgovaca nam govore o regije Gornjeg podrinja, zbog čega postoji mogućnost da se otkriju spomenici za koje se prije nije znalo, jer sama nekropola Goršić polje uvrštena je na Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2010. godine.
Turistička zajednica Bosansko–podrinjskog kantona, pored nekoliko turističkih brošura u kojima se spominje nekropola Goršić polje, uradila je jako malo da se ovaj prostor promoviše. Profesor Baljević preporučuje svima koji budu posjetili Goražde da obiđu i ovaj lokalitet i da se upoznaju sa srednjovjekovnog historijom ovog prostora.
Autor: Haris Tutić
Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.
