Fotografisanje životinjskog svijeta u divljini predstavlja zahtjevnu fotografsku disciplinu koja u Bosna i Hercegovini još uvijek nije dovoljno zastupljena. Za dobru wildlife fotografiju potrebno je dosta strpljenja, znanja o prirodi, ali i snalažljivosti. Tuzlak Almir Hukić, wildlife fotograf, duži niz godina bavi se fotografisanjem divljih životinja u njihovom prirodnom staništu, a za svoje početke vezuje sovu malu ušaru koja je ujedno bila i pokretač svega toga.
Autor je prve wildlife fotomonografije u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Urbana dama : Fenomen zimovališta sove male ušare u gradovima sjeverne BiH”.
“Kada sam prvi put vidio sovu malu ušaru na njenom zimovalištu u Bosanskom Šamcu 2013. godine odlučio sam postati wildlife fotograf, te počeo štediti za kvalitetniju opremu, jer dugo vremena sam pokušavao fotografisati ptice, ali sa manje kvalitetnom opremom i uvijek mi je bio izazov fotografisati pticu u letu a da je u fokusu”, počinje priču Almir Hukić.
Fotografisanje životinja u divljini osim tehničkog poznavanja o fotografisanju, zahtijeva i poznavanje ponašanja životinja i vremenskih uslova. Prema njegovim riječima, wildlife fotografija predstavlja istinski dragulj koji prikazuje esenciju prirode, ali da na našim prostorima još uvijek nije zastupljena.
“Wildlife fotografija još uvijek nije zastupljena na našim prostorima u omjeru u kojem je u svijetu već kao popularan pravac fotografije. Poznajem nekoliko ljudi koji se tek amaterski bave, a wildlife fotografija zaista je istinski dragulj fotografije koji prikazuje samu esenciju prirode u kojoj dominiraju divlje životinje. Konstantna edukativna komponenta wildlife fotografije oblikuje vas u dobrog fotografa sa odličnim poznavanjem životinjskih i biljnih vrsta i neobičnih prirodnih staništa. Također, predstavlja oblik meditacije kombinovan sa ostvarenim kreativnim zadovoljstvom. Fotografisati rijetke ugrožene vrste ili čak luatlice u životinjskom svijetu koje ćete sresti možda jednom predstavlja fantastičan osjećaj, privilegiju i luksuz”, ističe naš sagovornik.
Za dobarportal.net otkriva da je najbitniji faktor koji utječe na dobru fotografiju ptice u prirodnim staništima sreća te da uvijek možete posmatrati ili fotografisati jednu te istu vrstu ptice nebrojano puta, a svaki put vidjeti nešto novo.
“Najbitniji faktor wildlife fotografije jeste sreća i kada se nađete na pravom mjestu u pravo vrijeme nastanu i kvalitetne fotografije. Još jedan od faktora jeste kvalitetna oprema koja uključuje dobar DSRL aparat sa tele objektivom. S druge strane, za ptice u letu potrebno je napraviti više fotografija u sekundi, tačnije ‘continious mode’ od kojih je za očekivati da bude dobro nekoliko njih. Prema uzusima wildlife fotografije, dobra fotografija jeste oštra slika u fokusu sa vidljivim okom ptice. Ptice su glavni indikatori biološke raznolikosti, razigrane, lijepe, ujedno predvidive i nepredvidive i strahovito korisne u prehrambenom lancu. Svaka vrsta ptice je priča za sebe, sa svojim navikama, karakteristikama, ponašanjem i to je ono što je upravo najviše intrigantno. Uvijek se možete vraćati da posmatrate ili fotografišete jednu te istu vrstu nebrojeno puta i uvijek će te vidjeti nešto novo, nešto drugačije”, rekao je Almir Hukić.
Prva wildlife fotomonografija u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Urbana dama: Fenomen zimovališta sove male ušare u gradovima sjeverne BiH”, nastala je kao rezultat Hukićeve fascinacije sovom malom ušarom kao istinskom ukrasu prirode koja trpi određena maltretiranja ljudi.
“Gradovi sjeverne BiH imaju privilegiju jer u njima masovno zimuje sova mala ušara kao istinski ukras prirode. Ideja o radu na „Urbanoj dami“ vođena je motivom domaće i internacionalne promocije ovog fenomena kao i stvaranja svijesti o zaštiti sove male ušare jer na određenim lokacijama trpi matretiranje od strane ljudi koje se manifestuje ubijanjem sova, sječom drveća na kojima zimuju. U knjizi je prikazan takav jedan slučaj jer obaveza svakog wildlife fotografa jeste da se bori protiv primitivizma i kulturološke zatucanosti naroda koji svoje frustracije ispoljavaju na životinjama”, kazao je naš sagovornik.
Dodaje kako su ljudi u Bosni i Hercegovini negativno svjesni prirodnog bogatstva kojim smo okruženi.
“Pod krinkom nacionalizma, svakodnevnih nedaća i teške utrke za egzistencijom uporedo se dešava institucionalizovana brutalna ekološka agresija na rijeke, močvare, šumu, tlo i zrak Bosne i Hercegovine. Nestaju kompletne močvare, rijetko koja rijeka da nije zagađena kabastim otpadom i teškim metalima. Kažem institucionalizovana jer saučesnik u sveopštem zagađenju jesu upravo organi vlasti sa svojim neupotrebljivim zakonima i inspekcije koje u suštini ne postoje na terenu i koji prave nemjerljivu štetu izdavanjem okolišnih dozvola velikim zagađivačima”, govori Almir Hukić.
Navodi da je za štampu spremna i druga fotomonografija pod nazivom “Ptice Modraca”.
“Ta monografija predstavlja plod petogodišnjih terenskih istraživanja na jezeru Modrac gdje sam prikazao prirodni potencijal najveće vodene mase u BiH, karakter jezera i njegovih močvarnih sistema, blizu 60 vrsta ptica kao i brutalno zagađenje koje se dešava od strane največe industrije u BiH kao i primitivnog dijela stanovništva. Nisam mogao stojati mirno po strani i gledati takav nemar, morao sam reagovati i smatrao sam da je najbolje napraviti knjigu koja će svjedočiti. Monografija čeka sponzore za štampu i ovim putem pozivam zainteresovane strane koji su voljni finansirati izradu knjige a koji posjeduju osnovni senzibilitet za prirodu”, naglašava naš sagovornik.
Ističe da u budućnosti planira drugi nivo fotografisanja divljih ugroženih vrsta u našim šumama te poručuje i drugima da počnu posmatrati ptice kako bi oplemeni duh i smirili dušu.
“Planovi su da nastavim družiti se sa pticama, te da budem hronolog životinjskog svijeta sa kvalitetnim portfoliom fotografija. Planovi su mi i da se prebacim na drugi nivo, tačnije da fotografišem druge divlje životinje i ugrožene vrste u našim šumama kao što su vukovi, medvjedi, ris, lisica, rijetke sove i insekti, ali trenutno mi posao to ne dopušta. Preporučujem svima da krenu sa posmatranjem ptica jer je to divna aktivnost koja oplemenjuje duh i smiruje dušu od užurbane svakodnevnice”, zaključuje wildlife fotograf Almir Hukić.
Autor: Edina Rizvić
Bilješka o autoru: Edina Rizvić rođena je 09.9.1996. godine. Zvanje Bachelor žurnalistike stekla je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Smatra se polivalentnom osobom, dobrom sagovornicom uz dozu empatije te dobrom prezenterkom.
