Proširen regionalni projekat upravljanja staklenom ambalažom, osam novih općina dobija kontejnere za reciklažu stakla. Odgovorno odlaganje stakla dostupno za 1,5 miliona građana BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Nakon što je u decembru 1.000 kontejnera za reciklažu staklene ambalaže počelo da pristiže u region, projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“ proširen je na još osam općina u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Kontejneri će, osim u Somboru, Nišu, Bihaću, Novom Travniku, Štipu i Ilindenu, biti raspoređeni i u Kragujevcu, Varvarinu, Konjicu, Ilidži, Skoplju, Bitolju, Đevđeliji i Tetovu.
Kompletna oprema biće postavljena do kraja marta, u gradskim jezgrama, ugostiteljskim objektima, kao i u prigradskim naseljima. Jedan od glavnih ciljeva projekta, koji je pokrenula Njemačka razvojna saradnja – GIZ, u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Ekopak, Sekopak i Pakomak, je da se u ovim općinama poveća količina sakupljene staklene ambalaže za 20% i postigne isplativost reciklaže stakla. Tako će Ekopak, uz pomoć partera na projektu i lokalnih zajednica, do kraja marta/ožujka postaviti 69 kontejnera za staklenu ambalažu u Bihaću, 31 u Novom Travniku i po 40 u Konjicu i 50 na Ilidži.
“S ciljem povećanja stope reciklaže staklene ambalaže za 20% u BiH, prvobitnim općinama pridružili smo još dvije općine Konjic i Ilidžu, te im obezbjedili potreban broj kontejnera za prikupljanje staklenog ambalažnog otpada. Praćenje sakupljanja obuhvatiće gradsko jezgro, ruralna naselja i ugostiteljske objekte, a projekat će pratiti i edukativna kampanja namijenjena građanima i institucijama. Po završetku projekta biće izrađen Vodič koji će sadržati sve podatke o ostvarenim rezultatima, koji bi služio za razvoj sistema u opštinama u kojima nije sproveden i kako bi se i u njima uspostavio efikasan i ekonomski isplativ sistem upravljanja staklenom ambalažom”, rekla je direktorica Ekopaka Amela Hrbat.
U Srbiji se reciklira tek 44% staklene ambalaže, u Sjevernoj Makedoniji 30%, a u Bosni i Hercegovini 12%, što je nedovoljno za uspostavljanje isplativog sistema reciklaže na Zapadnom Balkanu. S obzirom na to da u regionu ne postoje reciklažni pogoni, staklena ambalaža mora da se izvozi i to je dodatni trošak za operatere ambalažnog otpada, a posljedica ovakvog sistema je to što većina korišćene staklene ambalaže završi na deponijama ili ilegalnim odlagalištima, gdje staklu treba više od 5.000 godina da se raspadne.
U okviru projekta, za lokalne samouprave će biti pripremljen i Vodič za uspostavljanje efikasnog i ekonomski isplativog sistema upravljanja staklenom ambalažom, a cilj projekta je i da doprinese poboljšanju primjene zakona i uredbi u oblasti zaštite životne sredine što je, također, direktan doprinos daljem pridruživanju EU i usklađivanju pravila i propisa Srbije kao pretpristupne zemlje EU.
Projekat se sprovodi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom – develoPPP.de koji finansira Njemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a implementiraju ga NALED, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH i Zajednica jedinica lokalnih samouprava (ZELS) iz Sjeverne Makedonije.
