Balkanske rijeke se i dalje suočavaju sa naletom izgradnje MHE, uključujući zaštićena područja, uz planove da se izgradi 3.000 brana u regiji. Brane sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju životinje koje tu žive. Prema stručnjacima za slatkovodne ribe, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.
Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine podržavaju Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, te apeluju na Vladu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) – Premijera Vlade FBiH, gospodina Fadila Novalića, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije i Parlament FBiH – da se Zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH – koji je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio 23. juna 2020. godine – hitno implementira u cijeloj FBiH, bilo izmjenom postojećeg zakonodavstva ili donošenjem novih propisa kojim bi se momentalno zabranila i spriječila daljnja nekontrolisana gradnja MHE u FBiH. U slučaju da Vlada FBiH ne postupi po ovom Zaključku, odnosno Parlament FBiH isti ne usvoji u formi posebnog zakona, nastavit će se sa ugrožavanjem hiljade kilometara toka divljih rijeka, kvalitete života lokalnih zajednica, prava na pristup pitkoj vodi, turističkog potencijala zemlje, kao i prirode i divljih životinja koje ovise o zdravim vodotocima.
„Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu da svojim primjerom postane prva u Evropi po zaštiti netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka na kontinentu“, rekao je Barney Long, viši rukovodilac za zaštitu vrsta u organizaciji Global Wildlife Conservation.
Zaključak o potpunoj zabrani izgradnje MHE kojim se štite rijeke potpuno je ohrabrenje, ali da bi to zaista urodilo plodom, sada se mora preinačiti u zakon. U suprotnom, MHE će nastaviti da nanose nepopravljivu štetu živom svijetu koji ovisi od slatke vode i ljudima koji tu žive, što će promijeniti ravnotežu ovih ekosistema koji doprinose ukupnom zdravlju naše planete.
Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu. Balkanske rijeke – poznate i kao „plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.
Balkanske rijeke se i dalje suočavaju sa naletom izgradnje MHE, uključujući zaštićena područja, uz planove da se izgradi 3.000 brana u regiji. Brane sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju životinje koje tu žive. Prema stručnjacima za slatkovodne ribe, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.
Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u Bosni i Hercegovini, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti. Uprkos tome, u Bosni i Hercegovini, 436 MHE su izgrađene, u nekoj fazi izgradnje ili planiranja.
U projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju. Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da Bosna i Hercegovina dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji. Iako postojeće MHE u Bosni i Hercegovini predstavljaju samo oko tri odsto ukupne godišnje proizvodnje energije u državi, uz ogromnu štetu po okolinu, vlada je nastavlja izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji malo doprinose „obnovljivoj energiji“.
“Političari u BiH mogli su uvidjeti da MHE izazivaju žestok otpor širom zemlje“, kaže Marsela Pećanac, osnivačica Ateljea za društvene promjene – ACT.
Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i zagađuju vodu i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Rijeke omogućuju i održivi razvoj ekoturizma, granu privrede koja potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama. Mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine rijeke smatraju dijelom identiteta. Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Bjelave i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom.
„Kad god posjetim balkanske rijeke, preplavi me njihova ljepota i izobilje“, kaže Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje „Plavo srce“ iz organizacije Riverwatch.
Ono što mu najviše upada u oči je to što se ljudi dižu da zaštite svoje rijeke i potoke – oni se ne bore za novac ili slavu, oni se bore za svoje rijeke, svoju zemlju i svoju budućnost. Ovo je jedinstven primjer u današnjem svijetu! Ali, ovim ljudima treba pomoć iz cijelog svijeta.
“Moramo se ujediniti da spasimo Plavo srce Evrope“, poruka je Ulrich Eichelmanna
“Pored poziva Vladi FBiH da formalno zabrani izgradnju MHE, organizacije za očuvanje prirodne sredine iz Amerike i Evrope apeluju i na drugi entitet u BiH, Republiku Srpsku (RS), da donese sličan zakon. Nakon inicijative FBiH, RS je takođe nedavno predložila sličan zaključak o zabrani izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos pritisku lokalnih zajednica”, naveli su u saopšenju za javnost iz fondacija Atelje za društvene promjene – ACT
