Berina Muhović magistrirala je na Odsjeku za genetiku i bioinžinjering na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu.
Ova 24-godišnja djevojka iz glavnog grada Bosne i Hercegovine interes prema prirodnim naukama gaji još od djetinjstva. Oduvijek je imala želju pomagati ljudima u smislu poboljšanja njihovog zdravlja, a ta njena želja je bila ono primarno i osnovno za sve kasnije što će doći.
“Još kao dijete imala sam čitave kolekcije knjiga i časopisa o hemiji, biologiji i fizici te sam imala običaj da lijepim zidove sobe sa meni interesantnim isječcima iz istih. Svijet oko sebe sam tada počela da posmatram kroz meni interesantnu prizmu, a to je svijet prirodnih nauka”, kaže Berina Muhović.
Za genetiku i molekularnu biologiju i njima relevantne discipline opredijelila se iz razloga jer u njima najpotpunije pronalazi odgovore na sva svoja “zašto” pitanja.
“Genomski i proteinski nivoi u ćeliji su definitivno meni najinteresantnija početna tačka i tačka do koje želim zaroniti kada je potrebno konstruisati pitanja i dati relevantne odgovore na razvoj kompleksnih bolesti i pronalazak terapeutika za liječenje istih”, govori naša sagovornica.
U svom dosadašnjem radu ponosna je na svaki rezultat istraživanja koji je na bilo koji način doprinio naučnoj zajednici.
“Izdvojila bih svoj nedavni angažman u okviru naučnog istraživanja na odjelu za Translacionu Onkologiju medicinskog univerziteta u Mainzu (TRON – Translational Oncology Mainz) u Njemačkoj. Radila sam na nekoliko projekata od kojih su svi uključivali rad s tumorskim ćelijama te primjenom naprednih naučnih metoda kao što su CRISPR aktivacijska tehnologija i viralni vektori u cilju upotpunjavanja znanja na području imunologije tumorskih ćelija”, objašnjava ova mlada genetičarka.
Dodaje da je osnovni cilj razvijanje i otkrivanje različitih bioloških markera koji mogu poslužiti u pronalasku personaliziranih imunoterapija za liječenje kancera i infektivnih bolesti te zajedno uz usku saradnju s farmaceutskim kompanijama, kao što je “BioNTech” kompanija iz Mainza pomoći u unaprijeđenju ljudskog zdravlja.
“Ono što me posebno raduje i na šta sam ponosna, pored ličnog uspjeha, je činjenica da je “BioNTech” jedna od vodećih svjetskih kompanija u pronalasku vakcine za COVID-19. Zadovoljstvo je bilo biti dio takve jedne kvalitetne priče kako naučni tako i društveno, gdje sam imala priliku upoznati sjajne mentore i kolege iz obje pomenute kompanije”, riječi su ove ambciozne Sarajke.
Naglašava ogroman značaj genetike i molekularne biologije u pronalasku vakcine za COVID-19.
“Osnovna znanja iz područja genetike i molekularne biologije svakako su preduslov za daljni rad i razvoj vakcine. Bez općeg znanja o SARS-Cov-2 patogenu, na kojem su naučnici radili i rade i dalje, kao što je skvenciranje genoma, strukturi proteina, signalnim putevima i imunološkim odgovorima koronavirusa, ništa ne bi bilo moguće. Dolazak pandemije na svjetsku scenu je definitivno zlatno doba za pomenute oblasti, što ne samo da je jasno vidljivo u domenu nauke, već svakako služi kao dokaz o tome koliko su ove grane bitne gledajući s društvenog aspekta. COVID-19 je svakako samo još jedan pečat i ponovni poziv na buđenje svijesti u društvu kada je u pitanju značaj stručnjaka iz oblasti genetike”, ističe Berina Muhović.
Činjenica je da se u naučna istraživanja u inostranstvu enormno više ulaže nego u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, ključ uspjeha u naučnom okruženju je u pozitivnoj atmosferi i zdravom odnosu među radnim kolegama.
“Ono što bih izdvojila kao pozitivno radno iskustvo koje sam obavljala vani, jeste nepostojanost segregacije na osnovu akademskog obrazovanja. Mi smo svi tim: jedan dan slušate vaše mentore, drugi dan ste vi mentor vašem mentoru i tako neprestano učimo jedni od drugih. Kolege i vaši mentori su veoma opušteni, obični ljudi koji vam dozvoljavaju da se razvijate kroz rad mnogo pravilnije. Kad kažem pravilnije, mislim na to da se mnogo ulaže u one kojima je potrebna pomoć pri prevazilaženju prepreka”, priča nam naša sagovornica te dodaje da je uz jednu takvu atmosferu progres zagarantovan.
Iako u Bosni i Hercegovini ima veoma kvalitetnih, sposobnih i ambicioznih mladih ljudi, ističe kako je zapanjujuće i tužno što se u našoj državi ne ulaže mnogo u nauku i razvoj iste.
“To nisu ljudi koji samo ostanu na svojim idejama i ambicijama već rade sve što je u njihovoj moći da se približe ostvarenju svojih ciljeva. Taj proces je veoma dug i pun prepreka, a zapravo prilika gdje bi država, trebala ponuditi odgovor ili pripomoći takvom jednom procesu. Bez novčanog ulaganja u istraživanja i stvaranja adekvatnih uslova za daljni razvoj naučnih istraživanja ne može se stvoriti potrebni sistem i napredak u kojem započeto postaje i ostvareno. Nažalost, zbog toga mladi traže privremeni ili dugoročni odgovor u zemljama u kojima su ogromna ulaganja u nauku i njen razvoj svakodnevnica i praksa već dugi niz godina”, smatra Berina Muhović.
Vjeruje da postoji dosta mladih koji u sebi kriju potencijal za bavljenje naukom, ali da ovdašnji obrazovni sistem čini da im se želja i intenzitet ka tome drastično smanji.
“Obrazovni sistem kakav je danas je veoma usko područje za takav jedan razvoj. Mislim da je esencijalno imati dobar, dinamičan, zanimljiv i pomalo drugačiji način interpretiranja svih kompleksnijih stvari u nauci koji će služiti kao okidač i uvod u naučni svijet kako bi pojedinici osjetili privlačnost i bliskost s materijom prije nego odbojnost”, mišljenja je naša sagovornica te dodaje da bi učitelji, nastavnici i profesori trebali biti najveći nosioci ovoga zadatka.
Potcrtava i činjenicu da živimo u digitalnom svijetu gdje postoji bezbroj interesantnih načina kada je u pitanju predstavljanje nauke.
“Obrazovni sistemi i načini predavanja sveli su se na minimalana ulaganja i trud da se probudi želja i interes kod mladih. Obično su matematika, fizika ili hemija grane koje u startu imaju tu neku negativnu konotaciju zbog kompleksnosti takve materije. Tako da studenti od početka stvore neku vrstu odbojnosti prema tim predmetima i odluče se za neku granu koja nije tako predstavljena”, kaže ova mlada Sarajka koja je učestvovala u organizaciji različitih zanimljivih radionica, seminara i obilježavanja bitnih dana u nauci kako bi se podigla društvena svijest o nauci.
Mladima poručuje da pronađu svoje “zašto” pitanje i da im ono, bez obzira na profesionalno opredjeljenje, bude osnovni pokretač i motiv za dalje.
“Uvijek težite da idete prema tome “zašto”, bez obzira da li se kretali brzo ili sporo i nikada ne odustajte. Pravite greške na tom putu. Griješite mnogo i zaljubljujte se u svoje greške jer one nikako nisu korak unazad ili zastoj već korak bliže pronalasku željenog odgovora”, riječi su naše sagovornice.
Ova mlada genetičarka i u budućnosti planira nastaviti svoju naučnu karijeru i usavršiti svoje znanje što je više moguće.
“Želim proširiti svoje vidike i sarađivati s kolegama na internacionalnom nivou kako bih imala što potpuniju sliku i iskustvo u nauci. Tako da pronalazak adekvatnog doktorskog studija svakako mi je od interesa kao sljedeći korak. Kvalitet, interes i pozitivno ocijenjene aplikacije svakako su prepoznali veoma poznati europski instituti, kao što je Fraunhofer Institut za ćelijsku terapiju i imunologiju u Njemačkoj”, zaključuje Berina Muhović.
