Nakon nekolicine prozivki koje su upućene meteorolozima, reagovao je mladi televizijski meteorolog, Nedim Sladić. Nije birao riječi prilikom objave opširnog teksta na svome Facebook profilu. Prenosimo njegovu objavu u cjelosti, bez korekcija.
I sam u zadnje vrijeme kada radim svoje prognoze najmanje nekoliko puta pretumbam rečenični sklop, naročito kad su kompleksnije sinoptičke stvari u pitanju.
Znate ono, kad spomenemo u izvještajima ciklona, anticiklona i sl. Svjesniji sam da ljudima treba relevantna INFORMACIJA u prezentaciji koju mogu razumjeti. Ali opet mi moramo spomenuti uzrok, recimo, šta je to što uzrokuje promjenjivo vrijeme.
Hrvatski i brojni europski meteorolozi to dosta rade. A onda, naravno, objasniti narodnim rječnikom poslije i posljedicu. Ako ne spomenemo uzrok vremena tog dana, može ispasti, kako ljudi tumače to često, da kopiramo prognozu sa interneta. Po toj logici može biti meteorolog i nas smatrati kao ljude koji uzimaju platu, a istovremeno možemo “lagati” narod i ne odgovarati za posljedicu koja se negativno može odraziti na stanovništvo. To je za nas najveća uvreda u ovom poslu u kojem ima more metarskih formula od kojih te glava zna zaboljeti, koju teško napamet možeš naučiti, a još teže savladati njenu pozadinu.
Radimo to i za one koji žele više znati, pružamo im i pozadinu fizikalne atmosfere, dakle mislimo i na njih. Sam lično spremam jednu prognozu nekoliko sati – od svih mogućih izvedenih analiza iz izlaza otprije 6, 12 sati i novog, uspoređenih prognoznih modela jer nije svaki isti s položajem sistema, do finalnog zaključaka koji ide kako prognoza. I naravno, ima tu i apliciranja intucije i iskustva, jer neke stvari imaju sličnosti sa događajima koje su se dešavale u prošlosti.
Recimo, ako je promjenjivo – ili je na visini atmosfere vlažan zrak koji uzrokuje takav tip vremena ili je u prizemlju snižen pritisak, ili postoji neka kombinacija. Nije atmosfera sva skoncentrisana u prizemlje kako ljudi misle, odnosno tamo gdje mi obitavamo. Ide se od podloge do obično 5,5 km visine, a može i iznad tog nivoa (obično do 200 hPa nivoa). Dakle slojevito analiziramo atmosferu. E zato se i spominju ciklone, anticiklone, visinske doline, kruženja zračnih masa i sl. Dosta je u samoj nauci apstraktnosti i prikrivenih detalja koje ne možemo predočiti ljudima.
Spominju se često meteoalarmi i njihova svrha. Alarmi su tu da bi se javnost informisala ukoliko dolazi neki događaj koji može ostaviti negativne posljedice po stanovništvo. Tu nadležnost ISKLJUČIVO imaju naši zavodi – FHMZ i RHMZ. Recimo kad su vrućine, postoje neki unaprijed utvrđeni kriteriji po kojima se daje žuti, narandžasti i crveni meteoalarm, a baziraju se obično na naučnim studijama i istraživanjima u kojima se posmatraju temperaturni pragovi pri kojem vrućina neugodno djeluje na zdravlje stanovništva i tu se općenito povezuje povezanost povećanog broja pacijenata uzrokovan vrućinom te nivo smrtnosti. Po tim istim pragovima, recimo, utvrđeno je da u zemljama zapadnog Balkana 32 °C je prag za žuti, 35 za narandžasti, 38 za crveni meteoalarm. Izuzetak je Hercegovina zbog svoje toplije klime – vrućina neugodno djeluje na stanovništvo tek tamo od 35, kada ide žuti, 38 za narandžasti, a sve iznad 40 je crveni meteoalarm.
Drugim riječima, nije isto kada je u Sarajevu 38 °C i u Mostaru. Za Sarajevo je ta brojka rijetka, dok je u Mostaru uobičajena pojava ljeti. Zato je tada vrijeme u Sarajevu opasno po život, a u Mostaru potencijalno opasno, budući da su stanovnici destljećima adaptirani na takav tip klime.
Jako je bitno spomenuti da je meteoalarm sistem rane najave koji ima za cilj spašavanje ljudskih života, ali i ljudske imovine – a to naročito vrijedi kad su u pitanju poplave, odnosno veće količine padavina u kratkom vremenskom intervalu.
Nemojte potcjenjivati, molim vas, nas meteorologe. Trebamo mi vama kad vama najviše treba. Kad trebate krečiti. Raditi kuće. Postavljati krovove. Ići na put. Na zimovanja. Na ljetovanja. Izlete. Trebamo vam. I mi vas rado dočekamo. Objeručke. I imajte, molim vas, zato malo više razumijevanja i prema ovoj inžinjerskoj profesiji i ovom polju, koje je sve bitnije budući da imamo snažne klimatske promjene koje utiču na sve aspekte života.
Trudimo se da vam uvijek predstavimo tačno analizirane informacije. I trudimo se da vam izvučemo žive glave i smanjimo neželjene posljedice onda kada je zaista opasno.
TEKST PREUZET, uz odobrenje sa Facebook profila meteorologa Nedima Sladića.
