Da li se i vi nakon susreta sa nekom osobom osjećate psihički iscrpljeno i umorno? Imate osjećaj da vas nisu razumjeli i da ste morali vagati svaku riječ i voditi tzv. razgovor „hod po jajima“? Izdvojili ste dva sata kako biste se ispričali sa nekim, a u tih dva sata ste uspjeli samo dvije rečenice izgovoriti, a ostatak vremena ste slušali probleme te osobe? Poštujete ljude oko sebe, a niste dobili istu reakciju nazad? Hranili ste odnos razumijevanjem, empatisanjem i slušanjem dok ta osoba hrani odnos pritiskom, negativnim temama i postavljanjem sebe na prvo mjesto? Ako ste osjetili ovo sve, možda ste samo negdje u vašem životu zaboravili postaviti granice.
Često se desi kada sebe tretiramo sa poštovanjem, kada brinemo za svoje potrebe i osjećanja, kada se slobodno suprostavljamo sa našim stavom i mišljenjem, opet nam se nekako desi da osjetimo da važna ili nevažna osoba iz našeg života prelazi granice. Druge učimo kako da tretiraju nas tako što se odmah na početku postavimo da vjerujemo u sebe, da vrednujemo sami sebe, kada pokažemo šta trpimo i šta želimo, a pogotovo šta ne želimo. Ali ponekad ni to nije dovoljno da druga strana shvati da sa svojim ponašanjem prelazi granice zdravog odnosa. Umjesto što izdate svaki puta sebe, postavite granice i time ojačajte samopoštovanje.
Postavlja se onda pitanje, kako postaviti granice da se ja osjećam dobro, ali da i druga strana ne shvati lično moje granice?
EMOCIONALNE: Na ovom polju često dominiraju pitanja koja ulaze previše u naš privatni život. Niko nema pravo da vam postavlja ili da se miješa u vaš život. Tu ne smijete sebi dozvoliti da osjećate grižnju savjesti ako ne odgovorite na ova pitanja. Ovdje možemo kategorisati i sve one situacije gdje vas neko bombarduje sa svojim problemima, nepotrebnim i iscrpljujućim detaljima, negativnim sadržajem, ogovaranjem, kritikovanjem pa čak i u onim situacijama gdje ste vi zauzeti sa obavezama, a neko vas nazove na telefon i ne pita kako ste, niti šta radite i odmah počinju sa iznošenjem svojih problema. Kako ćete znati koje su to granice da uspostavite na emocionalnom polju? Pa to su sve one situacije i pitanja gdje se istog trenutka osjećate neugodno. Slušajte svoje emocije. Što ih preciznije opišete, bolje će vas druga strana razumjeti. Prepoznavanje i razlikovanje vlastitih emocija je vaša odgovornost.
„Kada ćeš se udati/oženiti?“;„Kada ćeš završiti fakultet?“; „Zašto se s njim/ s njom zabavljaš?“; „Kakvi su vam problemi u porodici?“; „Kada ćeš roditi djecu?“ „Koliko imaš kilograma?“ „Kada ćeš naći momka/djevoku?“
Odgovori: „Osjećam se neugodno i frustrirano kada mi posatavljaš pitanja iz mog privatnog života. Cijenila/cijenio bih naš odnos više kada me o tome u budućnosti više ne bi ispitivala/ispitivao“
Ovako jednostavan odgovor će vam donijeti više lijepih emocija i mira, nego da uložite pet minuta umne kocentracije da nekako izbjegnete odgovor. Ako tražite izgovore kako da se izvučete od tih pitanja, ili zamucate i pogubite se i opet odgovorite im na pitanje, vi sami hranite onda takav odnos i odgovaranjem na takva intimna pitanja samo odobravate njihova ispitivanja u budućnosti.
MATERIJALNE: Nemate potrebu dijeliti ili posuđivati stvari sa drugima, ukoliko to ne želite. Najčešći primjer ove kategorije jeste kada kupite odjeću novu, a drugarica odmah traži da joj posudite kako bi ona to isto nosila ili se slikala u vašem outfit-u. U tim situacijama najčešće prihvatimo ulogu razmjenjivanja odjeće kako bismo izbjegli mogući konflikt ili neugodne emocije. Ali nas svakako čekaju opet neugodne emocije; sam čin da puštamo nekoga da nam radi stvari koje ne želimo, na kraju dana ćemo osjećati više ljutnju nego radost što smo pristali opet na nečiju ideju s kojom se ne slažemo. Ne samo kada je u pitanju odjeća naša, nego općenito to može biti bilo koja stvar gdje nemamo potrebu dijeliti sa drugima, kao npr. knjige, automobil, stan, kozmetika, novac itd.
„Mogla si mi posuditi tu haljinu da obučem za vikend“; „Mogao si mi posuditi auto da sljedeće sedmice odem na more“; „Čim pročitaš knjigu daj mi je da i ja“ (uglavnom ne vrate)
Odgovor: „Ne osjećam se jednostavno lijepo kada tražiš da ti posudim nešto za što sam vezana/vezan, značilo bi mi mnogo kada bi me u tome razumjela/razumio“
VRIJEME/ENERGIJA: Sigurno ste imali priliku doživjeti da na nečije planove odgovorite automatski „DA“ jer se bojite da ćete ispasti bezobrazni, nekulturni i arogantni ako kažete da niste za izlazak ili za planove koje vaše društvo napravilo. Postavljanje granice je na Balkanu dosta potcijenjeno i shvata se lično kada neko cijeni svoje vrijeme i energiju. Također, ponekad nismo raspoloženi da odgovorimo na poruke, da se javimo nekome i to je u potpunosti uredu. Danas društvene mreže su svima dostupne, ali to ne znači da i mi moramo biti 24h svima dostupni. U ovu kategoriju spada također i kašnjenje. Kada kasnimo na dogovoreni termin, često se izvinjavamo i sljedeći puta opet isto uradimo, umjesto da se zahvalimo što su nas ipak sačekali i potrudili se da sljedeći puta dođemo na vrijeme. Ili, zašto pristati na nekakav događaj gdje znamo unaprijed da će nam to isrcpiti svu energiju i da se nećemo osjećati najbolje, ali zbog pritiska društva pristanemo da idemo. Možemo ovdje navesti i vrijeme provedeno sa bilo kojom osobom gdje se poslije osjećate psihički iscrpljeno i gdje niste imali mogućnost da vi ispričate nešto, jer su od vas napravili da im budete samo „uho“ na njihove probleme. Pored toga, nekim ljudima je potrebna distanca da bi ojačali sami. Poštujte to. To su svi primjeri gdje je neophodno postaviti granice, a evo kako:
„Hoćeš li ići sa nama za vikend u novi restoran što je otvoren?“
Odgovor: „Hvala na pozivu, ali već sam isplanirala vikend“
„Zašto mi ne odgovaraš na messenger, vidim da si online?“
Odgovor: „Nije do tebe, jednostavno nisam uvijek raspoložena/raspoložen za konverzaciju i kada odgovaram na poruke volim se posvetiti tom razgvoru, a ne radi reda odgovarati. Zaista cijenim naš razgovor, ali nisam uvijek u prilici da odgovaram“
„Kasnit ću pola sata, nemoj se ljutiti“
Odgovor: „Razumijem da si u žurbi i da ti treba još vremena da se spremiš, ali isto tako i ja cijenim svoje vrijeme i vrijeme kada odredim za naše viđanje. Voljela/volio bih kada bi to više poštovala“
„Hajde izađi sa nama, rekla/rekao si da ćeš ići sa nama“
Odgovor: „Hvala još jednom na pozivu. Kada sam pristala/prstao da idem, tada se nisam ovako osjećala. Mnogo bi mi značilo da imate razumjevanje za moju situaciju“
„Hoćemo li opet sutra na kafu?“
Odgovor: „Hvala na pozivu. Zaista volim što imaš povjerenja u mene da mi pričaš sve detalje, ali bih mnogo cijenila/cijenio kada bih i ja mogla/mogao tebi ispričati svoja dešavanja, jer često dođem kući sa uvjerenjem da nisi bila/bio zainteresovana/zainteresovan za moju priču“
MENTALNE: U ovu kategoriju spadaju naše misli, vrijednosti i uvjerenja. Važno je napomenuti da svaka individua ima različite misli i uvjerenja i kao takva trebamo ih prihvatiti. Nekome je odmor meditacija i dobra knjiga, a nekome je odmor dobra kafa sa društvom. Nekome je izdušni ventil pričati o problemu, a nekome je izdušni ventil otići u teretanu i kroz fizičke aktivnosti izbaciti sve misli koje nisu korisne. Dakle, važno je da ostali poštuju naše radnje koje proizlaze iz naših misli, ali sa druge strane i mi trebamo shvatiti i poštovati radnje druge osobe, a ne nametati naše vrijednosti.
„Zašto meditiraš, to ti je samo gubljenje vremena“; „Vidi one, bolje joj je da radi po kući nego što ide u teretanu“; „Ne razumijem zašto ide sa prijateljem na kafu kad može sa mnom“; „Zašto se ona/onaj oblači onako“
Odgovor: Poštujući svoje JA, zauzimanjem stava i suprotstavljanjem pokazujemo da imamo samopouzdanja i samopoštovanja. Ukoliko osoba stalno ispituje vaše radnje koje donose vama dobro, a ne podržavaju vas jer se razlikujete od ostalih, vrijeme je da se od takvih osoba jednostavno distancirate. Maslovljeva hijerarhija potreba nam ukazuje koliko je važna potreba za prihvatanjem. Svako ko kritikuje vas, vaše potrebe i misli, vaše odluke ili rituale iz svakodnevnog života koje ste sebi napravili – potrebno je da distancirate u životu. Sve što vam donosi unutrašnji mir, a da pri tome nikoga ne ugrožavate i ne nanosite bol, treba hraniti i njegovati. Niko nema pravo da vam govori kako da živite i šta da radite. To već prelazi u toksične odnose i manipulativne osobe. Na ovo im jednostavno možete odgovoriti: „Hvala na savjetu, ali ja znam šta je za mene dobro, kao što ti znaš šta je za tebe dobro“.
FIZIČKE: Veoma je važno postaviti granice kada nekoga pozdravljate. Neko se pozdravi rukovanjem, neko zagrljajem, a neko poljupcem. Svako od nas preferira različite pozdrave. Također, fizička distanca igra veliku ulogu kako ćemo se osjećati pored neke osobe. Ako nam se osoba previše približi tokom razgovora, osjećat ćemo se anksiozno i neugodno. Neverbalna komunikacija je ključna u tome. Kada nam je neko fizički blizu, daje toj osobi znak da je sa nama ostvarila privržen odnos, dok mi još nismo dostigli to tog nivoa. Kako bi izbjegli bilo kakve neugodne situacije, najbolje je da odmah na početku jasno kažete i pokažete osobi na koji način mogu vas pozdravljati.
„Pa kako si mi, dođi da te zagrlim“
Odgovor: „Hvala na pitanju, ali bih radije da nađemo naš zajednički univerzalni pozdrav gdje ćemo se i ti i ja osjećati ugodno. Nije do tebe, samo praktikujem drugi vid pozdravljanja“
Još jednom da rezimiramo:
- Jasno moramo znati šta želimo, a šta ne želimo
- Opišimo jasno kako se osjećamo
- Naučimo reći „NE“
- Budimo direktni
- Sebi moramo dati obećanje da ćemo biti dosljedni u tome
- Radimo na svom samopouzdanju i samopoštovanju
- Budimo jasni u tome šta tolerišemo, a šta ne
- Poštujmo granice drugih ljudi, a ne očekivati da drugi poštuju naše granice
Nije dobro da zapostavite sebe i svoje potrebe da biste udovoljili drugima. Samozanemarivanje ne donosi dobre rezultate. Ukoliko osoba kojoj postavite granice se naljuti na vas ili protestuje, znajte da ste dobru odluku donijeli i da je to pokazatelj da su granice u takvom odnosu itekako bile potrebne.
Stoga, postavljam ti granice kako bismo se zbližili, a ne udaljili.
Autor: Nela Banjić
Bilješka o autoru: Nela Banjić rođena je 25.01.1995. godine u Gifhornu (Njemačka). Diplomirani je pedagog/psiholog, sa iskustvom profesorice psihologije, logike i filozofije u srednjoj školi. Aktivistica je koja se zalaže za liderstvo mladih, prava žena te za teme usmjerene ka vlastitom duhovnom razvoju, a sve sa ciljem da doprinose razvoju zajednica u Bosni i Hercegovini, a time i cijelog svijeta. Govori njemački i engleski jezik, svira gitaru i zaljubljenica je u jogu.
