Edna Supur (31) iz Bugojna zaposlena je u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo, gdje je trenutno na specijalizaciji iz pedijatrije.
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Autorica je i koautorica više naučnih i stručnih radova, kao i poglavlja u stručnim medicinskim udžbenicima.
Koliki je značaj dojenja za zdrav razvoj djeteta u prvim mjesecima života?
Majčino mlijeko je jedini prirodan izvor svih nutritivnih sastojaka potrebnih novorođenčetu i u potpunosti je prilagođeno svim njegovim potrebama. Dojenje ima brojne kako kratkoročne, tako i dugoročne pozitivne efekte na zdravlje djeteta. Tokom prvih mjeseci života imunološki sistem još nije dovoljno razvijen da bi se mogao oduprijeti uzročnicima bolesti iz okruženja. Majčino tijelo proizvodi antitijela za bolesti kojima je izložena u svojoj okolini, pa majka proizvodi mlijeko po mjeri za borbu protiv bolesti kojima su izložene ona i njezina beba. U toku akta dojenja, blizina i kontakt sa majkom omogućavaju bolju emocionalnu vezu koja značajno utiče na mentalni razvoj djeteta. Naučno je dokazano da su djeca koja doje u kasnijoj životnoj dobi manje sklona pretilosti, koja predstavlja osnovu za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Važno je naglasiti da dojenje ima nedvojbene koristi i za majke; prije svega pomaže u redukciji kilograma nakon trudnoće. Rezultati brojnih studija svjedoče da dojenje smanjuje učestalost pojave karcinoma jajnika i karcinoma dojke kod dojilja. Smanjenje rizika od karcinoma dojke povećava se s ukupnim vremenom dojenja. Nakon poroda, bebino sisanje stimuliše otpuštanje hormona oksitocina koji daje signal dojkama da otpuste mlijeko iz mliječnih kanalića, ali istovremeno potiče i kontrakcije maternice, pomažući na taj način vraćanje maternice u prvobitni položaj.
Koliko dugo se preporučuje dojenje i zašto?
U „Globalnoj strategiji za prehranu dojenčadi i male djece”, koju je izdala Svjetska zdravstvena organizacija u saradnji sa UNICEF-om preporučuje se da bi dojenčad trebala biti isključivo dojena prvih šest mjeseci života kako bi im se osigurao optimalan rast i razvoj. Nakon šestog mjeseca života, a sa ciljem zadovoljavanja povećanih nutritivnih potreba, dojenčetu je potrebna odgovarajuća dohrana kao dopuna dojenju.
Koje su najčešće zablude o dojenju s kojima se susrećete u praksi?
Jedna od najčešćih zabluda u svakodnevnoj kliničkoj praksi odnosi se na pogrešno shvaćene kontraindikacije za dojenje u slučajevima kada majka koristi određenu terapiju. Nerijetko se dešava da majke, uslijed straha i nedovoljne informisanosti, nepotrebno prekidaju dojenje tokom primjene lijekova, iako za to ne postoje medicinski opravdani razlozi. Stoga je od izuzetne važnosti da se prije započinjanja bilo koje terapije konsultuju sa nadležnim ljekarom, kako bi se donijela informisana i stručno utemeljena odluka.
Kada je opravdano uvesti adaptirano mlijeko?
Vrlo mali broj bolesti majke, prvenstveno onih infektivne prirode, predstavlja prepreku za dojenje, pa se rijetko dešava da se od samog početka preporučuje uvođenje adaptiranih mliječnih formula. Postoje i izuzetne situacije u kojima bi, zbog ozbiljnosti majčine bolesti, dojenje moglo dodatno pogoršati njeno zdravstveno stanje. Također, u nekim slučajevima smanjene proizvodnje mlijeka, uz dojenje je potrebno uključiti i adaptirane formule. Važno je istaći da se pri kombinovanju dojenja i adaptiranog mlijeka uvijek prvo nudi majčino mlijeko, a tek nakon toga bočica. Kada je riječ o medicinskim indikacijama kod novorođenčadi za upotrebu mliječnih formula, one su vrlo rijetke. Obično se radi o stanjima u kojima beba nema određene enzime potrebne za varenje pojedinih sastojaka majčinog mlijeka. U takvim slučajevima postoje posebne, terapijske mliječne formule prilagođene njihovim potrebama.
Koji su Vaši najvažniji savjeti za novopečene roditelje?
Svaka beba je jedinstvena; iz tog razloga ono što je funkcionisalo kod bilo koga iz vaše okoline ne mora nužno odgovarati i vašoj bebi. Zato je važno osluškivati potrebe vlastite bebe i prilagoditi se njenom ritmu. Istovremeno, nemojte se ustručavati potražiti pomoć. Mnogi, prvenstveno mladi roditelji, prolaze kroz čitav spektar emocija – od sreće i uzbuđenja do straha i iscrpljenosti – jer pokušavaju sve samostalno obaviti. Briga o bebi, kućanski poslovi, manjak sna i oporavak nakon porođaja predstavljaju veliki izazov, pa je podrška okoline od izuzetnog značaja.
Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?
U svom budućem profesionalnom radu planiram se aktivno posvetiti preventivnom djelovanju u oblasti pedijatrije. Prevencija u pedijatriji predstavlja temelj savremene medicinske prakse, a moja profesionalna ambicija je da se kroz kontinuirano usavršavanje aktivno posvetim njenom unapređenju i primjeni u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Prevencija u pedijatrijskom uzrastu je osnova za zdravo odraslo stanovništvo.
