Kultura konteksta u kojem živimo najčešće nosi u prošlosti kreirane poruke fokusa na „greške“ („pokvarićemo ga“, „razmazićeš je“ i slično). Pozitivne poruke, pa i sama sama ljubav se potpuno podrazumijevala ali nije uvijek verbalizirana. Ljubav se pokazivala kroz brigu i strahove, autoritet se gradio kroz korekcije i popravljanje ponašanja, ne kroz emocionalni jezik i kroz povezanost.
Da li može drugačije? Da li bi promjena fokusa sa kontrole, straha i kritike na pozitivne poruke, „lov“ u stvarima koje osobe do kojih nam je stalo rade dobro, refleksija osjećaja u pogledu toga „osjećam se zadovoljno i sigurno jer si tu, jer postojiš“ mogla ljude učiniti sretnijim, odnose zdravijim i ispunjenijim?
Zdrave partnerske veze i zdravi odnosi su ključ sigurnosti, u sigurnim odnosima rastemo i učimo, povezanost nas čini sretnijim i zadovoljnijim, i naša osnovna potreba od samog rođenja jeste zdrava i sigurna veza. To je put izgradnje onog mjesta sigurnosti koje gradimo u sebi koje nam kaže „Dobro je“, „Svijet je sigurno mjesto“, „Sve će biti u redu“!
Znajući da je komunikacija osnova izgradnje sigurne baze unutar samoga sebe i unutar veze, koje to signale šaljemo jedni drugima? Ne zaboravimo da je komunikacija kada okrenemo leđa, nasmješimo se, kolutamo očima, dodirujemo jedni druge, povisimo ton, utišamo glas, čak i kad ne komuniciramo i tada komuniciramo i još više od toga. Neverbalno, glas i još riječi koje nisu sve. Da li je komunikacija negativna ili pozitivna i kako je naše tijelo i naš mozak „čita“?
U redu je ako prepoznamo da nemamo unutarnji model primjene pozitivne poruke u komunikaciji i da nismo sigurni kako izgleda zdrava razmjena u odnosima. Ako ne znamo dati pozitivnu poruku, a da se ne osjećamo slabo ili lažno, osjećamo nelagodu kada trebamo validirati emocije, nije to naš karakterni problem, nego kulturološki deficit učenja, nemamo iskustvo kako se to radi.
Kako to prevazići, kako naučiti vještinu reguliranja odnosa, kako izdržati stres i konflikt i pomiriti međusobne razlike?
1. Razdvojite pozitivnu komunikaciju od pohvale! To bi značilo da je pozitivno signal refleksije unutar nas samih i načina na koji je nečije ponašanje djelovalo na nas. To je signal viđenja. S druge strane stvara se slika „Viđen sam“, potreban, vrijedim. Reći ćemo „cijenim to što si rekao“, „vidim da si se potrudila“, „znači mi kako si to napravio“, „to je stvarno mene učinilo sretnim“ i to bi bio relacijski signal sigurnosti u odnosu, ne kompliment.
2. Učite mikro ponašanja, a ne stavove! Stavove je teško promijeniti, ponašanja mnogo lakše. Ako barem jednom dnevno prije nego krenemo u korekciju ili kritiziranje, validiramo napor druge osobe i validiramo sopstvene osjećaje u vezi s tim, na dobrom smo putu.
3. Normalna je nelagoda! Izgledaće vam glupo i neprirodno kada to govorite, ali to ne znači ništa nenormalno. Znači da vam je to neprirodno i da radite nešto što nikad niste vidjeli. Naš mozak to doživljava kao nelagodu, blagu ugroženost i socijalni rizik.“Neugodno ne znači pogrešno, to znači novo.” Istraživanja koja se bave utjecajem negativnih poruka u odnosu na pozitivne u odnosima kažu da pozitivne poruke naspram negativnih, vrlo pozitivno utječu na odnose, jačaju osjećaj vrijednosti, stvaraju prostor za lakše izlaženje na kraj sa konfliktima jer jačaju bazično povjerenje. Pozitivne poruke nas čine sretnijim, primjećenim i vrijednim poštovanja, raste nam samopouzdanje i osjećaj sigurnosti. Osjećaj potvrde da vrijedimo potiče dublje i stabilnije socijalne veze, ne doživljavamo jedni druge kao prijetnju ili kritičkog procjenjivača. Negativne poruke i stalne kritike duboko narušavaju odnose, uništavaju osjećaj vrijednosti i samopouzdanja, povećavaju napetost, stresne reakcije, te doživljaj prijetnje u odnosima raste.
4. Koristite proporciju 5:1. Ova proporcija, kažu istraživanja koja su se bavila stabilnim i zdravim odnosima u brakovima (Gottman) da svaki brak ima nesuglasice, ali je razlika u tome kako se parovi nose sa njima. Ključna razlika između sretnih i nesretnih parova leži u odnosu pozitivnih i negativnih interakcija. Za svaku jednu negativnu interakciju potrebno je najmanje pet pozitivnih kako bi veza ostala stabilna i zdrava. Negativna interakcija, odnosno kritika ima mnogo jaču emocionalnu težinu u odnosu na pozitivnu i ovaj omjer predstavlja i „amortizer“ u trenutcima konflikta i neslaganja, što je također neizbježno.
5. Šta možemo raditi više, a da bi naši odnosi sa drugima bili sretniji i zdraviji? Aktivno slušajte, bez ometanja, spustite mobitel sa strane i postavite „svjesnu namjeru“ da ćete stvarno slušati. Pokažite interes i budite prisutni u trenutku. Potvrdite osjećaje, kako svoje, tako i osjećaje drugoga. Koristite humor i toplinu u komunikaciji.Budite zahvalni za sve što se možda ponekad podrazumijeva. U zdravim vezama konflikt ne nestaje, ali postaje sigurniji. Neslaganja ne nestaju, ali ih okružuje toplina, humor i potvrda vrijednosti. Ovaj omjer 5:1 ne znači da ignorišemo probleme, trudimo se „biti fini“, ne govorimo stvari jedni drugima koje su neugodne. Ovaj omjer prosto znači da možemo reći neugodno, kritikovati bez poniženja jer se negativno dešava unutar toplog odnosa u kojem postoji povezanost, što otvara vrata za zdravu korekciju i dublji osjećaj sigurnosti.
Negativno je neizbježno, ali ne treba dominirati jer ljudi najbolje rastu u sigurnim odnosima. Sigurnost se gradi pozitivnim signalima, a takav odnos može preživjeti i izdržati stres, razlike i konflikt. Ovaj model djeluje jer štiti odnos dok se rješava problem, uči ljude kako biti u odnosu, primjenjiv je na sve odnose: partnerske, roditeljstvo, timove, prijateljstvo..Vježbajte novo na glas, nije dovoljno samo razumjeti, krenite sa neutralnim situacijama, prvo koristite sa bliskim osobama i odnosima u kojima se osjećate sigurniji. Primjena pravila 5:1 jača povjerenje jer pozitivne interakcije jačaju osjećaj sigurnosti, smanjuje konflikte jer se negativne situacije lakše amortizuju, povećava emocionalnu bliskost jer se ljudi osjećaju viđeno i cijenjeno, poboljšava komunikaciju jer ton postaje konstruktivniji, a odnosi postaju otporniji na stres.
Šta možete uraditi već danas: počnite dan sa toplinom: pozdrav ili osmijeh, zahvalite se za stvari, ljude i odnose koji su se do sad podrazumijevali, pohvalite prezentaciju kolege, recite da vam se sviđa nečiji stil komunikacije, oblačenja, šta god, ako je primjereno zagrlite nekoga, koristite humor i šalu gdje god je moguće, pokažite da aktivno slušate, vježbajte namjeru aktivnog slušanja, pohvalite napor, ne samo rezultat, pošaljte pozitivnu poruku. I neibježno je da osjetite frustraciju. Tada osvijestite disanje, pravite kratke pauze prije nego komentirate nešto što vas je iznerviralo, govorite u „ja porukama“, pratite i slušajte sebe i svoje reakcije.
Bilješka o autoru: Nermina Bečirević je certificirana psihoterapeutkinja (EAP) sa više od tri decenije iskustva u radu s pojedincima, porodicama i organizacijama. U svom pristupu kombinuje psihoterapiju, mindfulness, sistemsko razmišljanje i kreativne alate kako bi podržala emocionalno iscjeljenje i lični rast. Kao učiteljica mindfulnessa i certificirana Points of You® praktičarka, pomaže ljudima da uspore, ponovo se povežu sa sobom i kroz život koračaju s većom prisutnošću i otpornošću. Kreira siguran prostor bez osuđivanja koji omogućava uvid, promjenu i održivu transformaciju, kroz terapiju, coaching, grupni rad, radionice i mentorski rad s liderima.
