Azra Ahmić je vanredna profesorica i prva dekanesa Internacionalnog univerziteta Travnik, te gostujuća profesorica na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo.
Njeno istraživačko i nastavničko djelovanje obuhvata oblasti ekonomije, menadžmenta i finansijskog prava. U razgovoru za dobarportal.net govorila je sa stručne, ekonomske strane o Crnom petku, prazničnim sniženjima i stvarnim posljedicama.
Zašto nas Crni petak toliko uzbuđuje – je li to stvarno samo “jeftinija kupovina” ili se u pozadini dešava nešto mnogo dublje?
Crni petak nije samo dan sniženja, to je dan masovne „emocionalne euforije“. Svaki put kad vidite -30%, -50% ili „samo danas“, vaš mozak dobija mali talas instant zadovoljstva. Ne reagujemo samo na cijenu – reagujemo na osjećaj da smo „uhvatili priliku“, da smo bili pametniji od sistema. I tu se krije zamka: često ne kupujemo zato što nam treba, nego zato što želimo da osjetimo taj kratki talas uzbuđenja. Nažalost, račun u banci se ne vodi emocijama, nego brojkama – i tu nastaje problem.
Advent kalendari, “deal of the day”, popusti koji se mijenjaju svaki dan – da li je to samo simpatična igra ili pravi mali trening zavisnosti?
Advent kalendari i dnevne ponude funkcionišu kao digitalni ritual iščekivanja: svaki dan malo uzbuđenja, svaki dan mali dopaminski “klik”. To izgleda bezazleno, ali psihološki podsjeća na mehanizme kod igara na sreću – nikad ne znaš hoće li baš danas biti “tvoja” ponuda. Brendovi to odlično znaju i tako nas uče da svaki dan provjeravamo aplikacije, newslettere i web shopove. Ako primijetite da vam je prvi jutarnji refleks „da vidim šta je danas na sniženju“, to je već znak da vas marketing vodi, a ne vi njega.
Često vidimo haos u tržnim centrima: gužve, redovi, nervoza. Šta se dešava s našim ponašanjem u masi na Crni petak?
U masi se lako izgubi granica između „treba mi“ i „svi kupuju, uzeti ću i ja“. Mentalitet krda pojačava osjećaj da nešto propuštamo ako ne učestvujemo. Kada vidimo puna kolica, redove i ljude koji se “bore” za zadnji artikal, naš mozak dobija poruku: „ovo mora biti vrijedno, čim se svi guraju“. Tada prestajemo razmišljati racionalno i prebacujemo se u mod instinkta – da ne ostanemo kratkih rukava. Zato je nekad najzreliji potez na Crni petak – ostati hladne glave i ne pratiti gomilu.
Crni petak često završi praznim novčanikom i punim osjećajem krivice. Može li ta vrsta kupovine uticati na mentalno zdravlje?
Može – i te kako. Nakon “shopping high” često dolazi “račun low”. Prvo: euforija, osjećaj moći, uzbuđenje, ideja da je “sve bilo super povoljno”. Poslije: umor, preispitivanje, račun u minusu, „da li mi je ovo zaista trebalo?“. Taj sudar zadovoljstva i kajanja stvara unutrašnju napetost, ponekad i osjećaj neuspjeha ili nedostatka kontrole nad sopstvenim životom. Ako se to ponavlja iz godine u godinu, Crni petak prestaje biti zabavni popust i postaje obrazac autodestruktivnog trošenja. Mentalno zdravlje počinje zdravim granicama – i prema ljudima, i prema trošenju. Tu je važno napraviti rez: ne prekoravati sebe, nego učiti iz toga; napraviti jasniji plan za iduću godinu; shvatiti da je autentična briga o sebi više od jedne dodatne kese iz tržnog centra.
Kako objašnjavate fenomen “dodavanja još jedne sitnice” u korpu? “Pa kad je već popust…” – je li to gubitak kontrole ili podsvjesna manipulacija marketinga?
To je orkestarska manipulacija. Brendovi mjesecima planiraju kako će aktivirati naše emocije na Crni petak. Jedna stavka, pa “predlažemo dodatno”, pa “kupci su kupili i ovo”, pa “ostao je zadnji na stanju”… Naš mozak voli igre – svaki put kad dodamo nešto u korpu, mozak se osjeća kao pobjednik. Taj posljednji artikal je nagrada, trofej za “dobar ulov”. Marketing to zna. Zato Crni petak nije samo prodaja – to je scenarij u kojem su kupci ti koji misle da vladaju, dok zapravo – plešu po tuđoj muzici.
U kojoj mjeri Crni petak stvarno donosi uštede – ili je to samo veliki marketinški trik?
Istina je vrlo jednostavna: Crni petak donosi uštedu samo onima koji znaju šta kupuju.
Za sve ostale, to može postati najskuplji dan godine. Mnogi trgovci koriste strategiju “prvo podignemo cijenu – pa je spustimo”. Neki jednostavno napišu “akcija”, bez da zapravo spuste cijene. Naravno, postoje i stvarni popusti. Mobitel koji tokom godine košta 1.200 KM zaista može pasti na 899 KM – ako ste pratili cijene i znate šta gledate. Ali “popust” od 20% na jaknu koju ste probali tri puta i svaki put zaključili da vam ne stoji – to nije ušteda, to je emocija maskirana kao logika. Na kraju, Crni petak nije bitka za najnižu cijenu – to je bitka između vaše racionalnosti i tuđeg marketinga. Pitanje je samo: ko će pobijediti ovaj put?
Kako iz ekonomske perspektive posmatrate fenomen Crnog petka?
Crni petak je savršeni ekonomski paradoks. To je dan kada se globalni potrošački sistem pretvara u adrenalinski sport. Sa jedne strane, trgovci obaraju cijene da oslobode zalihe, podignu promet i pretvore jedan dan u najprofitabilniji trenutak čitavog kvartala. Sa druge strane, potrošači ulaze u “finansijski trans” – osjećaj da mogu dobiti više za manje. Međutim, iza tog haosa stoji sofisticirana psihologija tržišta: emocije prodaju, a ekonomija samo računa. Crni petak nije samo “dan sniženja”, to je dan kada vidimo kako se mikro–odluke pojedinaca (impulsivna kupovina, panično slanje novca) pretvaraju u makro–trendove (skok BDP-a sektora trgovine, rast prihoda trgovinskih lanaca). On je ogledalo – i naše kupovne moći i naših slabosti.
Koliko je važna finansijska pismenost i kako da građani donesu ispravne finansijske odluke?
Finansijska pismenost je možda najveća supermoć u savremenom društvu.
U svijetu gdje se emocije prodaju kroz “ograničene ponude”, a impuls je jači od planiranja – jedino znanje štiti novčanik.
Kako donositi mudre odluke?
- Napravite listu – šta vam stvarno treba, šta bi bilo lijepo imati, a bez čega možete živjeti – i držite se nje kao kodeksa.
- Postavite budžet – maksimalni iznos koji smijete potrošiti i ne prelazite ga, čak i ako „iskače savršena ponuda“. Sve preko toga nije rasprodaja, nego greška.
- Pitajte se iznova: “Da li bih ovo kupio/la i da nije sniženo?”
- Ne kupujte da popunite dosadu, tugu ili umor. To nikada ne završi jeftino.
- I najvažnije: kupovina nije dokaz uspjeha. Pametno trošenje jeste. Najveći luksuz danas nije imati još jednu stvar, nego imati mir – u glavi, u srcu i na računu u banci.
Crni petak može biti sjajan saveznik ako ga vodite vi. Ili opasna zamka ako ga vode – emocije.
Kakav je uticaj Crnog petka na ekonomiju: da li je to samo kratkoročna potrošnja ili ima dugoročne efekte?
Crni petak je inekcija ekonomskog kofeina. Kratkoročno – podiže potrošnju, puni police trgovaca, pomiče sektor maloprodaje i gradi statističke vrhunce. Ali dugoročno – pitanje je koliko smo zaista dobili. Ako vam Crni petak razbije kućni budžet i nađete se u situaciji da štedite drugi dio godine da “zakrpate rupu” – dugoročni efekat nije sjajan. Ekonomija koja se previše oslanja na jednu sedmicu “kupovnog ludila” ima problem strukture. Idealna potrošnja je ravnomjerna, racionalna i održiva, a ne koncentrisana na jedan dan. Uz to – Crni petak može dugoročno narušiti povjerenje kupaca ako shvate da su popusti često iluzija. Jedino ako građani nauče da kupuju pametno, a trgovci da budu transparentni – Crni petak postaje više od “žrtvenog dana kreditnih kartica”.
