Dalila Čamdžić je apsolventica Medicinskog fakulteta SSST Univerziteta u Sarajevu. Osim toga, ova 25-godišnjakinja je menadžerica organizacije Longevity Education Hub, gdje radi na promoviranju obrazovanja o medicini dugovječnosti kroz razne projekte i saradnje sa svjetski poznatim doktorima, naučnicima, kompanijama i univerzitetima.
Također se bavi istraživanjem tema koje povezuju medicinu, zdravlje i dugovječnost. Ponosna je što je ambasadorica za Bosnu i Hercegovinu ispred zajednice Healthgevity Nation, najveće online zajednice za zdravlje i dugovječnost na svijetu.
Odakle interes za medicinu?
Moje interesovanje za medicinu razvilo se postepeno. Završila sam IB MYP i IB DP program u Drugoj gimnaziji Sarajevo, gdje sam, prilikom izbora predmeta za IB DP, morala odlučiti kojim putem želim ići. Nisam imala jasnu ideju o budućnosti i odluku sam donijela u zadnji čas. Moja majka je uvijek željela da postanem stomatolog, ali ja sam oduvijek bježala od prirodnih nauka jer su mi djelovale naporno. Na kraju sam izabrala medicinu, jer mi se činila izazovnom i nije zahtijevala matematiku, koja nije bila moja jača strana, uprkos tome što sam cijeli život bježala od prirodnih nauka. Danas, kada se osvrnem, ponosna sam na svoj izbor. Medicina mi omogućava da pomažem ljudima, olakšavam njihove poteškoće i na neki način im uljepšavam život. Smatram da je to najhumaniji poziv i, iako nisam očekivala da ću završiti u ovom polju, sada s uvjerenjem mogu reći da bih, da se vratim u prošlost, opet izabrala isto.
Šta je to medicina dugovječnosti?
Medicina dugovječnosti je multidisciplinarna grana medicine koja se fokusira na produžavanje životnog vijeka i poboljšanje kvalitete života kroz istraživanje i intervencije koje se bave zdravljem tokom starenja. Ova oblast analizira različite faktore koji doprinose dugovječnosti, uključujući genetiku, ishranu, fizičku aktivnost, san i stres. Cilj je razviti strategije i preporuke koje će ljudima pomoći da ostanu zdravi i aktivni što je duže moguće. Medicina dugovječnosti također istražuje uticaj tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, koja može unaprijediti personalizaciju zdravstvene njege i identifikovati rizične faktore za razvoj bolesti.
Koji su to trenutni trendovi kada je riječ o dužini života?
Trenutni trendovi vezani za dužinu života pokazuju promjene u pristupu zdravlju i starenju. Povećava se svijest o uticaju stresa na fizičko i mentalno zdravlje, što dovodi do naglaska na tehnike upravljanja stresom kao što su meditacija i joga. Također, značaj pravilne ishrane, koja uključuje obilje voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti, postaje sve više prepoznat kao ključ za očuvanje zdravlja. Uz to, raste interes za istraživanje kako okolišni faktori, poput zagađenja i načina života, utiču na starenje, što dovodi do povećane ekološke svijesti i odabira održivih životnih navika. Nova istraživanja također ukazuju na značaj socijalne povezanosti; osobe koje su aktivno uključene u društvene aktivnosti i imaju podršku zajednice često uživaju u dužem životu i boljem zdravlju. Genetska istraživanja pokazuju kako određeni geni mogu uticati na predispoziciju za bolesti, što potiče interesovanje za personalizaciju prehrambenih i životnih navika. Tehnologija, naročito umjetna inteligencija, igra značajnu ulogu u analizi podataka o zdravlju i pruža alate za praćenje i unapređenje životnih navika, čime se doprinosi cjelokupnom pristupu dugovječnosti.
Kojim aktivnostima se može utjecati na dugovječnost?
Postoji nekoliko konkretnih aktivnosti koje mogu značajno utjecati na dugovječnost. Prvo, redovno vježbanje, uključujući aerobne aktivnosti poput trčanja ili plivanja, te trening snage i fleksibilnosti poput joge, pomaže u održavanju fizičke kondicije. Također, zdrava ishrana, bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, uz ograničavanje prerađene hrane i šećera, ključno je za očuvanje zdravlja. Osiguranje kvalitetnog sna i upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja, poput meditacije, dodatno doprinose dugovječnosti. Održavanje socijalnih veza s porodicom i prijateljima, kao i aktivno uključivanje u društvene aktivnosti, pomaže u poboljšanju mentalnog zdravlja. Pametni gadgeti, poput fitness narukvica i aplikacija za praćenje zdravlja, mogu biti korisni jer omogućuju praćenje fizičke aktivnosti, kvaliteta sna i prehrambenih navika, što pomaže ljudima da postave ciljeve i ostanu motivisani. Redovne zdravstvene provjere, izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjernog unosa alkohola, te edukacija o zdravlju također igraju ključnu ulogu. Na kraju, usvajanje održivih životnih navika, kao što su recikliranje i smanjenje upotrebe plastike, doprinosi ne samo ličnom zdravlju, već i zdravlju naše planete.
Koji su trenutni projekti na kojima radite?
Trenutno sam aktivno uključena u nekoliko značajnih projekata unutar tima Longevity Education Hub. Kao koautor, radim na unapređenju Longevity Medicine 101 i 201 kurseva, gdje ažuriram sadržaj novim informacijama, istraživanjima i trendovima u medicini dugovječnosti, a unaprijeđene verzije kurseva bit će dostupne do kraja godine. Također, surađujem s Fakultetom Kedokteran Universitas Negeri Makassar (UNM) u Indoneziji i King Mongkut’s Institute of Technology Ladkrabang na Tajlandu s ciljem implementacije našeg kursa u plan i program medicinskih studija i PhD studija. S ponosom mogu reći da je UNM prvi univerzitet na kojem smo uspješno implementirali naš kurs, čime su postali pioniri uvođenja medicine dugovječnosti kao zasebnog predmeta na svijetu! Osim toga, u pregovorima smo s Litvanskim univerzitetom Lithuanian University of Health Sciences (LUHS), gdje sam prošle godine održala predavanje na temu zdrave dugovječnosti. Paralelno sa svim tim aktivnostima, moja posvećenost završavanju studija medicine, pisanju diplomskog rada i pripremi za buduću karijeru doktora medicine ostaje na visokom nivou.
Na šta ste najviši ponosni u dosadašnjem radu?
Na što sam najviše ponosna u dosadašnjem radu? Ponosna sam što sam izabrana za ovu poziciju među brojnim kandidatima, od kojih su mnogi bili stariji i iskusniji od mene, a prema riječima mog direktora, Dr. Alexa Zhavoronkova, to je rezultat moje ‘ležernosti i komunikativnosti’. Tokom tri godine rada u organizaciji, uspjela sam steći nevjerovatna poznanstva s vrhunskim svjetskim stručnjacima iz raznih oblasti, uključujući medicinu, umjetnu inteligenciju i bioinženjering, kao i profesore s najprestižnijih univerziteta iz Ivy lige. Izuzetno me raduje što sam s tim ljudima na ‘ti’. Također, ponosna sam na sposobnost da izbalansiram poslovni, akademski i privatni život, a to mi je znatno lakše uz podršku i razumijevanje moje porodice i mog partnera.
Ima li naše društvo predrasuda prema mladim, obrazovanim i lijepim djevojkama?
Prvo, želim se zahvaliti na svim lijepim epitetima koje ste mi dodijelili. U našem društvu često se susrećemo s nepravednim predrasudama prema mladim, obrazovanim i lijepim djevojkama. Iskreno, doživjela sam i lijepe i loše situacije u vezi s tim. Nažalost, većinom su to muškarci koji imaju predrasude i strah od takvih kolegica ili partnerica. Često omalovažavaju i umanjuju uspjeh žena, a kada je djevojka uz to još i lijepa i pametna, pojavljuju se neprimjereni komentari i pokušaji ponižavanja. Ipak, sretna sam što sam pronašla svoju srodnu dušu. Moj dečko je ponosan na mene, divi se mom uspjehu i daje mi vjetar u leđa, a uz to i on dobija podršku za svoje uspjehe. Mislim da je važno da promijenimo percepciju i prepoznamo prave vrijednosti, bez obzira na spol ili izgled.
Vaši planovi za budućnost?
U budućnosti planiram završiti fakultet i specijalizirati dermatovenerologiju, jer želim raditi na poboljšanju kvaliteta života pacijenata. Nakon toga, namjeravam otvoriti privatnu praksu i primjenjivati principe medicine dugovječnosti, kako bih ljudima omogućila ne samo duži, već i kvalitetniji život. Pored profesionalnih ambicija, jedan od mojih glavnih ciljeva je i osnivanje vlastite porodice, jer vjerujem da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna za ispunjenje i sreću.
