NAJNOVIJE OBJAVLJENO

BELMA MUSIĆ, NOGOMETNA SUTKINJA: Vjerujem u sebe i svoj rad

Belma Musić iz Sarajeva je mlada nogometna sutkinja, koja trenutno sudi na utakmicama Omladinske lige Kantona Sarajevo i Prve federalne ženske lige.

U razgovoru za dobarportal.net ova 23-godišnja studentica treće godine prava na CEPS-u u Kiseljaku ističe da je sudijsku karijeru započela 2024. godine.

“Na nagovor bližih prijatelja koji su se već bavili suđenjem, poželjela sam da se i ja okušam u ovom poslu. Prvenstveno zato što sam tokom svoje fudbalske karijere imala dosta kontakta sa sudijama i često sam se ljutila na njihove odluke, pa sam htjela da vidim kako oni to zapravo rade. Međutim, rodila se ljubav prema suđenju”, kaže Belma Musić.

Upitali smo je i koliko je suđenje na nogometnim terenima zahtjevan posao.

“Suđenje jeste zahtjevan i odgovoran posao, ali ukoliko imate fokus na igru i koncentraciju, sve bude lakše”, jasna je naša sagovornica.

Prema njenim riječima, oritisak igrača na terenu uvijek je prisutan, ali to je nešto pozitivno i normalno.

“Ne bi fudbal bio toliko zanimljiv da nema pritiska na terenu između igrača i sudija. Međutim, onaj negativni pritisak koji se često dešava jeste onaj od strane navijača, koji dosta utiče i na ekipe, ali i na sudije. Česta negativna dobacivanja sa tribina mogu da utiču i na koncentraciju sudija, ali i na igrače i njihovo raspoloženje, pa tako i na sam tok igre. Ipak, to je sve dio fudbala i s vremenom se čovjek navikne na sve to”, priča ova mlada Sarajka.

Zatim se osvrnula na balkanski mentalitet prihvatanja ženskog autoriteta na terenu.

“Ovdje ljudi na Balkanu teško prihvataju i muške sudije, a pogotovo žene. Imaju predrasude prema ženama, smatrajući da su stvorene samo za kuhinju, a ne za sport”, navodi Belma Musić.

Potom nam je ispričala jednu neobičnu situaciju koja se desila po završetku jedne utakmice.

“Dosta dječaka skupilo se oko mene i pitali su me za ime, jer im do tada nikad nije sudila žena, i bili su mnogo sretni što vide nešto neobično na terenu. Bili su svi jako simpatični i znatiželjni, pitali su odakle djevojka na terenu (smijeh)”, kazuje naša sagovornica.

Na kraju poručuje da ima visoke ciljeve u profesionalnoj sudijskoj karijeri.

“Prvenstveno želim da se što više educiram i steknem iskustva na raznim utakmicama, radi boljeg napretka. Cilj mi je da dosegnem veće lige u BiH. Međutim, za sve treba rad i vrijeme. Vjerujem u sebe i svoj rad i ne sumnjam da rezultati neće doći”, zaključuje ova ambiciozna Sarajka.

SNAGA ŽENE: Gordana Mihajlović spaja porodicu, poslovni uspjeh i dobrotvorni rad

U svijetu u kojem društvene mreže često služe za samopromociju, Gordana Mihajlović je odlučila koristiti svoj uticaj za nešto veće – za pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Završila je Pravni fakultet, govori četiri jezika i, pored poziva za koji se odlučila u mladosti, put je odveo u sasvim drugom pravcu, gdje se pronašla i već 15 godina pliva u vodama logistike, radeći za svjetski poznate firme kao što su Siemens i Pilatus Flugzeugwerke (jedno od najpoznatijih imena u svijetu proizvodnje privatnih džetova).

Također, kao majka tri kćerke (16, 13 i 6 godina), poslovna žena i humanitarka, pokazuje kako se ljubav prema porodici i zajednici može spojiti u inspirativnu priču. Vjeruje u moć rada, posvećenosti i autentičnosti.

Kroz svoj profesionalni angažman, trudi se inspirisati druge, dok u privatnom životu porodica ostaje njen najveći oslonac. Njena strast je stvaranje pozitivnih promjena, bilo kroz posao, humanitarni rad ili svakodnevne interakcije.

Šta za Vas predstavlja uspjeh, a šta broj pratilaca na mrežama?

Uspjeh za mene nije samo postizanje ciljeva, već osjećaj ispunjenosti i svjesnost da svojim radom doprinosim nečemu većem od sebe. Broj pratilaca na mrežama vidim kao priliku – priliku da dijelim ideje, inspirišem ljude i gradim zajednicu koja se međusobno podržava. Važniji od brojki su utisci koje ostavljamo i vrijednosti koje prenosimo.

Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?

Najviše sam ponosna na to što sam, uprkos svim izazovima, ostala vjerna sebi. Ponosna sam na svoju porodicu, na to što moja djeca grade svoj put s integritetom i hrabrošću. Takođe, ponosna sam na trenutke kada sam uspjela motivisati druge da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti. Takođe, svaki projekat koji je imao pozitivan uticaj na zajednicu i koji je donio osmijeh ili olakšanje nekome, za mene je neprocjenjiv. Ti trenuci me podsjećaju zašto radim to što radim.

Kakva je uloga Vaše porodice i je li teško balansirati između privatnog i javnog života?

Porodica je za mene temelj svega. Oni su moja najveća podrška i motivacija. Balansiranje između privatnog i poslovnog života ponekad zna biti izazovno, ali uz dobru organizaciju i postavljanje prioriteta, trudim se da uvijek pronađem vrijeme za one koje volim.

Šta za Vas predstavlja moda i koji stil preferirate, zbog čega?

Moda za mene nije samo odjeća – to je način na koji izražavamo sebe i svoju jedinstvenost. Preferiram stil koji spaja eleganciju i jedinstvenost, jer vjerujem da prava ljepota dolazi iz samopouzdanja i autentičnosti.

Ima li naše društvo predrasuda o uspješnim i lijepim ženama i kako ih prevazići?

Naravno da ima, ali ja na to gledam s dozom humora. Kažu da je teško biti i pametna i lijepa, ali ja mislim da je još teže objasniti ljudima da to nije nikakva konkurencija – to je prirodna kombinacija! (smijeh). Šalu na stranu, predrasude se ruše primjerom. Kada živimo svoj život autentično, s poštovanjem prema sebi i drugima, mijenjamo percepciju korak po korak. Naše društvo još uvijek nosi određene predrasude o uspješnim i lijepim ženama, ali vjerujem da se te barijere mogu srušiti kroz edukaciju, otvorenost i lični primjer. Kada žene pokažu da su snaga, inteligencija i ljepota kompatibilne, mijenjaju percepciju društva. Svaka od nas ima odgovornost da svojim djelovanjem doprinese toj promjeni.

Postoji li neko ko je ostavio jak utisak na Vas ili Vaš život? Možda neko ko vas je inspirisao ili jednostavno neko koga biste htjeli pomenuti?

Moja najveća inspiracija, otkad znam za sebe, bili su moji roditelji. Njihov skladan brak i život koji su zajedno gradili, kroz bezbrižno djetinjstvo koje su mi pružili. Ali vjerujem da ovo pitanje navigira u drugom pravcu, tako da ću izdvojiti jedno ime – Boban Kusturić. Na takav nivo ljudskosti još nisam naišla i on je neko za koga treba čitav svijet da čuje. Na mom Instagram profilu postoji priča o njemu… Čovjek koji je ispunio zadnju želju moje majke… Tužna priča, ali priča mnogo jakog karaktera i još jače poruke i pouke.

Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?

Moji planovi za budućnost? Da nastavim graditi život u kojem su ljubav, porodica i zajedništvo na prvom mjestu. Želim da moja djeca nastave graditi svoje snove, da budem tu za njih, ali i da nastavim doprinositi društvu kroz humanitarni rad i projekte koji imaju smisla. A možda i da napišem knjigu – jer, kako kažu, svaka žena ima bar jednu priču vrijednu čitanja!  Želim da jednog dana budem toliko uspješna, da Bog može kroz mene odgovarati na tuđe molitve… Snovi su veliki, put nije lak ali sve dok čovjek ono u šta vjeruje, radi časno i pošteno, uspjeh je zagarantovan ma koliko put bio težak. Bez neke lažne skromnosti, tu moram reći da sam disciplinovana i uprkos izazovima i svemu onome što nam se nameće, vjerujem u sebe, svoje snove i svoj cilj.

Koja bi bila Vaša poruka mladima?

Poruka mladima je da žive za sebe, vjeruju u sebe i budu dosljedni sebi. Da je snaga uma najbitnija i da je ustvari mnogo važnije trenirati um nego tijelo. Jednom živimo i neka to jednom bude dostojanstveno i časno. Budite odvažni i hrabri. Borite se za to da Vam se glas daleko čuje. Ne zaboravite, problemi su nekad most do boljeg života. Kroz nedaće učimo, rastemo i postajemo svjesni sebe i svega onoga što možemo. Također, znajte da se kuća gradi od temelja, a ne od krova i da za sve u životu treba vrijeme.

15. AUGUSTA: Svjetska premijera filma „Paviljon“ Dine Mustafića otvara 31. SFF

0

Svjetskom premijerom bh. filma „Paviljon“ reditelja Dine Mustafića 15. augusta bit će otvoren 31. Sarajevo Film Festival.

„Nema većeg uzbuđenja i privilegije za domaćeg autora nego pokazati svoj film na Sarajevo Film Festivalu i to na otvaranju u čast 31. izdanja. Ambijent našeg Festivala je poseban, jedinstven i iskreno se nadam da će publika uživati u filmu gdje smo okupili veliku, regionalnu ekipu dobro znanih glumaca. Autori kao i producenti dolaze sa cijelog Balkana. Ovo je film o generaciji najstarijih koja se odlučila djelovati po svojoj savjesti u ovom vremenu. Oni dižu pobunu. Pobune, kao takve, u pravilu budu i  svakakve. Ova je posebna. Kada pogledate film, vidjet ćete i zašto”, izjavio je reditelj Dino Mustafić.

„Paviljon“ je crna komedija o grupi stanara staračkog doma „Paviljon“, koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima…

Nakon dvije decenije i vrlo uspješnog debitantskog filma „Remake“, jednog od najgledanijih u BiH, Mustafić se vraća dugometražnom igranom filmu sa pričom „Paviljon“. Premijerno prikazan na Rotterdam Film Festivalu, gdje je proglašen jednim od pet najboljih filmova, „Remake“ je prikazivan na brojnim svjetskim festivalima. „Paviljon“ je njegov drugi dugometražni igrani film. Mustafić je poznat i po nizu dobro prihvaćenih dokumentarnih filmova („Pista života“, „Neka bude svjetlosti“, „Čudo u Bosni“, „Pogled umjetnika na prošlost“, „Transforming tomorrow“…). Uz filmsku, Mustafić je razvio i kazališnu karijeru. Režirao je u mnogim regionalnim i svjetskim pozorištima, a predstave su mu višestruko nagrađivane na brojnim internacionalnim, regionalnim i nacionalnim festivalima. 

Film „Paviljon“ nastao je produkciji Panglasa (Bosna i Hercegovina), u koprodukciji s kućama Cineplanet (Hrvatska), Krug film (Sjeverna Makedonija), Monte Royal Pictures (Srbija), Natenane productions (Crna Gora) i Realstage (Bosna i Hercegovina).

Scenarij filma potpisuje Viktor Ivančić, koscenarist je Emir Imamović Pirke. Direktori fotografije su Almir Đikoli i Mustafa Mustafić, montažer Vladimir Gojun, autor muzike Bojan Zulfikarpašić, kostimografkinja Zhaklina Krstevska, scenografkinja Mirna Ler. U glumačkom ansamblu su Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Vladimir Jurc Lali, Kaća Dorić, Muhamed Bahonjić, Ivo Barišić, Ermin Bravo, Alban Ukaj, Nikša Butijer, Vedrana Božinović, Mirjana Karanović, Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Snežana Vidović, Selma Mehanović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Ivica Šarić, Mugdim Avdagić, Sabina Kulenović i Ana Novaković.

Producenti filma su Mustafa Mustafić, Ishak Jalimam i Rusmir Efendić, koproducenti Igor Vranjković, Dejan Krajčevski, Bojana Maljević i Dušan Kovačević.

Film je nastao uz potporu Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Hrvatskog audiovizualnog centra, Agencije za film Sjeverne Makedonije, Filmskog centra Srbije, Filmskog centra Crne Gore, te u koprodukciji sa BH Telecomom.

31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025.

MAYYA USHIOKO: Upoznaj sebe, prije nego pokušaš voljeti nekog drugog

0

Zašto biramo haos umjesto mira?

Stalno u prodaji MIT koji nas je većina kupila, možda si i ti? Hajde da provjerimo…
MIT: Ljubav mora da boli da bi bila stvarna. Da ako ne boli, onda nije dovoljno duboka. Da mora da nas slomi, “prevrne” stomak, natjera da pišemo poruke koje najvjerovatnije nećemo poslati, da brojimo “seen” bez odgovora kao da život zavisi od toga.

Taj mit nas uči da je ljubav drama. Da je igra. Da je rat živaca.

ISTINA — To nije ljubav!

Upoznaj sebe, prije nego pokušaš voljeti nekog drugog

Možemo mi voljeti druge i u tome nije problem. Problem nastaje onda kada ne znamo kako da budemo sa nekim, a da pri tom, ne izgubimo SEBE!

Kada nemaš izgrađen odnos sa sobom, veza ti postaje mjesto gdje pokušavaš da dobiješ ono što sebi ne znaš dati: potvrdu, vrijednost, pažnju, tj. validaciju. I onda svaka poruka koju ne dobiješ boli kao odbacivanje. Svaki dan bez te “teta validacije” znači da više nisi „dovoljno“…nešto dovoljno..ili dobar/ra, ili pametan/na, ili lijep/a, itd..

ISTINA je da je ta “teta” validacija zapravo u nama, a ne u tuđim rukama…

MIR je nova strast!

Zamisli ovo: Vezu bez stresa. Bez igrica. Bez onog “šta ako” grča.
Da si s nekim i znaš — možeš da kažeš sve, a da neće pobjeći. Da neće koristiti tvoju ranjivost protiv tebe. Da te neće učiniti manjim ili manjom da bi se oni osjećali većim/om.

Takva ljubav ne viče. Ne prijeti. Ne ignoriše. Ne ucjenjuje.
Takva ljubav ne traži da budeš manji da bi se neko drugi osjećao sigurnije.
Takva ljubav ne dolazi u obliku „prvo me uništi, pa onda voli“.

ISTINA je da:
Ti nisi ovdje da se moliš za nečiju pažnju.
Ti nisi ovdje da zaslužuješ ono što bi trebalo da ti se daje s lakoćom.
Ti nisi ovdje da budeš opcija nekome kome si ti sve.

Emocionalna inteligencija je seksi. Zaista!

Znati komunicirati nije slabost. Reći: „Povrijedilo me to“ nije slom. Biti otvoren i prisutan je možda najhrabrija stvar koju možeš uraditi u svijetu koji slavi emotivnu hladnoću.

Znati postaviti granice je znak snage, ne tvrdoglavosti.
Reći: „Neću ovo da trpim jer sebe volim više od toga“ je revolucija!
NE!— to ne znači da si „previše“ ili „težak“. To znači da imaš standarde!

VJERUJ U SEBE!

Ne miješaj adrenalin s ljubavlju

Previše nas miješa anksioznost s uzbuđenjem.
Osjećaš leptiriće? Možda. Ali možda je to tjeskoba jer nisi siguran/a gdje stojiš. Možda nije hemija — nego navika na emocionalne “tobogane”.

Zato ti mir izgleda dosadno.
Zato ti neko stabilan izgleda „previše dostupan“.
Zato ti ljubaznost djeluje kao slabost, a ignorisanje kao „on/a igra igru“.

ISTINA je:

DA ljubav nije igra. Ljubav je partnerstvo. Zajednički prostor u kojem oboje možete rasti, a da se pri tom ne lomi ništa osim starih obrazaca, uvjerenja, ubjeđenja, modela i slično.

I još nešto za “kraj”…

IDI kada treba, NE kada više ništa ne ostane!

Ponekad, najvažniji oblik ljubavi je znati kad da odeš.
Ne jer ne voliš, nego jer znaš da ljubav bez poštovanja, sigurnosti i emocionalne dostupnostinije ljubav, to je navika. To je nada koja jede tvoj mir!

I pazi sad ovo : Mir nikada ne bi smio da bude cijena ljubavi!

Zato biraj ono što te ne drži budnim/om zbog poruka koje ne stižu.
Biraj ono što ne moraš da juriš.
Biraj nekog ko ne traži da budeš manji/a, tiši/a, mekši/a, drugačiji/a.
Biraj ljubav koja liči na dom, ne na bojište.

I najvažnije od svega — budi najprije SEBI SVE ono što tražiš od drugih.


Emocionalna zrelost u vezi se GRADI a ne RAĐA SE

Emocionalna zrelost ne dolazi s godinama, nego s radom na sebi, na svom ponašanju, na svojim ranama. Na načinu kako komuniciraš i kako slušaš. Ako želiš vezu koja traje, moraš prestati da ulaziš u nju s emocionalnim refleksima djeteta.

Evo nekoliko znakova i koraka kako se razvija emocionalna zrelost u vezi:

1. Učiš da reaguješ manje, a osjećaš više

Ne pucaš iz impulsa. Ne uzvraćaš tišinom. Zastaneš. Pitaš se: Zašto me ovo pogađa? Odgovaraš iz dubine, ne iz ega!

2. Komunikacija više nije borba za pobjedu

Ne usmjeravaš fokus na pobjedi, već razumijevanju! Umjesto da vičeš — pitaš. Umjesto da se povučeš — objasniš!

3. Počinješ da razlikuješ lične nesigurnosti od partnerovih postupaka

Prepoznaješ svoje “okidače”. Ne “prosipaš” ih po partneru. Ne tražiš da te neko „popravi“, ali očekuješ podršku dok to radiš sam/a.

4. Granice više nisu prijetnja — nego pokazatelj samopoštovanja

Poznaješ svoje granicce i poštuješ tuđe! Poštuješ partnerove granice, i tražiš da tvoje budu poštovane. Bez osjećaja krivice.

5. Ranjivost prestaje da bude slabost

Zreli ljudi ne glume hladnoću. Kažu kad ih boli, kad im nešto  hvali, kad se plaše ili postoji strah. To otvara prostor za stvarnu bliskost, ne za moćnu poziciju!

6. U vezi si jer HOĆEŠ, NE jer MORAŠ

Ne tražiš da neko popuni prazninu. VOLIŠ ali nisi zavisan/a. Ljubav je IZBOR, NE slamka SPASa!


Pa da zaključimo:

Emocionalna zrelost ne znači da nema problema, već:

Znači da znaš kako ih rješavati bez da uništavaš SEBE kao i osobu pored sebe.
Znači da znaš da si odgovoran/a za ono što nosiš — i da partner nije dužan da te iscijeli, nego da te podrži dok se ti mijenjaš.

Ako oboje rastete — zajedno ste jači. Ako jedno raste, a drugo stoji — onda veza nije ljubav, to je teret.

I zato — prije nego što tražiš nekog “zrelog”, pitaj se:
Jesam li spreman/a da budem zrela osoba u ljubavi?

Tu se krije početak prave ljubavi. PRAVA, NE i SAVRŠENA! Savršenstvo NE POSTOJI među nama običnim “smrtnicima”, ali o tome nekom drugom prilikom.

Autor: Mayya Ushioko

PUNICA PUTUJE BESPLATNO: Jedinstvena ponuda za ljetovanje u Hurghadi uz Centrotours!

0

Turistička agencija Centrotours ovog ljeta poklanja putnicima jedinstveno iskustvo odmora u srcu Crvenog mora, u hotelu Flow Spectrum 4*, uz ekskluzivnu pogodnost za sve porodice: punica putuje besplatno!

U okviru promotivne kampanje „Punica uvijek putuje besplatno“, svi putnici koji rezervišu ljetovanje u ovom popularnom egipatskom ljetovalištu dobijaju gratis aranžman za punicu (uz plaćanje samo vize i boravišne prijave na aerodromu u Hurghadi). Kampanja uključuje All Inclusive uslugu, povratne avio karte, prtljag do 20kg, transfere, besplatan parking u Sarajevu, kao i bogat izbor termina od juna do oktobra 2025. godine.

„Ovom kampanjom želimo unijeti dodatnu dozu zabave i osmijeha u ljetovanje naših klijenata. Uvijek je zanimljivo putovati s porodicom, a mi smo željeli da uključimo i punicu u ovu avanturu, potpuno besplatno,“ istakla je Amila Sirćo iz Centrotoursa.

Cijene paketa za 7 noćenja u hotelu Flow Spectrum 4* kreću se već od 3.899 KM za juni, dok su aranžmani u julu i avgustu dostupni od 4.199 KM, a za septembar i oktobar od 4.199 KM i 4.280 KM. Ponuda je prilagođena i većim porodicama, a polasci su organizovani svakog ponedjeljka.

„Broj mjesta je ograničen i preporučujemo da rezervacije izvršite na vrijeme kako biste osigurali savršen ljetni odmor u Hurghadi,“ dodaje Sirćo.

IRMA KUSTURA: IT industrija u BiH je pozitivan primjer napretka u privredi

Irma Kustura dolazi iz oblasti marketinga i strateške komunikacije, s preko sedam godina iskustva u radu na tržištima BiH, regije i inostranstva.

Njena karijera obuhvata rad u medijima, PR-u, digitalnim kampanjama i event menadžmentu, a danas vodi marketing i PR za firmu iz IT sektora koja razvija visokokvalitetna softverska rješenja i aplikacije za međunarodno tržište. Fokus joj je na jačanju brenda, pozicioniranju domaće ekspertize na globalnoj sceni, kao i izgradnji kvalitetnih odnosa s domaćim i stranim partnerima.

Kako biste ocijenili stanje IT industrije u BiH i njen potencijal?

IT industrija u BiH je jedan od najpozitivnijih primjera napretka u privredi — ne samo zbog kontinuiranog rasta broja zaposlenih i izvoza, već i zbog znanja, motivacije i globalne konkurentnosti koju domaći stručnjaci svakodnevno dokazuju. Sve više firmi iz BiH učestvuje u velikim međunarodnim projektima, a sve više klijenata iz EU i šire bira upravo naše timove zbog profesionalnosti, tehničke stručnosti i posvećenosti. Dodatni potencijal leži i u kvalitetu našeg obrazovnog sistema. Elektrotehnički, informatički i tehnički fakulteti širom BiH proizvode generacije visokoobrazovanih, sposobnih ljudi, spremnih da se odmah uključe u zahtjevne IT projekte. Kombinacija teorijskog znanja, dostupnosti internacionalnih programa i sve više praktične nastave daje čvrstu osnovu za dalji razvoj ove industrije. Uz prave investicije i podršku — kako državnu, tako i kroz privatno-javna partnerstva — IT sektor BiH može postati jedan od najjačih izvoznih stubova naše ekonomije.

Kako se IT firme iz BiH mogu bolje pozicionirati na tržištu EU i svijeta?

Ključ je u strateškom povezivanju, fokusiranoj specijalizaciji i jasnoj komunikaciji vrijednosti. Firmama iz BiH često nedostaje vidljivost, i upravo rad na marketingu i PR-u igra veliku ulogu u tome da potencijal koji imamo bude prepoznat na pravi način. Naš primjer saradnje sa jednom od najkvalitetnijih firmi iz Njemačke, koja je ujedno i naša sestrinska kompanija, potvrđuje koliko je važno imati snažna partnerstva. Kroz zajedničke projekte i razmjenu znanja, kreiramo rješenja koja nisu korisna samo za tržište EU, već i za digitalni razvoj BiH. Tržišta EU, SAD-a i Bliskog Istoka postaju sve dostupnija, a domaće firme treba da iskoriste tu priliku. Pored tehničkog znanja, važno je usvojiti poslovne procese koji se očekuju na tim tržištima — to je ono što mi svakodnevno radimo i to su stvari koje se uče kroz praksu i saradnju.

Koliko su važni sajmovi poput GITEX-a i koje su vaše impresije?

GITEX Berlin je trenutno najveći evropski sajam posvećen IT industriji i tehnološkim inovacijama, a prisustvo na njemu znači pozicioniranje rame uz rame s najvažnijim globalnim akterima. Naš tim je imao priliku predstaviti projekte i rješenja koja su razvijena u BiH, ali i zajednički sa kolegama iz Njemačke — i reakcije su bile izuzetno pozitivne. Ono što GITEX omogućava jeste direktan kontakt sa investitorima, strateškim partnerima, predstavnicima državnih institucija i velikih kompanija iz cijelog svijeta. Planiramo učestvovati i na drugim velikim međunarodnim događajima, kako bismo nastavili predstavljati IT sektor BiH u svjetlu koje zaista zaslužuje. Ova industrija je jedan od ključnih nosilaca ekonomskog rasta u BiH, iz godine u godinu bilježi sve veći broj zaposlenih i sve više domaćih i stranih investicija. Otvaranje prema tržištu EU, ali i prema Bliskom Istoku, nudi izuzetne mogućnosti za IT profesionalce iz BiH — posebno za mlade koji traže izazovne i međunarodne projekte, ali žele ostati i graditi svoju karijeru ovdje.

Koji trenutak ili dostignuće iz dosadašnje karijere biste posebno izdvojili?

Izdvojila bih nekoliko stvari koje mi posebno znače. Prije svega, raduje me što imam priliku učestvovati u projektima koji doprinose stvarnom unapređenju – ne samo naše firme, već i šire zajednice. Trenutno razvijamo digitalna rješenja koja poboljšavaju efikasnost i organizaciju poslovanja, posebno kod malih i srednjih preduzeća u BiH, ali i u međunarodnom kontekstu. Posebno mi je značajna saradnja s našom sestrinskom firmom iz Njemačke, kroz koju gradimo dugoročne projekte usmjerene na jaču digitalnu povezanost između BiH i EU. To su konkretni ciljevi koji otvaraju nova vrata IT stručnjacima iz BiH i doprinose unapređenju kvaliteta čitavog sektora. Osim profesionalnog segmenta, jako mi je važan i lični rast. Kontinuirana edukacija i rad na sebi za mene su neodvojivi dio razvoja karijere. Vjerujem da samo kroz lični primjer možemo inspirisati timove, motivisati mlade i graditi zdravu, savremenu radnu kulturu.

Postoje li predrasude prema mladim, obrazovanim i ambicioznim djevojkama u IT sektoru?

Vjerujem da smo na dobrom putu. IT sektor je vrlo otvoren i bazira se na znanju, efikasnosti i rezultatima — što ostavlja manje prostora za predrasude. U našoj firmi žene čine 50% tima, kao i u našoj sestrinskoj firmi u Njemačkoj. To pokazuje da ravnoteža, kvalitet i jednakost mogu i moraju ići ruku pod ruku. Mlade, obrazovane žene danas sve više zauzimaju liderske pozicije, razvijaju ključne proizvode i vode važne timove. Sve je više uzora, i to je jako važno. Na kraju, znanje, karakter i vizija su ono što se najviše vrednuje — i drago mi je što to postaje standard.

Koji su Vaši planovi i očekivanja u budućnosti?

Moj cilj je dalje raditi na projektima koji imaju dugoročni uticaj — kako u tehnološkom, tako i u društvenom smislu. Fokus će ostati na pozicioniranju bh. IT sektora na međunarodnoj sceni, izgradnji prepoznatljivih brendova i stvaranju prilika za nove generacije. Planiram nastaviti sa razvojem saradnji između domaćih stručnjaka i inostranih partnera, posebno kroz zajedničke projekte sa našim timovima iz Njemačke. Vizija mi je da kroz konkretna digitalna rješenja doprinosimo modernizaciji poslovanja, ali i boljoj kvaliteti života u BiH. Također, u budućnosti me motiviše rad na mentorstvu i razvoju ženskog liderstva u IT sektoru — jer vjerujem da iskustvo, znanje i dobra volja trebaju biti preneseni dalje.

PRIJAVE U TOKU: MiE Models Management škola modelinga

0

U srcu Zagreba, pod vodstvom internacionalno priznate manekenke Meline Čatak, nastala je škola modelinga MiE Models Management jedinstvena edukativna platforma za mlade koji žele ozbiljno zakoračiti u svijet mode, castinga i kreativne industrije.

Jednomjesečni intenzivni program osmišljen je da polaznicima pruži kompletnu pripremu za profesionalni rad:
– Poziranje pred kamerom i izražaj tijela
– Catwalk (hod po pisti) i scenski nastup
– Priprema za castinge i rad s klijentima
– Razvoj ličnog stila i prezentacije
– Uvod u modne ugovore, inozemne agencije i modne metropole
– Samopouzdanje, javni nastup i medijska pismenost

Školu s puno stručnosti i topline vodi Tea Žebić, koja je i sama super model, dok edukaciju upotpunjuje i tim profesionalaca: stilisti, mentori, make-up artisti i priznati i veliki umjetnik fotograf Emanuel Manchy, koji polaznicima pomaže da izgrade snažan vizualni identitet i book.

Također, ponosno se ističe suradnja s medijskim partnerima među kojima je i Dobarportal.net, koji kontinuirano prate i podržavaju razvoj nove generacije modela – jer je važno da mladi talenti dobiju pravu vidljivost i priznanje.

Po završetku edukacije, polaznici dobivaju certifikat, a najuspješniji modeli imaju priliku potpisati profesionalni ugovor s agencijom MiE Models Management i započeti karijeru u modnim centrima poput Pariza, Milana, Istanbula, Londona i New Yorka i ostalih svijetskih metropola.

Ako osjećaš da nosiš nešto posebno u sebi stav, izgled, snagu i snove onda je MiE škola modelinga tvoje pravo mjesto.

Prijave su u toku. Mjesta su ograničena. Tvoj modni put počinje ovdje.

LEJLA SMAJEVIĆ: Mladi u BiH sve više svjesni svoje moći i potencijala

Lejla Smajević ima 24 godine i dolazi iz Hadžića. Završila je dodiplomski studij kriminologije na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, gdje je postigla izvrsne akademske rezultate prepoznate kroz niz nagrada i priznanja.

Trenutno je studentica master studija na istom fakultetu, gdje je položila sve ispite s prosječnom ocjenom 10.00, a u toku je izrada njenog master rada pod naslovom „Mučenje i ubijanje životinja u Bosni i Hercegovini: etiologija, fenomenologija i društvena reakcija“. U nadi da će se animalna kriminologija u budućnosti razviti kao jedna od posebnih perspektiva unutar kriminologije, vjeruje da će njen rad poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja ove društveno značajne, a do sada neopravdano zanemarene teme.

Pored formalnog obrazovanja, redovno učestvuje na stručnim konferencijama, seminarima i edukacijama koje se bave temama kriminologije, kriminalistike, sigurnosti, ljudskih prava i institucionalnih odgovora na savremene društvene izazove.

Kako gledate na položaj mladih danas u Bosni i Hercegovini?

Položaj mladih u Bosni i Hercegovini se postepeno mijenja na bolje. Iako postoje izazovi koje treba prevazići, vidimo sve više inicijativa, programa i prilika koje mladima omogućavaju razvoj i aktivnu participaciju. Mladi su danas svjesniji svojih prava i mogućnosti, što predstavlja snažan temelj za dalji napredak. Važno je da se ovaj pozitivan trend kontinuirano podržava kroz zajedničke napore društva, institucija i samih mladih.

Kolika je važnost neformalnog obrazovanja?

Neformalno obrazovanje predstavlja ključni segment u procesu razvoja mladih, budući da omogućava sticanje dodatnih kompetencija i praktičnih vještina koje nisu uvijek obuhvaćene formalnim obrazovnim sistemom. Ovaj oblik obrazovanja značajno doprinosi njihovoj fleksibilnosti, adaptivnosti i spremnosti za suočavanje sa stvarnim izazovima u profesionalnoj i društvenoj sferi. Kroz neformalne edukacije, radionice i seminare, mladi usvajaju dragocjena praktična iskustva, razvijaju kritičko mišljenje i jačaju svoje kompetencije, što im znatno olakšava dalji profesionalni razvoj.

Jesu li mladi svjesni svoje moći u društvu?

Mislim da su mladi u BiH sve više svjesni svoje moći i potencijala, ali još uvijek postoji potreba za dodatnim osnaživanjem i podizanjem svijesti o njihovoj ulozi u društvenim procesima. Mnogi od njih žele biti aktivni i mijenjati stvari, no ponekad ih obeshrabruju prepreke i nedostatak podrške. Zbog toga je neophodno motivisati i ohrabriti mlade ljude na putu stvaranja pozitivnih promjena.

Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjoj karijeri i koje priznanje Vam je najdraže?

Najviše sam ponosna na svoj akademski put i uspjehe koje sam ostvarila uprkos brojnim izazovima. „Zlatna značka“ Univerziteta u Sarajevu predstavlja moje najvažnije priznanje, dok posebno cijenim priznanje Općine Hadžići za izuzetan uspjeh u obrazovanju. Snažnu povezanost i pripadnost osjećam prema svojoj lokalnoj zajednici, koja mi je uvijek pružala neizmjernu podršku i motivaciju za dalji razvoj.

Ima li naše društvo predrasude prema mladim, obrazovanim i lijepim djevojkama?

Iako je gotovo nemoguće u potpunosti isključiti postojanje predrasuda u bilo kojem društvu, smatram da se današnje društvo u značajnoj mjeri usmjerava ka priznavanju i vrednovanju znanja i kompetencija, bez obzira na fizički izgled, spol ili godine. Povremeno se mogu pojaviti izolovani slučajevi stereotipa, no prevladava svijest o vrijednosti i potencijalu svakog pojedinca, što predstavlja pozitivan pomak ka inkluzivnijem i pravednijem društvu.

Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?

Moja očekivanja za budućnost usmjerena su na kontinuirani lični i profesionalni razvoj, ali i na aktivno uključivanje u društvene procese. Želim ne samo nastaviti sa formalnim i neformalnim obrazovanjem, već i svojim znanjem i angažmanom doprinijeti pozitivnim promjenama u zajednici i društvu u cjelini. Vjerujem da je trajno učenje ključ kako ličnog rasta, tako i stvaranja pravednijeg i inkluzivnijeg društva.

OBRAZOVANJE: Novi projekat nastavnice Emine Sinanović i učenika iz OŠ “Kiseljak 1”

U Osnovnoj školi „Kiseljak 1“ Bilalovac realizovan je inovativan i kreativno osmišljen projekat pod nazivom „Ilustrovane poslovice, izreke i frazemi – spoj dječje mašte i umjetne inteligencije“, koji je još jednom pokazao kako nastava može biti spoj savremene tehnologije, mašte i kulturnog naslijeđa.

Idejna kreatorica i koordinatorica projekta bila je prof. Emina Sinanović, nastavnica njemačkog jezika, koja je okupila učenike iz različitih razreda s ciljem da kroz timski rad i jezičko stvaralaštvo nauče više o bogatstvu jezika – i to na čak tri jezika: bosanskom, njemačkom i romskom.

U realizaciji projekta učestvovali su učenici odjeljenja VII-5 – Amina Brkanović, Berina Purišević, Layla Karić, Rašid Delić, Kerim Babaluk, Lamija Japaur, Ajla Japaur, Adha Litrić, Amelina Huskić, Irma Litrić, Ilda Selimović, Anida Alibegović i Aida Behlil, koji su nacrtali i istražili više od 40 poslovica i izreka, kao i učenice devetih razreda – Irma Džino, Aldijana Šljivar, Hana Imamović, Amna Hodžić i Nejla Jusupović – koje su uz pomoć umjetne inteligencije kreirale ilustracije različitih frazema. Učenik Adel Pandžić imao je poseban zadatak – predstaviti romske poslovice i izreke te time dodatno obogatiti projekt međukulturnim sadržajem.

Kao rezultat višemjesečnog rada nastao je brošura u kojoj su objedinjene sve ilustracije i frazeološke jedinice, s prevodima i objašnjenjima na bosanskom, njemačkom i romskom jeziku. Priručnik je pokazatelj ne samo jezičkog znanja, već i timskog duha, poštovanja različitosti i razumijevanja važnosti očuvanja kulturne baštine.

„Ovakvi projekti ne samo da razvijaju jezičke kompetencije, nego stvaraju jednu sasvim drugačiju dimenziju ljubavi prema stranom jeziku, učenike uče o važnosti jezičkog naslijeđa, ali i korištenju umjetne inteligencije u drugačije, korisne svrhe”, istakla je prof. Sinanović.

Projekat „Ilustrovane poslovice, izreke i frazemi“ pravi je primjer kako škola može biti prostor susreta znanja, tehnologije i kulture, ali i mjesto gdje se njeguje dječja radoznalost i stvaralački duh. Na kraju dodajemo da ono što vodi i vuče svijet nisu lokomotive, nego ideje. 

Bilježimo rast turističkih dolazaka i noćenja u Sarajevu u maju 2025. godine

Turistička zajednica Kantona Sarajevo s ponosom objavljuje izvanredne rezultate turističkog prometa za mjesec maj 2025. godine. U tom periodu Sarajevo je posjetilo 78.747 gostiju, koji su ostvarili ukupno 167.702 noćenja.

U poređenju s istim mjesecom prošle godine, broj gostiju je povećan za 10,6%, dok je broj noćenja zabilježio rast od čak 20,7%, što potvrđuje sve duži boravak turista u glavnom gradu BiH.


Strani gosti i dalje čine najveći udio u ukupnom prometu, kako po dolascima, tako i po broju noćenja. Najveći broj stranih turista u maju dolazio je iz Turske, Kine, Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Italije, Austrije, Velike Britanije i SAD-a.
U kumulativnom periodu januar–maj 2025., u Kantonu Sarajevo zabilježeno je povećanje broja gostiju za 13,4%, dok je broj noćenja porastao za impresivnih 23,1%, u odnosu na isti period 2024. godine.

Ovi rezultati potvrđuju kontinuirani rast i atraktivnost Sarajeva kao sve značajnije evropske turističke destinacije.