Studenti druge godine softverskog inžinjeringa na Fakultetu informacijskih tehnologija Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru okupljeni u timu ByteMe dolaze iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, ali ih povezuje zajednička strast prema tehnologiji, učenju i razvoju.
Tim čine Majda Čaušević iz Cazina, koju posebno zanima spoj tehnologije, psihologije i biznisa, Amin Mujak iz Jajca, kreativac otvorenih vidika i timski igrač zaljubljen u prirodu, Sajra Mušanović iz Sarajeva, entuzijastica za poduzetništvo, inovacije i rad u pozitivnom okruženju, te Anita Bjelogrlić iz Nevesinja, koja se ističe širokim spektrom interesa, fleksibilnošću i željom za stalnim učenjem kroz nova iskustva.
Za početak, možete li nam predstaviti vašu studentsku agenciju – kako je nastala i koja je bila ideja iza projekta na Fakultetu informacijskih tehnologija Mostar?
Sama ideja počela je na izbornom predmetu Uvod u marketing koji smo imali već na drugom semestru studija. Projekat smo počeli razvijati kroz predmet, međutim vremenom smo shvatili da uživamo u tome što radimo i da imamo želju da nastavimo i nakon predmeta. Mnogi studenti smatraju da ne treba davati velik značaj izbornom predmetu. Mi smo baš tu vidjeli našu priliku. Ideja je bila da dobra energija koju imamo međusobno sigurno mora proizvesti dobre rezultate. Tako je i nastala naša ekipa – četvero studenata koji žele biti više od programera, studenti koji žele naučiti voditi projekte, organizovati evente, prodati svoj proizvod, ostvariti saradnje sa IT firmama i biti kompletan kandidat kada dođe do prilike za posao. Tokom predmeta smo ostvarili saradnju sa dvije IT firme i uradili im promotivne videe, preuzeli smo kompletnu kampanju digitalnog marketinga za veliki event „Ko će više“, što podrazumijeva predmarketinšku kampanju, kampanju tokom i nakon samog događaja. Nakon predmeta, naš profesor Veldin Ovčina nam je predložio da nastavimo sa radom i zaista je vidio potencijal u nama od samog starta. Tada je krenula stvarna priča. Krenuli su ozbiljni projekti i angažmani. Tu bismo posebno izdvojili saradnju sa organizacijom People In Need gdje smo obavili kompletnu marketinšku kampanju za njihov projekat „Right(s) Now!“, te uvod u „Change Makers“ program.
Koji su bili najveći izazovi kada ste kao studenti preuzeli odgovornost za stvarni digitalni marketing?
Najveći izazovi su definitivno bili kako početi, kome se javiti, kako kao ekipa bez prethodnog iskustva dokazati potencijalnim klijentima da zapravo imamo kvalitetne ideje koje znamo “prodati”. Velik izazov je bio i balansirati novootkrivenu strast prema jako obimnom svijetu marketinga sa svakodnevnim obavezama na fakultetu. Nije jednostavno preći sa teorije na stvarnu odgovornost gdje je u pitanju imidž klijenta, a uz to sve učiti za ispite.
Na kojim platformama ste najviše radili i zašto su baš Instagram i TikTok danas ključni za brendove?
Najviše smo se bazirali upravo na Instagramu, zatim TikToku i LinkedInu. Radili smo na projektima i sa firmama koje su najviše potencirale engagement upravo preko tih mreža, jer se s malo ili ništa novaca može postići ogroman angažman.
Koje strategije su se pokazale najefikasnijim u privlačenju publike i povećanju angažmana?
Najbitnije je biti u toku s trenutnim trendovima kod ciljne starosne dobi. Sigurno iste trendove ne prate Gen Z i Millenials, te svako ima drugačiji algoritam. Stoga je bitno biti upoznat s ciljnom grupom ljudi i pojedinostima vezanim za istu, a onda uraditi detaljnu istragu trenutnih trendova, znati uhvatiti pažnju, kombinovati vizualne i audio sadržaje tako da se ostvari duži angažman što samo od sebe tjera algoritam da tretira video kao popularan i preporuči ga većoj grupi ljudi sa sličnim zanimanjima.
Kako danas izgleda “dobar sadržaj” na društvenim mrežama – šta prolazi kod publike, a šta više ne?
Danas dobar sadržaj više nije onaj koji je najbolje montiran, nego onaj koji je najautentičniji. Trendovi diktiraju tempo i oni su odličan alat da “ukrademo” pažnju publike, ali tu kompanije najčešće griješe i pokušavaju ispratiti svaki trend po svaku cijenu. Kod publike prolazi iskrenost i ljudska strana brenda, a ne prolazi korporativni pristup koji samo želi nešto prodati. Mi se trudimo kombinovati trendove, ali pažljivo biramo. Bolje je propustiti trend, nego ispasti smiješan i narušiti imidž ozbiljne firme radi par hiljada pregleda. Na kraju, cilj nije samo da nas vide, nego da nam vjeruju. Prvi utisak je naravno ključan, ali ga je bitno i održati.
Koji su najveći trendovi u digitalnom marketingu koje biste izdvojili?
Obzirom na sve veću stopu korištenja AI generisanih sadržaja i promocija, ljudi sve više cijene i vjeruju kampanjama gdje se osjeti “ljudski dodir”. Ljudi bježe od robotskih savršenih kampanja. Jedan od velikih trendova koji se dešava u 2026. godini jeste da mladi sve manje vjeruju i reaguju na oglase, promocije influnsera, obavijesti i prilike koje objavljuju neke velike institucije. Došao nam je novi trend gdje mladi najviše vjeruju i daju pažnju manjim internim grupama, kada je riječ o digitalnom prostoru to su različite grupe, seminari, serveri i organizacije koje su više lokalnog tipa. Ovo zahtijeva novi pristup koji smo mi kao mlade osobe svjesni toga iskoristili u našu korist. Također ono što smo primjetili je da je generacijama dosta ekrana, Organizacije koje uspiju okupiti ljude uživo, a onda to pretvoriti u viralni digitalni trenutak pobjeđuju.
Koliko je važno imati autentičan pristup u vremenu kada je sadržaj “preplavio” internet?
Jako. Razlika je primjetna i hvata pažnju. Kako to naš cijenjeni profesor prof. dr. Veldin Ovčina na prvom predavanju iz marketinga kaže, diferenciraj se ili umri. Možda zvuči grubo, ali metaforički rečeno, ima umnogome smisla. Ako vaš sadržaj završi na bilo kojoj osim prvoj stranici na Googleu, smatrajte da ste propali. Bitno je biti unikatan i autentičan jer na taj način gradite svoj brend i diferencirate se u odnosu na konkurenciju, a samim tim donosite pozitivne rezultate klijentu koji vas je angažirao za izradu sadržaja.
Da li vam je raznolikost sredina iz kojih dolazite donijela širu perspektivu u razumijevanju publike i tržišta?
Marketing nije ništa drugo nego razumijevanje ljudi, i zato nam je raznolikost jedan od najvećih aduta u timu. Svi dolazimo iz različitih krajeva države i to nam je pomoglo da privučemo pažnju i pogodimo mentalitet šire publike. Za jedan studentski tim je velika stvar kad vas prepoznaju van fakulteta ili grada u kojem trenutno živite. Ali ne stajemo tu, aktivno širimo vidike kroz konferencije i razmjene, jer vjerujemo da si bogat onoliko koliko različitih kultura upoznaš. Iz svakog iskustva uzimamo ono najbolje i primjenjujemo u našem radu.
Koja su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?
Samo nebo je granica. Optimistični smo i smatramo da imamo puno toga za ponuditi, za šta, sada imamo i bogat portfolij za razliku od naših početaka, što smo ranije spominjali kao jedan od najvećih izazova. Radujemo se budućnosti i našem grupnom, a i individualnom rastu, kako u kreativnom, tako i u biznis svijetu. Svaki naš zadovoljan klijent je potvrda kvaliteta nastave na FIT-u i mentorstva prof. Veldina Ovčine. Nastavit ćemo se truditi da razbijemo predrasude o tome da programeri ne mogu biti svestrani i kreativni lideri.
