Almira Konjić je doktorica poljoprivrednih nauka iz oblasti genetike i oplemenjivanja biljaka. Trenutno je viša asistentica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje se bavi istraživanjem genetske raznolikosti kultura voćaka, posebno jabuke, te primjenom savremenih molekularnih i bioinformatičkih alata u oplemenjivanju biljaka.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je istraživanju tradicionalnih sorti jabuke iz Bosne i Hercegovine privukla činjenica da naša zemlja ima bogato, ali nedovoljno istraženo genetsko naslijeđe u voćarstvu.
“Tradicionalne sorte jabuke su značajan dio poljoprivredne baštine BiH. Oblikovane su specifičnim društvenim i kulturnim faktorima, i predstavljaju jedinstvene izvore gena upravo zbog uslova u kojima se uzgajaju. Ove sorte mogu biti vrijedan izvor gena koji će pomoći prilagodbi klimatskim promjenama”, kaže Almira Konjić.
Prema njenim riječima, pediree mreže igraju ključnu ulogu u otkrivanju i potvrđivanju historije migracije i razmjene biološkog materijala, pružajući uvid u nasljeđivanje osobina kroz generacije.
“U okviru ove analize otkrili smo nekoliko parova sinonima u kolekciji npr za sorte ‘Ovčiji nos’ i ‘Zečija glava’. Također izvršeno je poređenje sorti iz naših ex situ kolekcija s internacionalnom bazom podataka koja sadrži preko 5000 sorti, formiranom u okviru niza istraživanja na Wageningen Univerzitetu. Ova analiza je pomogla da identifikujemo službene nazive nekih sorti kao i zabilježene roditelje istih. Uz navedeno izvršena je i procjena srodnosti pri čemu se vrši razlučivanje da li su ispitivane sorte naslijedile te alele od zajedničkog pretka (Identity by Descent). Otkriveni su roditeljski odnosi pojedinih sorti u kolekciji gdje kao najzanimljivije mogu izdvojiti da je sorta ‘Đulabija’ identifikovana kao roditelj ukupno šest sorti iz kolekcije (Butulija’, ‘Misirka’, ‘Ruzmarinka’, ‘Šarenika tvrda’, ‘Senabija’ i ‘Tetovka’)”, navodi naša sagovornica.
Posebno zanimljiv dio njenog rada je softver za određivanje ploidnosti koji je nastao iz potrebe da se precizno i efikasno odredi ploidnost velikog broja genotipova koristeći SNP podatke.
“Naime, najprovjereniji metod provjere ploidnosti jeste upotrebom metoda protočne citometrije, međutim tokom svog istraživanja otkrila sam da platforma Illumina ima softver s kojim se može odrediti ploidnost jabuke bez potrebe za laboratorijskim analizama, pa se iz toga razvila radoznalost za otkrivanjem načina određivanja ploidnosti jabuke pomoću podataka sa Axiom platforme pomoću koje sam ja genotipizirala svoje podatke. Bitno je napomenuti da Ilumina array sadrži maksimalno 20.000 markera za analizu dok Axiom array sadrži tačno 487 000 SNP-ova i najveći je ikad proizveden marker sistem za kulture voćaka, a ujedno je i među najvećim marker sistemima za više biljke. Softver danas ima praktičnu primjenu u genetičkim analizama i oplemenjivanju, jer omogućava bržu identifikaciju diploidnih i triploidnih sorti”, objašnjava Almira Konjić.
Na kraju je iznijela svoja očekivanja i planove za budućnost.
“Želim raditi na svom ličnom usavršavanju u oblasti oplemenjivanja biljaka, posebno kroz dalji razvoj bioinformatičkih metoda i primjenu genomskih alata u istraživanju kultura voćaka. Također, želim nastaviti rad na očuvanju i valorizaciji genetičkih resursa u Bosni i Hercegovini te jačanju saradnje s međunarodnim istraživačkim institucijama, kako bi rezultati naučnih istraživanja imali konkretnu primjenu u praksi”, zaključuje naša sagovornica.
