Selma Hasanbegović doktorica je dentalne medicine te dobitnica Srebrene značke Univerziteta u Sarajevu. Trenutno radi u jednoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji te poziva sve zainteresirane na pregled i konsultacije.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je oduvijek željela da radi u medicini. Nakon završetka Srednje medicinske škole u Sarajevu, odlučila se za stomatologiju jer smatra da je to za ženu izuzetno divna profesija.
Šta je ključno za održavanje dentalne higijene?
Oralna higijena podrazumijeva čišćenje zubi četkicom i pastom, zubnim koncem, vodicom za usta i svim ostalim sredstvima namijenjenim za tu svrhu. Održavanje oralne higijene ključno je za zdravlje zubi i desni. U ustima se stalno nakupljaju plak, bakterije i ostatci hrane koji mogu ostati neprimijećeni, osobito između zubi, čak i kada čistimo prednju i stražnju površinu. Kako bi se očuvala higijena, osnovna oprema uključuje četkicu, pastu za zube i zubni konac. Preporučuje se pranje zuba barem dvaput dnevno, ujutru i uveče, što predstavlja minimum za sprečavanje nakupljanja bakterija i dentalnog plaka, a idealno bi bilo oprati ih i nakon svakog obroka. Iako četkica učinkovito čisti većinu površina, ona ne može potpuno ukloniti ostatke hrane iz prostora između zubi. Za čišćenje tih teško dostupnih mjesta koristi se zubni konac, koji omogućava temeljito čišćenje međuzubnog prostora.
Koje su najčešće greške koje pacijenti prave u vezi s održavanjem oralne higijene?
Nepravilna tehnika pranja zuba može ozbiljno uticati na oralnu higijenu. Iako je važno prati zube barem dva puta dnevno, ključ je u tome da se pravilno očiste, a ne samo površno. Najčešća greška koja se pravi tokom održavanja oralne higijene je fokusiranje na prednje zube, dok se mnogi dijelovi usne šupljine ne čiste dovoljno. Drugi čest problem je način pranja – mnogi ljudi koriste horizontalne ili kružne pokrete zbog žurbe ili neznanja. Ovi pokreti ne samo da otežavaju uklanjanje mekih naslaga i ostataka hrane, već mogu oštetiti desni i dovesti do njihovog povlačenja. Također druga greška koje pacijenti prave je da četkanje zuba samo nekoliko sekundi nije dovoljno za temeljno čišćenje. Preporučuje se da se zubi peru najmanje dva minuta kako bi se temeljno uklonile naslage. Nekorištenje interdentalnog konca je česta greška u održavanju oralne higijene. Iako se koristi odgovarajuća četkica i primjenjuje pravilna tehnika, vlakna četkice ne mogu da dođu do svih površina zuba, naročito onih koje su okrenute ka susjednim zubima. Da bi se ovi dijelovi temeljno očistile, neophodno je svakodnevno koristiti dentalni konac. Zaboravljanje na čišćenje jezika, odnosno bakterije koje se nakupljaju na jeziku mogu također doprinijeti lošem zadahu i oralnim problemima. Čišćenje jezika je važan korak u održavanju sveukupne oralne higijene. Redovne kontrole kod stomatologa, barem dva puta godišnje, omogućavaju vam da se na vrijeme upoznate sa stanjem vaših zuba i desni. Stomatolog može uočiti rane znakove karijesa ili upale desni uzrokovanog zubnim kamencem. U ovoj ranoj fazi, problemi se lako mogu sanirati, dok neodlazak stomatologu može dovesti do pogoršanja stanja.
Koja hrana najviše prija, a koja šteti našim zubima?
Iako se na prvi pogled čine bezopasnima, konzumacija velikih količina tvrdih bombona i lizala može biti štetna za vaše zube. Osim što sadrže šećer, tvrda tekstura može uzrokovati napuknuće zuba. Također, ako često konzumirate gazirana pića sa šećerom, bakterije iz plaka koriste taj šećer kako bi napale caklinu i zubnu strukturu. Mnogi ljudi uživaju u suhom voću, no ono je ljepljivo i može oštetiti zube jer ostaje duže na njima u odnosu na drugo. Ako ste ljubitelj suhog voća, preporučuje se često ispiranje usta vodom te čišćenje ostataka pomoću četkice ili zubnog konca. Kada konzumiramo slatku hranu i hranu bogatu škrobom, ne hranimo samo sebe, već i bakterije koje doprinose razvoju karijesa na zubima.
Koji su Vaši savjeti za pacijente, trebaju li imati strah od zubara?
Pacijenti ne bi trebali imati strah od stomatologa, jer redovne stomatološke posjete ključne su za očuvanje zdravlja zuba i usne šupljine. Neki od savjeta za prevladavanje straha podrazumijevaju dobru komunikaciju sa stomatologom, što podrazumijeva pričanje o svojim brigama ili strahovima kako bi stomatolog mogao prilagoditi postupak i učiniti vas ugodnijima. Zatim preventivne posjete stomatologu pomažu u izbjegavanju ozbiljnijih problema koji mogu zahtijevati bolne intervencije. Ako je potrebno, stomatolog može koristiti lokalnu anesteziju kako bi postupak bio bezbolan. Stomatologija je danas vrlo napredna i mnoge procedura su potpuno bezbolne, stoga ne treba imati strah od posjeta zubaru.
Koji su Vaši planovi za budućnost?
Kao i svaki doktor dentalne medicine, kroz kontinuirani rad te kroz određeno vrijeme nadam se da ću se pronaći u određenoj grani stomatologije koja meni najviše odgovara. Te u vezi s tim, nakon godine iskustva planiram upisati specijalizaciju i nastaviti unaprjeđivati svoje znanje i vještine.
