Fatima Imman Memić rođena je 24. juna 2001. godine u Štokholmu, glavnom gradu Švedske, gdje je provela većinu svog života. Odrasla je u multikulturalnom okruženju koje ju je oblikovalo i probudilo njen interes za međunarodne odnose.
Nakon završetka srednje škole, preselila se u Sarajevo kako bi nastavila školovanje na International Burch University, gdje je uspješno završila studije iz međunarodnih odnosa i evropskih studija. Trenutno je na master studijama na istom univerzitetu, sa smjerom usmjerenim na sigurnost i upravljanje konfliktima. Njen akademski put prati strast prema razumijevanju globalnih izazova i načinima na koje se sigurnosna pitanja mogu efikasno rješavati na međunarodnom nivou.
Kako je izgledalo Vaše odrastanje u Švedskoj?
Odrastanje u Švedskoj pružilo mi je bogato iskustvo u inkluzivnom i tolerantnom društvu koje cijeni jednakost i raznolikost. Švedski obrazovni sistem nas je naučio da cijenimo različite perspektive i da postavljamo pitanja, što je razvilo moju znatiželju i želju za učenjem. Kultura slobodnog izražavanja i međusobnog poštovanja duboko su utjecale na moj karakter. Također, život u Švedskoj omogućio mi je da se upoznam s različitim kulturama, jer je Štokholm jedan od najraznovrsnijih gradova u Europi, što me inspirisalo da se kasnije bavim međunarodnim odnosima i radom u diplomatiji.
Koje su prednosti obrazovnog sistema u Švedskoj?
Švedski obrazovni sistem temelji se na jednakim prilikama za sve, bez obzira na porijeklo ili ekonomski status, i to je jedna od njegovih ključnih prednosti. Sistem podstiče samostalno učenje i kritičko razmišljanje, a učitelji i mentori često pružaju slobodu da studenti istražuju teme koje ih zanimaju. To je stvorilo okruženje u kojem sam mogla razviti kreativnost, inovativnost i analitičko razmišljanje. Fokus na interdisciplinarnost i integraciju tehnologije u obrazovanje pruža učenicima alate koji su potrebni za uspjeh u globalnom svijetu. Osim toga, švedski pristup obrazovanju naglašava ravnotežu između života i rada, što omogućava mladima da se razvijaju i na ličnom planu.
Kako gledate na obrazovanje u Bosni i Hercegovini?
Obrazovni sistem u BiH je kompleksan i suočava se s brojnim izazovima, ali istovremeno pruža mnoge prilike za mlade ljude koji žele uspjeti. Ono što smatram bitnim je potreba za modernizacijom i većim fokusom na praktične vještine, kako bi studenti bili bolje pripremljeni za izazove na tržištu rada. U BiH postoji ogroman intelektualni potencijal među mladima, ali nedostatak resursa i prilika često može biti ograničavajući faktor. Nadam se da će se reforme obrazovanja usmjeriti ka unapređenju kvaliteta nastave, kao i boljim mogućnostima za sticanje međunarodnih iskustava kroz programe razmjene, prakse i projekte.
Koliki je značaj bosanskohercegovačke dijaspore za matičnu državu?
Bh. dijaspora ima neprocjenjivu ulogu za ekonomski i društveni napredak BiH. Kroz remitencije, direktne investicije, te prijenos znanja i tehnologija, dijaspora može biti katalizator promjena. Također, dijaspora djeluje kao most između BiH i međunarodne zajednice, jačajući ekonomske, kulturne i političke veze. Zajednički rad između dijaspore i institucija BiH mogao bi značajno ubrzati razvoj zemlje, naročito u oblastima poput obrazovanja, ekonomije i inovacija. U ovom kontekstu, bh. dijaspora ne predstavlja samo ekonomski resurs, već i važan faktor za jačanje međunarodnog ugleda zemlje.
Kako gledate na saradnju među mladima u dijaspori?
Saradnja među mladima u dijaspori ima ogroman potencijal za jačanje veza s domovinom, ali i za globalno povezivanje mladih stručnjaka iz BiH. Mladi u dijaspori mogu biti nosioci promjena, jer često imaju pristup modernim tehnologijama, novim idejama i međunarodnim iskustvima. Povezivanje kroz zajedničke projekte, konferencije i inicijative može doprinijeti ne samo jačanju bh. zajednice u inostranstvu, već i osnaživanju ekonomskih i društvenih prilika u BiH. Smatram da bi trebalo postojati više platformi za dijalog i razmjenu ideja između mladih iz dijaspore i onih koji žive u BiH, kako bi se stvorili sinergijski efekti za obje strane.
Jesu li mladi pasivni u društvu i imaju li dovoljno prilika u Bosni i Hercegovini?
Mladi u BiH suočeni su s brojnim izazovima, ali ih ne bih nužno nazvala pasivnima. Često se suočavaju s ograničenim prilikama za zapošljavanje i usavršavanje, što ih može obeshrabriti. Međutim, ono što sam primijetila je da mnogi mladi ljudi pokazuju izuzetnu ambiciju i želju za promjenama, bilo kroz nevladine organizacije, društvene pokrete ili start-up inicijative. BiH mora više ulagati u mlade kroz programe mentorstva, razvoj poduzetničkih vještina i bolje prilike za zapošljavanje. Samo tako možemo očekivati aktivnije učešće mladih u društvu i njihov doprinos ekonomskom i političkom napretku zemlje.
Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?
Najviše sam ponosna na uspješan završetak svojih studija iz međunarodnih odnosa i evropskih studija, što je bio važan korak u mom akademskom i profesionalnom razvoju. Također, izuzetno mi je drago što sam dobila priliku da radim u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Štokholmu, što mi je pružilo dragocjeno iskustvo u diplomatiji. Trenutno radim u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, što smatram velikim postignućem i izuzetnom prilikom da dalje razvijam svoju karijeru u oblasti međunarodnih odnosa.
Koji su Vaši planovi za budućnost?
Moji planovi za budućnost uključuju nastavak rada u oblasti diplomatije i međunarodnih odnosa. Želim se angažovati u međunarodnim organizacijama i inicijativama koje rade na promicanju mira, stabilnosti i jačanju međunarodne saradnje. Također, planiram se posvetiti jačanju odnosa između BiH i drugih zemalja, s posebnim naglaskom na ekonomske, političke i kulturne projekte koji mogu donijeti dugoročne koristi za BiH. Dugoročno, nadam se da ću doprinijeti izgradnji stabilnijeg i prosperitetnijeg društva, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou, koristeći svoje diplomatske vještine i iskustva.