Samra Dizdarević je diplomirana biologinja sa zvanjem Bachelor biologije koje je stekla na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Njena strast prema prirodi i očuvanju okoliša razvijala se kroz razna terenska istraživanja, uključujući istraživačke kampove ‘Matinski Vis’ i ‘NP Una’.
Kroz ove aktivnosti, stekla je dragocjeno iskustvo u suočavanju s praktičnim izazovima u očuvanju vrsta i održivom upravljanju prirodnim resursima.
Kako klimatske promjene utiču na biodiverzitet u određenim ekosistemima?
Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju biodiverzitetu kroz povećanje globalne temperature, promjene u obrascima padavina i sve češće ekstremne vremenske pojave. Ove promjene utiču na distribuciju vrsta, njihove sezonske obrasce i sastav ekosistema. Na primjer, vrste koje zavise od stabilnih vodnih resursa, kao što su vodozemci i ribe, suočavaju se sa smanjenjem vodostaja i promjenama temperature, što dovodi do smanjenja njihovih populacija i poremećaja ekoloških ravnoteža.
Koje su vrste trenutno najugroženije zbog globalnog zagrijavanja?
Prema podacima Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosistema (IPBES), oko milion vrsta je trenutno u opasnosti od izumiranja. Među najugroženijim vrstama su vodozemci, riblje vrste koje žive u hladnim vodama, kao i mnoge vrste ptica i insekata. Morske vrste, poput korala i morskih kornjača, također su veoma ranjive, a migratorne vrste, uključujući ptice i ribe, suočavaju se s promjenama u staništima zbog klimatskih promjena.
Na koji način ljudske aktivnosti, poput poljoprivrede i urbanizacije, doprinose uništavanju staništa?
Ljudske aktivnosti, naročito poljoprivreda, predstavljaju značajan pritisak na okoliš. Oko 50% onečišćenja u zraku, vodi i zemljištu dolazi iz poljoprivrednih emisija, što direktno utiče na staništa i biološku raznolikost. Pesticidi, koji se koriste za zaštitu usjeva, dovode do drastičnog smanjenja broja ptica, vodozemaca i drugih vrsta. Urbanizacija, s druge strane, fragmentira staništa i smanjuje njihovu površinu, što otežava migraciju vrsta i dovodi do izolacije populacija.
Šta mislite o aktuelnim naporima za zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje ekosistema?
Aktuelni napori za zaštitu ugroženih vrsta i ekosistema su ključni za očuvanje biodiverziteta. Međutim, mnogi od ovih programa suočavaju se s izazovima poput nedovoljnih sredstava, slabe implementacije i nedostatka javne svijesti. Potrebno je dodatno ulaganje, edukacija i saradnja među državama, organizacijama i zajednicama kako bismo efikasnije adresirali uzroke ugroženosti i očuvali prirodne resurse.
Koje mjere biste preporučili za smanjenje uticaja klimatskih promjena na biljni i životinjski svijet?
Preporučujem usvajanje održivih praksi u poljoprivredi, kao što su ekološka poljoprivreda i korištenje pesticida u manjoj mjeri. Također, važno je očuvati zelene površine i primijeniti upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i povećati javnu svijest o klimatskim promjenama kroz edukaciju. Implementacija politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova i podrška istraživanjima o adaptaciji vrsta su ključne mjere za očuvanje biodiverziteta.
Na koji način možemo koristiti naučne spoznaje iz biologije da razvijemo efikasnije strategije za borbu protiv klimatskih promjena?
Naučne spoznaje iz biologije mogu se iskoristiti za razvoj efikasnijih strategija u borbi protiv klimatskih promjena kroz očuvanje biodiverziteta i ekosistemskih usluga. To uključuje primjenu održivih poljoprivrednih praksi, restauraciju degradiranih staništa, istraživanje adaptacije vrsta na klimatske promjene i upotrebu biotehnologije za razvoj otpornijih sorti biljaka. Monitoring i procjena promjena u ekosistemima omogućavaju bržu reakciju i prilagođavanje na klimatske izazove.
