Emir Durmišević, akademski umjetnik, ilustrator, koncept dizajner i animator, svojom umjetnošću svijetu predstavlja historiju Bosne i Hercegovine. Dugogodišnjim profesionalnim umjetničkim djelovanjem svoju umjetnost je predstavio kako domaćoj tako i stranoj publici, izlažući svoje radove na samostalnim i grupnim izložbama u Bosni i Hercegovini, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kipru, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Predavao je kao gostujući profesor na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Srednjoj školi primijenjenih umjetnost, Američkom univerzitetu u Sharjah (UAE), Fakultetu za tehničke studije u Travniku, Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Poseban segment njegovog likovnog i umjetničkog djelovanja je predstavljanje srednjovjekovne bosanske države i njene historije ilustracijom. Autor je knjige “Kraljevi i kraljice Bosne”. U knjizi su maštovito i vizuelno opisani vladari i vladarice srednjovjekove Bosanske kraljevine, ali i nekoliko značajnih srednjovjekovnih tvrđava. Ilustracije su urađene u specifičnom umjetničkom stilu, koji je zanimljiv i starijim i mlađim čitaocima.
Svojim ilustracijama približava zanimljivu historiju Bosne i Hercegovine svima, bez obzira koliko godina imali i odakle bili. Također, organizuje i kreativne radionice širom Bosne i Hercegovine u saradnji sa lokalnim muzejima i centrima kulture. Te radionice za cilj imaju da obrazuju mlade o historiji naše države, dok istovremeno bude kreativni plamen i duh umjetnosti među mladima.
U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Emirom Durmiševićem.
Šta Vas je motivisalo da se bavite specifično digitalnom umjetnošću?
Obrazovan sam u duhu klasične umjetnosti: za vrijeme školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, i kasnije za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, upoznao sam se sa klasičnim tehnikama i materijalima. Uporedo sam se interesovao za nove, savremene medije, tehnologiju i mogućnosti savremenih materijala. Baveći se profesionalno više od 16 godina ilustracijom bilo je neizbježno da svoj umjetnički izraz prenesem u digitalne medije. Bitno je naglasiti da savremeni mediji, odnosno digitalna ilustracija, neće vas učiniti dobrim umjetnikom ako nemate dobre temelje u klasičnoj umjetnosti. Principi su isti, ideja je presudna i najvažnija, zajedno sa umjetničkim impulsom. Da li ćete taj umjetnički poriv i impuls materijalizovati kroz klasičnu ilustraciju ili digitalnu ilustraciju i nije toliko važno. Međutim, u poslu kojim se bavim od presudnog je značaja biti u toku sa progresom tehnologije, kako biste bili konkurentni i relevantni na profesionalnom tržištu.
Kako biste opisali svoj umjetnički stil?
Jednom riječju, raznovrstan. Volim da eksperimentišem sa umjetničkim stilovima. Volim realizam ali mi je poseban umjetnički izazov svođenje formi, stilizacija karaktera, uprošćavanje oblika a da se zadrži prepoznatljivost motiva. To nekada zna biti pravi kreativni izazov. Lično mislim da nemam neki ustaljen stil, ali ljudi koji prate moj rad kažu da sam prepoznatljiv i da oni uvijek prepoznaju moj rad kada ga vide na primjer na društvenim mrežama. Drago mi je da je tako. Važno je biti prepoznatljiv, ostaviti trag, jasno i na jedinstven način, kroz umjetnosti, ilustraciju, prenijeti poruku.
Šta Vas je motivisalo da napišete knjigu “Kraljevi i kraljice Bosne” i kakvi su utisci?
Dosta putujem, zbog prirode posla kojim se bavim, i na tim putovanjima sam imao priliku da slušam i da vidim kako druge države svoju kulturu i historiju prezentuju turistima kroz prikaze svojih vladara. Poželio sam da na kreativan način i ja svojim fanovima na društvenim mrežama predstavim vladare srednjovjekovne Bosne. Uradio sam ilustracije bosanskih kraljeva Tvrtka I, Ostoje i Tomasa, i reakcije su bile fenomenalne. Na prijedlog svog mentora na postdiplomskom studiju grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti, prof. mr. Bojana Hadžihalilovića, ilustracije sam pokazao izdavačkoj kući Buybook i tako je nastala knjiga. Imao sam veliku podršku i mentora prof. dr. Emira O. Filipovića koji mi je pomogao da historijske činjenice u knjizi budu tačne. Reakcije na knjigu su fenomenale: prvi tiraž je rasprodat, trenutno se sprema drugo izdanje. Ilustracije iz knjige su do sada predstavljene širom Bosne i Hercegovine u vidu izložbi ilustracija i kreativnih radionica.
Koji je razlog Vašeg fokusiranja na srednjovjekovnu Bosnu?
Mislim da se tu ima dosta toga kazati: pošto ja nisam književnik i historičar, ja o srednjovjekovnoj Bosni govorim kroz slike, ilustracije, kroz umjetnost. Mislim da građani Bosne i Hercegovine i regiona znaju za kralja Tvrtka I i kraljicu Katarinu, ali tu su i drugi značajni vladari, princeze, vojskovođe, značajni historijski događaji, bitke, vjenčanja, trgovački ugovori. Sve to želim da prezentujem publici kroz svoje ilustracije, jer kažu “slika je hiljadu riječi”. Konsultujem se sa historičarima kako bi ilustracije bile što tačnije historijski, i često posjećujem muzeje kako bi mi eksponati poslužili kao reference za moje ilustracije. U našim muzejima se čuva neizmjerno veliko historijsko blago.
Kako izgledaju Vaše radionice sa mladima i Vaše izložbe?
Kreativne radionice su fokusirane na djecu osnovnih razreda, sa željom da kroz kreativan rad prošire i obogate svoje znanje o srednjovjekovnoj historiji Bosne i Hercegovine. Izložbe su uglavnom revijalnog karaktera gdje predstavljam svoje ilustracije i projekte na kojima sam radio. Često se publici predstavljam u tandemu sa bratom blizancem Edinom, koji je također priznati umjetnik i zajedno smo radili na većini kreativnih projekata.
Kakvi su utisci na Vaše radove?
Malo je nezgodno da ja o tome govorim. Najbolje je pitati moju publiku. Dosta sam prisutan na društvenim mrežama gdje imam veliki broj pratilaca koji cijene i podržavaju moj rad i ja sam im zaista na tome zahvalan. Drago mi je da prepoznaju moj trud, moju namjeru i na kraju krajeva moju neizmjernu ljubav prema historiji koja je dosta zastupljena u mojim ilustracijama. Također imam i snažnu podršku ustanova kulture kao što su Muzej u Tešnju, Kaknju, Zenici, Sarajevu, u Ministarstvu kulture, na Akademiji i u drugim institucijama, što me raduje i motiviše da nastavim ovo što radim.
Koje je Vaše najistaknutije i najdraže djelo?
Teško mogu dati odgovor na ovo pitanje. Radio sam na mnogo projekata i svaki mi je na svoj način drag i svaki je ostavio poseban utisak na mene kao umjetnika. Možda bih izdvojio serijal historijskih ilustracija koje sam sa bratom Edinom radio za projekat “Bosansko kraljevstvo” i “Steckopedija” ali tu ima jako puno drugih projekata koji su mi prirasli srcu. Cijenim svaki svoj rad, skicu, jer je to dio mojih promišljanja, kreativnog djelovanja, dio mene, nečega unutrašnjeg što sam kroz te projekte prezentovao javnosti, publici.
Kako su prihvaćeni Vaši prikazi srednjovjekovne Bosne u svijetu?
Čini mi se dobro. Publika iz Bosne i Hercegovine i iz regije može prepoznati o čemu se radi. Stranci su znatiželjni, ali o Bosni i Hercegovini znaju jako malo ili nimalo, ali sve dok postoji želja da nauče to je dobro. Generalno mislim da ima šta da se kaže o historiji ne samo srednjovjekovne Bosne, nego o hiljadugodišnjoj historiji ove države, od najstarijih vremena pa sve do danas. Uskoro ću realizirati nove projekte u saradnji sa izdavačkom kućom Mladinska knjiga, o čemu će publika biti blagovremeno obaviještena.
Autor: Rijad Ahmetović
Bilješka o autoru: Rijad Ahmetović rođen je 18.01.2002. u Sarajevu. Bavi se aktivizmom te je i omladinski autor. Također, koordinator je mnogih organizacija u NVO sektoru punih šest godina.
